Administracija ‘osvete’: Trump želi ponovno napisati pravila

Predložio je korištenje vojske Sjedinjenih Američkih Država protiv “neprijatelja iznutra”.

Prijetio je krivičnim progonom advokata, demokrata i drugih koje lažno optužuje za počinjene izborne prevare te je obećao provesti “najveću operaciju deportacije” imigranata bez dokumenata u historiji SAD-a.

A kada se vrati u Bijelu kuću, rekao je da će biti “diktator tokom svog prvog dana”.

Sada, kad je Donald Trump osigurao više od 270 elektorskih glasova, što mu donosi predsjednički mandat, ostaje da se vidi hoće li republikanac ispuniti ova zapaljiva predizborna obećanja.

Međutm, stručnjaci su upozorili da se Trump, ako mu vjeruju na riječ, sprema voditi lojalističku, autoritarnu administraciju s namjerom “osvete”, a program koji ima na umu, imat će strašne posljedice za zemlju.

“Ono što dobivamo kada administraciju složite s lojalistima jeste da se odražava volja manjine. Neće biti koalicijske vlade”, rekla je Rina Shah, politička strateginja i bivša viša saradnica republikanskih zakonodavaca.

“Bit će to osveta protiv demokrata”, dodala je. “Bit će to zastrašujuća iteracija izvršne vlasti, strašnija nego što smo je vidjeli. On želi ponovno napisati pravila. To nam je i rekao.”

Predizborna obećanja

Trump je došao na vlast 2016. u valu nezadovoljstva javnosti. Njegovo obećanje da će “isušiti močvaru” karijernih političara i druge “elite” u Washingtonu, naišlo je na naklonost značajnog dijela stanovništva, razočaranog vladinom birokratijom.

Njegovi vatreni govori i napadi na pretpostavljene konkurente, unutar i izvan vlastite stranke, nastavili su se tokom njegovog mandata, tokom kojeg je progurao niz spornih politika.

Od 2017. Trumpovu administraciju obilježio je niz tvrdokornih mjera, posebno u pogledu imigracije i vanjske politike, koje su često zalazile u mutan pravni teritorij ili su ih sudovi poništavali.

Ispunio je neka obećanja iz kampanje, uključujući povlačenje iz Pariskog sporazuma o klimi, nametanje takozvane “muslimanske zabrane” i podizanje uvoznih carina.

Ipak, ostala obećanja nije ispunio. Naprimjer, nikada nije uspio dovršiti zid na južnoj granici i natjerati Meksiko da plati za to.

PolitiFact, organizacija za provjeru činjenica, koju vodi Institut Poynter, pokazuje da je od 100 datih predizbornih obećanja 2016. bivši predsjednik prekršio više od polovine.

Ipak, Trumpova retorika nastavila se i nakon 2020. godine, kada nije uspio pobijediti na reizboru, a dosegla je nove visine tokom njegove kampanje 2024. za povratak u Bijelu kuću. Namjerio se na migrante, demokrate, novinare, tužitelje, sudije i sve one koji se nisu slagali s njim.

Geoffrey Kabaservice, potpredsjednik političkih pitanja u Niskanen centru, savjetodavnom tijelu desnog centra u Washingtonu, rekao je da se Trumpove pristalice nadaju da će iskoristiti svoj drugi mandat da nadmaši ono što je učinio prvi put.

To bi moglo značiti ispunjenje obećanja da će deportirati milione imigranata bez dokumenata iz zemlje, naoružati Ministarstvo pravosuđa ili otpustiti desetke hiljada državnih službenika, rekao je Kabaservice.

To bi, također, moglo uključivati ​​donošenje mjera uključenih u Projekt 2025, nacrt desničarske politike od kojeg se Trump pokušao distancirati, ali su ga napisali konzervativci povezani s njim.

“Bilo da se radi o pitanju ukidanja odjela u saveznoj vladi ili o ograničavanju prava glasa, možete ići niže na listi”, rekao je Kabaservice za Al Jazeeru.

‘Pravi vjernici’

Međutim, postoji mogućnost da Trump ne pokuša ostvariti neke od svojih kontroverznih ciljeva, rekao je Kabaservice. Mogli bi ih osujetiti i “sudovi, duboka država, reakcija javnosti ili, možda, samo nesposobnost administracije”.

Kabaservice je rekao za Al Jazeeru kako se čini da je Trump spreman dovesti “prave vjernike” umjesto “takozvanih odraslih u prostoriji” – političara, birokrata i drugih iskusnih republikanaca koji su pokušali ublažiti njegove impulse tokom prvog mandata.

Napomenuo je kako se neki kritičari boje da će, “ako Trump dovede svoje istinske vjernike, oni biti radikali, a on će biti nesputan onom vrstom ograničenja, koja je djelovala na njega u njegovom prvom mandatu”.

Ipak, rekao je da postoji drugi scenarij koji bi se mogao odigrati umjesto toga.

“Također je jednako moguće pogledati i reći da je Trump već prošao kroz gotovo sve republikance koji su imali ozbiljnog iskustva s vladanjem, pokretanjem birokratije, postizanjem rezultata”, rekao je. “A sada će biti s hrpom amatera koji neće znati šta rade, i neće ništa učiniti.”

Shah je, također, primijetila da bi mnogi republikanci koji bi inače pristali služiti drugi Trumpov mandat to mogli odbiti kao odgovor na njegove postupke 6. januara 2021.

Taj je dan označio “prekretnicu” za mnoge republikance, rekla je, jer je gomila Trumpovih pristalica upala u američki Capitol kako bi spriječila potvrdu rezultata izbora 2020, što je pokazalo njegov gubitak na glasačkim kutijama.

Trump je opozvan u Zastupničkom domu zbog “poticanja na pobunu”, a njegovi napori da poništi rezultate predmet su kontinuiranog saveznog krivičnog postupka, kao i slučaja na državnom nivou u Georgiji.

Tokom ovog postupka, američki zakonodavci i tužitelji dokumentirali su njegovo odbijanje da zaustavi nemire 6. januara dok su trajali. Trump je negirao bilo kakvu krivicu.

Ipak, pobuna je “razlog zbog kojeg ne možete biti svoj normalan, običan republikanac u drugoj Trumpovoj administraciji”, rekla je Shah za Al Jazeeru.

Da se 6. januar nije dogodio, Shah je rekla kako misli da bi tradicionalni republikanci bili u drugoj Trumpovoj administraciji, čak i ako se ne bi slagali s njim.

“I ja sam to prvi put čula. Ljudi govore: Možda nam se ne sviđa Trump, ali mi smo republikanci. Stoga bismo željeli služiti. Pretpostavljam da će ovoga puta biti mnogo manje toga zbog 6. januara 2021.”

Uloga Kongresa

Postoji još jedan ključni faktor koji će odrediti šta će Trump moći postići kao predsjednik: sastav Američkog kongresa.

Erica Frantz, vanredna profesorica političkih nauka na Državnom univerzitetu Michigan, koja proučava autoritarizam, objasnila je da zakonodavna tijela obično mogu djelovati kao bedem protiv moćnih vođa.

Istakla je slučaj Argentine, gdje su pokušaji krajnje desnog predsjednika Javiera Mileija da krene naprijed s kontroverznom politikom uglavnom odbijeni jer nema zakonodavnu podršku.

Ipak, ako republikanci preuzmu kontrolu i nad Zastupničkim domom i nad Senatom SAD-a s Trumpom u Bijeloj kući, bivši predsjednik će se moći “izvući s bilo kojom politikom koju odabere”.

“Vrata bi u osnovi bila širom otvorena za klizanje prema autoritarizmu. Ne govorim to olako“, rekla je Frantz za Al Jazeeru.

Republikanci su u utorak ponovno preuzeli kontrolu nad Američkim senatom, ali kontrola nad Zastupničkim domom nije još jasna.

Frantz je rekla da “autoritarno otimanje moći” obično uključuje nekoliko elemenata, poput čišćenja nelojalista iz državnog birokratskog sistema, uplitanja u rad sudova i ograničenja mogućnosti medija da izvještavaju.

“I onda bismo u konačnici, a ovo već počinje dobivati ​​na značaju, vidjeli miješanje u izborni integritet”, objasnila je Frantz. Ti bi napori mogli uključivati ​​obespravljivanje birača i politiziranje načina na koji se izbori provode.

Transformacija Republikanske stranke u ono što je Frantz opisala kao “personalističku” stranku, fokusirana na pojedinca, također znači da se Trump neće suočiti s bilo kakvim pritiskom vlastite stranke.

Klub republikanaca postao je “uveliko sinonim za Trumpa”, rekla je, ističući da su nekadašnji kritičari bivšeg predsjednika ili očišćeni iz stranačkih redova ili su stali iza njega.

“Mnogo toga se pokreće kada vidite da lideri dolaze na vlast uz podršku ove vrste slabih i površnih stranaka koje su zapravo fokusirane na pojedinca, a ne na politiku”, rekla je Frantz. “Kad imate takvu situaciju, tim vođama je stvarno lakše izvući se otimanjem vlasti.”