Hiljade sarajevskih osnovaca imat će zdravu hranu iz školskih kuhinja
Roditelji su se godinama žalili na kvalitet hrane koju djeca dobivaju u produženom boravku u školama na području Kantona Sarajevo.
Osnovne škole na području bosanskohercegovačkog Kantona Sarajevo posljednjih godina su, tenderskom procedurom, dogovarale isporuke hrane za djecu u produženom boravku, dok su roditelji često ukazivali na manjkavosti takve procedure.
Naime, nerijetko se dešavalo da su djeca dobijala sendviče bez deklaracije o sadržaju, pravljene od sastojaka koji nisu primjereni za njihovu dob i razvoj. Ukazivalo se na nedozvoljenu prodaju slatkiša i na druge probleme, da bi strah roditelja ove godine bio dodatno povećan – dodatnim povećanjem kapaciteta produženih boravaka u sarajevskim školama.
Nastavite čitati
list of 4 itemsBursać: A šta ako se Semberija odvoji od RS-a?
Još uvijek nejasna sudbina 7.600 nestalih tokom rata u BiH
Protesti u bh. gradovima: Prepoznati femicid kao posebno krivično djelo
Iz Vijeća roditelja Kantona Sarajevo (VRKS) kazali su nam kako ni roditelji ni škole nisu u potpunosti zadovoljni dosadašnjom praksom organizacije ishrane putem tendera.
„Problem se ogleda u tome što se na tendere često prijavljuje samo jedna ili dvije firme, što ograničava konkurenciju i mogućnost izbora. Ankete prije Pravilnika o ishrani su pokazale isto. Roditelji su često suočeni s nezadovoljavajućim kvalitetom obroka, ali nadamo se da će se novim Pravilnikom promijeniti“, rekla nam je Elma Dizdarević, predsjednica Upravnog odbora Vijeća roditelja.
Ona dodaje kako Vijeće roditelja smatra da bi novi Pravilnik, koji je nedavno usvojen, mogao biti ključan u unapređenju prakse osiguranja obroka za produženi boravak.
„Prema našim preporukama i prijedlozima, novi Pravilnik omogućava veću fleksibilnost školama. Škole koje posjeduju adekvatno opremljene kuhinje, uz strogu kontrolu i nadzor inspekcija, mogle bi pripremati vlastite obroke za učenike. Ovo bi, vjerujemo, moglo značajno poboljšati kvalitet hrane i omogućiti zdravije i raznovrsnije obroke za djecu“, istakla je Dizdarević.
Radovi na školskim kuhinjama
Za više detalja o novom Pravilniku i ishrani u školama obratili smo se kantonalnom Ministarstvu za odgoj i obrazovanje i u odgovoru se ističe kako je do ove godine na snazi bio Pravilnik o ishrani iz 2018. i kako je na osnovu dosadašnjih iskustava prepoznata potreba za njegovim izmjenama.
„Novim Pravilnikom smo unaprijedili postojeća pravna rješenja i prilagodili ih potrebama učenika, utvrdili norme koje će definisati modernizaciju sistema školske ishrane, a koje će uskladiti rad školskih kuhinja sa međunarodnim preporukama i standardima EU, FAO, WHO, te ciljevima održivog razvoja UN, kao i norme kojima bi se provele značajne reforme u načinu snabdijevanja, organizacije procesa, pripreme, isporuke i posluživanja hrane, obuhvatajući i sve ostale faze vezane za školsku ishranu“, ističe se u odgovoru ministrice Naide Hota-Muminović.
Dodaje se kako su urađeni i „novi nutricionistički izbalansirani jelovnici koji su dostavljeni svim osnovnim i srednjim školama“.
Ono što privlači pažnju je informacija koju je navela ministrica: od 79 osnovnih škola u Kantonu Sarajevo, u 35 njih koje imaju produženi boravak rekonstruirane su školske kuhinje čime su „popravljeni uslovi za pripremu zdravih školskih obroka za gotovo 3.000 učenika“ te je provedena edukacija osoblja u kuhinjama i upravama tih škola.
„Također, trenutno su u planu izgradnja i opremanje školskih restorana u 10 osnovnih škola, što bi za početak uticalo na povećavanje broja učenika korisnika školske kuhinje sa 3.000 na 6.000, a konačni cilj je da svaka škola, u skladu sa prostornim mogućnostima, ima školski restoran i da svaki učenik ima jedan topli obrok u školi“, ističe Hota-Muminović.
Pola učenika iz socijalno ugroženih porodica
Trenutno tek sedam posto učenika u sarajevskim osnovnim školama imaju mogućnost dobijanja takvog obroka, a ministrica kaže kako su u promjene uključene škole, učenici, nastavnici i roditelji.
„Pri tome se oslanjamo na EU strategiju Farm2Fork i usvojene Globalne ciljeve održivog razvoja UN, posebno Cilja 2 – Svijet bez gladi, obzirom da je istraživanje ishrane u školama u Bosni i Hercegovini, provedeno povodom Svjetskog dana siromaštva 17. oktobra, pokazalo da više od 50 posto učenika u školu dolazi iz socijalno ugroženih porodica“, ističe.
U programe se uključuju i srednje škole gdje će se provesti edukacije i „istražiti uslovi za razvoj i tehničko opremanje kuhinja i bolju ishranu učenika“.
„Kao dugoročne rezultate očekujemo da naši učenici, ali i roditelji, usvoje zdravi način prehrane, te na takav način smanjimo bolesti koje se razvijaju kod djece zbog lošeg načina prehrane.
Ministarstvo ima u planu da u narednom periodu, a u saradnji sa Ministarstvom privrede Kantona Sarajevo, organizuje događaj u vidu tržišnog dijaloga kojem bi prisustvovali trenutni i potencijalni prerađivači hrane u vidu školskih obroka“, rekla je Hota-Muminović.
Ukazuje kako Pravilnik o ishrani učenika u osnovnim i srednjim školama prepoznaje tri načina organizacije ishrane učenika: pripremanje obroka u vlastitoj kuhinji ukoliko škola posjeduje odgovarajuću kuhinju u skladu sa Pravilnikom o higijeni hrane i profesionalne kuhare; korištenje usluga ponuđača koji se bave proizvodnjom i distribucijom obroka na način da se usluga vrši dostavljanjem gotovih obroka u školu (pri čemu ponuđač osigurava educirano osoblje koje u prostorijama škole servira hranu) te korištenje usluga ponuđača koji se bave proizvodnjom i distribucijom obroka na način da se usluga vrši dostavljanjem gotovih obroka u školu (pri čemu škola ima već postojeće vlastito osoblje koje je educirano za serviranje hrane).
Šta donosi novi Pravilnik
Iz Vijeća roditelja navode kako spomenuti pravilnik predstavlja „korak naprijed ka stvaranju održivog i efikasnog sistema ishrane u osnovnim školama, usmjerenog na najbolji interes djece“.
„Vjerujemo da će ove promjene donijeti dugoročne koristi za sve uključene strane“, kazala nam je Dizdarević i objasnila koje sve, prema mišljenju Vijeća roditelja, važne promjene sadržava spomenuti dokument:
- Standardizacija kvaliteta usluge: Uvode se jasni standardi za organizaciju produženog boravka i kvalitete obroka koji se nude učenicima. „Ovo će pomoći školama da održe dosljedan nivo kvaliteta i poboljšaju iskustvo za sve učenike“, dodaje Dizdarević.
- Povećana kontrola i nadzor: Strožije kontrole nad radom firmi zaduženih za isporuku obroka osigurat će da se poštuju sve odredbe ugovora i da kvaliteta hrane bude na zadovoljavajućem nivou. „Inspekcijske službe će imati važnu ulogu u nadgledanju ovih procesa“, navodi naša sagovornica.
- Povećana fleksibilnost za škole: Škole koje posjeduju vlastite kuhinje sada imaju mogućnost pripremati obroke za svoje učenike, pod uslovom da ispunjavaju potrebne standarde i prolaze redovnu inspekciju. „Ovo će omogućiti bolje prilagođavanje potrebama učenika i pružiti zdravije i nutritivno bogatije obroke“, zaključuje.