Izbori 2024: Američki Arapi ujedinjeni u tuzi, podijeljeni po strategiji

Layla Elabed kaže da su već duže od godinu ona i drugi Amerikanci arapskog porijekla na „kolektivnoj sahrani“.

„Žalujemo. Frustrirani smo, ljuti i slomljeni. Osjećamo se izdano“, kazala je Elabed, konačno došavši do daha dok je komentarisala ratove Izraela koji bjesne u Gazi i Libanu.

Sada, dok još padaju bombe, dodala je da se od američkih birača arapskog porijekla očekuje da zaustave svoju tugu i glasaju za predsjedničke kandidate koji nemaju plan „za zaustavljanje ubijanja“.

Ovaj osjećaj zajednički je velikom broju članova mnogobrojne zajednice Amerikanca arapskog porijekla u ključnoj državi Michigan, u kojoj Elabed predvodi Pokret Uncommitted (Neprivrženi), čiji je cilj izvršiti pritisak na predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Josepha Bidena i demokratsku predsjedničku kandidatkinju Kamalu Harris da zaustave svoju bezrezervnu podršku Izraelu.

Harris je obećala da će nastaviti naoružavati Izrael dok njen republikanski suparnik Donald Trump ima čvrst proizraelski stav uprkos njegovim tvrdnjama da želi donijeti „mir“ u regiju.

Ogrnuta šalom s palestinskim vezom, poznatim kao „tatreez“, Elabed je rekla Al Jazeeri da će ostaviti vrh listića praznim.

„Preskočit ću jer ni potpredsjednica Harris, ni Donald Trump nisu usvojili politiku koja jasno kaže da će bombe prestati padati“, kazala je stanovnica Detroita, majka troje djece i 12. po redu od 14-ero djece palestinskih imigranata.

Drugi Amerikanci arapskog porijekla, međutim, prave drugačije izbore.

Neki podržavaju Harris, tvrdeći da je, iako je obećala nastaviti dotok američkog oružja Izraelu, ova demokratkinja i dalje bolji izbor od Trumpa kada je riječ o domaćoj i vanjskoj politici.

Drugi vide Trumpovu nepredvidivost i status samoproglašenog antiratnog kandidata kao priliku da se odmaknu od Demokratske stranke i kazne Harris.

Elabed pripada trećoj grupi: onima koji smatraju da nijedan od kandidata ne zaslužuje glasove arapske zajednice.

Ipak, i u tom pristupu ima podjela. Neki pozivaju na neizlazak na izbore, dok drugi vode kampanju za kandidatkinju Zelene stranke Jill Stein.

‘Trebamo poštovati sebe’

Ukupno, međutim, nema mnogo entuzijazma ni u jednoj grupi, čime se naglasak stavlja na dilemu s kojom se suočavaju Amerikanci arapskog porijekla dok se bore da se dogovore o strategiji koja bi mogla pomoći u utjecaju na izbore i zaustavljanju izraelskih ratova uz podršku SAD-a, koji su do sada ubili više od 43.000 ljudi u Gazi i gotovo njih 3.000 u Libanu.

Alissa Hakim, diplomantica Libansko-američkog univerziteta, rekla je da nema „nimalo nade“ u vezi s glasanjem.

Hakim je 2020. prvi put glasala na predsjedničkim izborima, za Bidena za koga je vjerovala da će biti bolji od Trumpa. No, nakon četiri godine i rata koji su mnogi stručnjaci opisali kao genocid, ova 22-godišnjakinja je kazala da je čvrsto odbila argument „manje od dva zla“.

„Tako je nisko pala letvica za naše predsjedničke kandidate da žele da glasamo za njih samo zato što nisu onaj drugi“, ispričala je Hakim dok je sjedila u jemenskom kafiću s laptopom s naljepnicama mape historijske Palestine. „Zbog toga sam shvatila da trebamo poštovati sebe više od toga da samo prodamo glas onome ko ima ljepšu priču“.

Iako Hakim još nije donijela odluku, kaže da će glasati ili za Trumpa ili za Harris.

U Dearbornu, gradu sa 110.000 ljudi, kojeg zovu prijestolnicom arapske Amerike, obje kampanje vodećih stranaka pokušavaju doprijeti do birača na razne načine, ali izgleda da njihovi napori ne daju presudan ishod.

S obzirom na to da se bliži dan izbora Al Jazeera je anketirala stanovnike više desetaka stambenih naselja na istočnoj, arapskoj strani grada. Posteri za kandidate školskih odbora i libanske i palestinske zastave daleko nadmašuju postere za dva glavna predsjednička kandidata.

Biden je osvojio više od 80 posto glasova u okruzima s većinski arapskim stanovništvom u Dearbornu 2020, prema gradskim izbornim podacima, što mu je pomoglo da osvoji Michigan.

Ovog puta, međutim, Harris se suočava s velikim izazovom u lokalnoj zajednici. Čak su i Amerikanci arapskog porijekla koji su je podržali u izjavama za Al Jazeeru izrazili frustraciju njenim stavovima i priznali propuste u njenoj kampanji.

Prošle sedmice je bivši predsjednik Bill Clinton na predizbornom skupu Kamale Harris u Michiganu rekao da Hamas „primorava“ Izrael da ubija civile. Također je sugerisao da cionizam prethodi islamu u komentarima koji su izazvali bijes među arapskim i muslimanskim grupama.

Harris je isto tako odbila sastati se sa aktivistima iz Pokreta Uncommitted nakon što je njena kampanja odbila zahtjev te grupe da dozvoli govor palestinskog predstavnika na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji u Chicagu u augustu.

Na usputnoj stanici kampanje u Michiganu u nedjelju, Harris su upitali ima li završnu poruku za Amerikance arapskog porijekla. Kazala je kako se nada da će „zaslužiti“ glasove te zajednice i ponovila je svoj stav o „potrebi da se okonča rat“ u Gazi i da se osigura oslobađanje desetaka ljudi koje drže zarobljene u opkoljenoj teritoriji.

‘Teška pilula za progutati’

Ali Dagher, lokalni demokratski aktivista koji je potpisao pismo istaknutih Amerikanaca arapskog porijekla koji podržavaju Harris, kazao je da je zajednica „u šoku“ i „dubokoj depresiji“ zbog krvoprolića u Gazi i Libanu.

Dagher je kazao da je podrška Harris izražena u partnerstvu s drugim grupama, uključujući aktiviste za građanska prava i sindikate koji vide Trumpa kao prijetnju.

„Još jedan mandat Donalda Trumpa bio bi veća opasnost, ne samo za međunarodnu politiku […] nego i na domaćem nivou, kada je riječ o ljudskim pravima, građanskim pravima, okolini“, kazao je Dagher.

Priznaje da je glas za Harris „pilula koju je veoma teško progutati“, ali kaže da je donesena na osnovu pretpostavke da će američke demokrate arapskog porijekla sarađivati sa svojim saveznicima da utječu na nju da promijeni američku politiku u vezi s Izraelom i Palestinom.

Neki Amerikanci arapskog porijekla, međutim, zalažu se za potpuno raskidanje veza s demokratama, tvrdeći da se djelovanje unutar sistema te stranke pokazalo uzaludnim.

„Ne možete iznova raditi jedno te isto i očekivati drugačije rezultate“, kazao je gradonačelnik Hamtramcka Amer Ghalib.

Ghalib, jedan od lokalnih zvaničnika arapskog porijekla koji je podržao Trumpa, rekao je da je uspostavio kanale komunikacije prije nego što je rat izbio u pokušaju da prekine vezu s Republikanskom strankom nakon godina političkog angažmana samo s demokratama.

Amerikanci arapskog porijekla nisu uvijek smatrani glasačkom grupom naklonjenom demokratama. Mnogi arapski birači na području Detroita podržali su republikanskog predsjedničkog kandidata Georgea W. Busha 2000. No, američki rat u Iraku 2003. i tzv. rat protiv terorizma razlozi su zbog kojih je ova zajednica počela podržavati Demokratsku stranku i to ne samo na predsjedničkom nivou.

Brojni američki političari arapskog porijekla na jugoistoku Michigana izabrani su na javne funkcije kao demokrate, uključujući zastupnicu Rashidu Tlaib kao i nekoliko okružnih povjerenika i državnih zakonodavaca.

No, ti zvaničnici demokrate, među kojima su Tlaib i gradonačelnik Dearborna Abdullah Hammoud, koji su oboje služili u Zastupničkom domu Michigana, odbili su javno podržati Harris zbog rata – ukazujući na još jednu promjenu.

Kampanje ciljaju arapske birače

Harris je spremno dočekala podršku bivšeg republikanskog potpredsjednika Dicka Cheneya (zaslužnog za događaje u periodu nakon 11. septembra zbog kojih su Amerikanci arapskog porijekla prešli na stranu demokrata) i vodila je kampanju s njegovom kćerkom Liz Cheney.

Taj razvoj događaja nije se dopao mnogima iz tog područja i republikanci pokušavaju profitirati na tom nezadovoljstvu.

„Kamala vodi kampanju s huškačicom na rat Liz Cheney koja mrzi muslimane i želi izvršiti invaziju na praktično svaku muslimansku državu na planeti“, kazao je Trump na skupu u Michiganu u oktobru. „I da vam kažem: muslimani u našoj državi to vide i znaju.“

Kampanja povezana s republikancima agresivno cilja Amerikance arapskog porijekla u Michiganu s oglasima i tekstualnim porukama koje ističu veze Harris s porodicom Cheney, kao i njenu proizraelsku historiju.

„Volonter sam koji pomaže izabrati proizraelske kandidate. Naši podaci pokazuju da podržavate potpredsjednicu Harris. To je [sic!] sjajno“, pisalo je u tekstualnoj poruci poslatoj stanovnicima Dearborna u nedjelju. „Trebamo nju da nastavi Bidenovu politiku slanja pomoći Izraelu kako bi se mogao nastaviti protiviti terorizmu na Bliskom istoku. Slažete li se?“

Nasuprot tome, Emgage PAC, muslimanska politička grupa koja podržava Harris, slala je pisma biračima u oblasti Detroita, ističući Trumpove proizraelske politike i njegove bliske veze s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom.

‘Događa nam se trauma’

No, suočeni s „nemogućim opcijama“, mnogi birači kažu da ih nijedan od kandidata nije dovoljno uvjerio.

Kada se Trump sastao s grupom Amerikanaca arapskog porijekla u Dearbornu prošlog petka, Leila Alamri, lokalna zdravstvena radnica, ponijela je palestinsku zastavu na skup koji je održan ispred prostora na kojem je održan događaj.

Kazala je da se njena poruka tiče Palestinaca, a ne američkih izbora, dodajući da neće glasati ni za jednog od dvoje kandidata.

„Ovdje smo samo da bismo predstavili narod Palestine. Nismo tu kao podrška jednom ili drugom kandidatu“, Alamri je kazala Al Jazeeri.

Wissam Charafeddine, lokalni aktivista koji podržava Jill Stein iz Zelene stranke, kazao je da se zajednica osjeća poniženom od ljudi na vlasti i suočava s „katastrofom“ povlačenja iz političkog sistema.

„Događa nam se trauma“, kazao je Al Jazeeri.

„Svako ko živi na ovom prostoru na neki način je pod direktnim utjecajem ovog rata, tako što mu je ubijen član porodice ili prijatelj ili tako što mu je uništena kuća ili posjed. To je pored zajedničke traume posmatranja genocida nad djecom i ženama koji se svakodnevno događa pred našim očima.“