Sa sjevernokorejskim trupama u Rusiji, Južnokorejci odmjeravaju ulogu u Ukrajini

Kada je Yang Seung-ji čula da su hiljade sjevernokorejskih vojnika poslane u Rusiju radi mogućeg raspoređivanja u Ukrajini, počela je tražiti na internetu najbliže hitno sklonište.

Yang je zabrinuta da bi se napetosti između Sjeverne i Južne Koreje, koje su pogoršane navodnom umiješanošću Pjongjanga u rat u Ukrajini, mogle preliti u oružani sukob.

“Brinula sam se da će javni prijevoz biti u kvaru i da se neću moći vratiti kući”, rekla je Al Jazeeri 25-godišnja tražiteljica posla, koja se nedavno preselila iz regionalnog grada Chungju u Seul.

“Razmišljali smo o tome da spakujemo svoje stvari i složimo nešto hrane u našem stanu.”

“Otkako smo čuli za sjevernokorejske balone koji nose smeće i slijeću u dijelove Seula, postoji osjećaj da stvari eskaliraju”, dodala je Yang.

Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Američkih Država saopćilo je prošle sedmice da do 10.000 sjevernokorejskih vojnika prolazi obuku u Rusiji dok Moskva želi ojačati snagu svojih trupa u gotovo trogodišnjem ratu, potvrđujući ranije izjave ukrajinskih i južnokorejskih obavještajnih službi.

Za Južnu Koreju saradnja je izazvala strah da bi Sjeverna Koreja mogla dobiti nuklearnu tehnologiju od Rusije kao kompenzaciju.

Sjeverna Koreja je u četvrtak testirala novu interkontinentalnu balističku raketu na kruto gorivo nazvanu Hwasong-19, koja je zabilježila rekordno vrijeme leta od 86 minuta.

Potencijalna isporuka oružja Ukrajini

Južnokorejski predsjednik Yoon Suk Yeol obećao je odgovoriti na uplitanje Sjeverne Koreje u Ukrajini, uključujući potencijalnu isporuku oružja Kijevu.

“Ako Sjeverna Koreja pošalje specijalne snage u ukrajinski rat kao dio rusko-sjevernokorejske saradnje, podržat ćemo Ukrajinu u fazama te, također, pregledati i provesti mjere potrebne za sigurnost na Korejskom poluotoku”, rekao je Yoon prošle sedmice na zajedničkoj konferenciji za novinare s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom.

Direktna opskrba Ukrajine oružjem označila bi značajnu promjenu u uključenosti Južne Koreje u rat, koja je dosad bila ograničena na humanitarnu pomoć i pomoć u ponovnom punjenju oružja opskrbom oružja članicama NATO-a.

Takav bi potez, također, zahtijevao reviziju južnokorejskog Zakona o vanjskoj trgovini, koji zemlji zabranjuje slanje smrtonosnog oružja u zone sukoba, osim za miroljubive svrhe.

Od podjele Korejskog poluotoka nakon završetka Korejskog rata koji je trajao od 1950. do 1953. Južna Koreja se uveliko usredotočila na diplomaciju kako bi uspostavila trgovinske odnose koji pokreću njenu izvoznu ekonomiju.

Tokom svoje brze transformacije u jednu od najrazvijenijih svjetskih ekonomija tokom 1960-ih i 1970-ih, zemlja je izbrusila svoju meku moć, uključujući kulturni izvoz kao što su K-pop i korejski film, kako bi izvršila utjecaj.

Njen vojni angažman u inozemstvu, kao što je rat u Iraku i Afganistanu pod vodstvom SAD-a, uglavnom je bio ograničen na mala raspoređivanja trupa u neborbenim ulogama.

“Kao zemlja koja je bila u stanju upravljati desetljećima relativne stabilnosti bez sudjelovanja u bilo kakvom izravnom ratovanju, to je protivno tendencijama našeg društva i vladine politike da se uskoči u rat”, rekao je Son Key-young, profesor međunarodnih odnosa na Korejskom sveučilištu, za Al Jazeeru.

Južnokorejska vojska u Vijetnamu

“Čak i ako pogledamo izvanredni primjer, koji je bio Vijetnamski rat, Južna Koreja je poslala značajnu količinu vojnika samo zato što nismo htjeli da američke snage u Južnoj Koreji napuste svoje baze.”

Između 1964. i 1973. Južna Koreja je rasporedila oko 320.000 vojnika u Vijetnamu da se bore uz američku vojsku u zamjenu za američku pomoć u oživljavanju tada posrnule ekonomije.

“Čuvši od mojih studenata, sasvim je očito koliko su mladi ljudi protiv uključenosti u rusko-ukrajinski rat. A sporo stanje ekonomije vjerojatno će natjerati i druge građane Južne Koreje da se mršte na tu ideju,” rekao je Son.

“Čini se da je uloga Južne Koreje u ovom sukobu vrlo ograničena, ali i da predsjednik Yoon traži način da se uključi jer je njegova administracija pokazala da je aktivna u pitanjima nacionalne sigurnosti.”

Han Jun-seo, 27-godišnji stručnjak za oglašavanje, rekao je da bi podržao Južnu Koreju da pošalje oružje Ukrajini, ali samo ako bi vlada to mogla učiniti bez “privlačenja previše pozornosti”.

“Jedna stvar koja me zabrinjava je da će sjevernokorejske trupe dobiti pravo iskustvo na terenu, dok su posljednji put naše trupe imale iskustvo uživo u Vijetnamu”, rekao je Han za Al Jazeeru.

Park J. R., uredski radnik u Seulu, rekao je da bi Južna Koreja trebala poduzeti akciju u Ukrajini samo u saradnji s međunarodnom zajednicom i Ujedinjenim narodima.

Koji su motivi Sjeverne Koreje

“Rusija neće zauvijek ostati naš neprijatelj, stoga ne želimo zauvijek narušiti odnose. Djelovanje samostalno i donošenje ishitrenih odluka brza je staza za iskorištavanje,” rekao je Park (54) Al Jazeeri.

Park je, također, rekao da nije siguran koji su pravi motivi Sjeverne Koreje.

“Ne znam radi li to Sjeverna Koreja kao oblik agresije prema našoj zemlji ili samo žele ojačati svoje savezništvo s Rusijom. U svakom slučaju, oba nam scenarija ne izgledaju dobro”, rekao je.

Za neke starije Južnokorejce, koji su odrasli kada su vojni sukobi između Koreja bili redovitija pojava, ključno je ne pokazati slabost prema Sjeveru.

“Mislim da nije uredu da Južna Koreja bude pretjerano svjesna Sjeverne Koreje kada donosimo ove odluke”, rekao je za Al Jazeeru Kim Shin-gyu, 65-godišnji domar stambenog kompleksa.

“Ako situacija to zahtijeva, trebali bismo biti u mogućnosti s pouzdanjem donositi vlastite odluke.”

Odmarajući se od janggija, društvene igre koja se ponekad uspoređuje sa šahom, u parku Tapgol u Seulu, Oh R. M. je rekao da bi se Južna Koreja trebala naučiti vatrom boriti protiv vatre.

“Da naša zemlja, također, ima nuklearno oružje, sjever nas ne bi mogao stalno plašiti”, rekao je Oh (68) za Al Jazeeru.

“Ako prvo postanemo sposobni braniti našu zemlju od vanjskih prijetnji, zašto ne bismo poslali oružje ili osigurali nešto pojačanja?”