Rusija i američki izbori: Trumpova pozicija o izraelskom ratu u Gazi različita od Putinove

Trumpov prvi mandat pokazao je da bi njegova pobjeda, iako bi mogla pomoći Rusiji u Ukrajini, donijela i svoje izazove.

Tadašnji američki predsjednik Donald Trump (lijevo) i ruski predsjednik Vladimir Putin rukuju se na sastanku u predsjedničkoj palati u Helsinkiju, u Finskoj, 16. jula 2018. [Pablo Martinez Monsivais/AP Photo]

Uz desktop računar pored sebe, Brad Raffensperger, sekretar države Georgije, u četvrtak je rekao novinarima rekao da je video koji se širi na društvenim mrežama, a koji navodno prikazuje Haićane kako glasaju na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama za kandidatkinju Demokratske stranke Kamalu Harris, lažan.

Prema Raffenspergerovim riječima, vjerovatno je to „proizvod ruskih trolova“.

Kako se duga i iscrpljujuća trka za Bijelu kuću konačno bliži kraju 5. novembra, u trenutku kada su Harris i bivši predsjednik Donald Trump u napetoj borbi, Rusija se ponovo našla uvučena u izbore.

Kao i 2016. i 2020. godine, američki zvaničnici ponovo su optužili Moskvu za pokušaj da utiče na rezultate izbora, a nedavna federalna optužnica tvrdi da su desničarski influenseri na društvenim mrežama primili smjernice od ruskih državnih medija. Ovi incidenti samo pojačavaju optužbe da Kremlj preferira Trumpa u Bijeloj kući.

Ipak, iako bi Trumpova pobjeda mogla pomoći Rusiji, neki analitičari tvrde da su kalkulacije Moskve složenije – a kao dokaz navode njegov prvi predsjednički mandat.

Lekcije iz proteklih osam godina

Nakon Trumpove pobjede na izborima 2016. godine, u Rusiji su postojale nade da će američke politike postati više usklađene s Moskvom i njenim interesima.

Međutim, on je uveo nove sankcije Rusiji i odobrio smrtonosnu pomoć Ukrajini, uključujući Javelin protivtenkovske rakete – nešto što njegov prethodnik Barack Obama nije želio da učini.

Ipak, protok municije u Ukrajinu pod administracijom predsjednika Joea Bidena znatno je povećan, dok je Trump nedavno razmatrao smanjenje pomoći ili čak potpuno ukidanje, što bi jasno pogodovalo Rusiji.

To, kao i Trumpova obećanja da će odmah okončati rat u Ukrajini ako se vrati na vlast, naišlo je na određeni odziv među građanima Rusije.

„Moja mama je danas rekla da će Trump uskoro pobijediti i da će rat u Ukrajini prestati jer će Amerika konačno prestati da daje novac Ukrajini“, izjavila je iz Moskve 38-godišnja Isolda K za Al Jazeeru.

Isolda je dodala da, iako njena majka nije „velika“ pristalica predsjednika Vladimira Putina, „državna propaganda je odradila svoj posao“.

„Oni na vrhu znaju bolje. Zato su i na vlasti!“

‘Predvidljiva’ Harris ili ‘impulsivni’ Trump?

Zvanični stav Kremlja o izborima bio je relativno uzdržan.

Na konferenciji u Vladivostoku u septembru, Putin je šaljivo rekao da i on podržava Harris, navodeći njen “zarazni” smijeh. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kasnije je pojasnio da se Putin šalio, dodavši da su se rusko-američki odnosi pogoršali do te mjere da nema velike razlike ko zauzima Ovalni ured, jer sve ključne odluke donosi “duboka država” (vojno-industrijski kompleks i obavještajna zajednica), što održava dosljednost spoljne politike bez obzira na vrhovnog komandanta.

Ipak, dva kandidata za predsjednika su izrazila različite diplomatske stavove.

„Politika Harris će biti snažniji nastavak Bidenove politike. Ukrajina će se moći osloniti na SAD za stalnu vojnu pomoć i sveukupnu podršku, iako ne mislim da će Harris biti dovoljno hrabra da primi Ukrajinu u NATO tokom rata“, rekao je ruski ekonomista i profesor Univerziteta u Chicagu Konstantin Sonin .

Trump je, u međuvremenu, okrivio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za dopuštanje rata, nazivajući ga “najvećim trgovcem na svijetu” jer je primio milijarde dolara američke pomoći. Trump je također tvrdio, bez objašnjenja, da bi u roku od jednog dana ako bude izabran donio mir.

Ovo je bilo dočekano sa skepticizmom u Moskvi, uključujući i glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova, koji je dodao da je Harris “predvidljiviji” protivnik.

“Putin i Peskov nagoviještavaju da je predsjedništvo Harris stabilnije u smislu njenih vanjskopolitičkih stavova, uključujući i stavove prema Rusiji”, sugerisala je Kimberli St Julian-Varnon, američka historičarka koji se bavi Sovjetskim savezom.

„Rusija može računati na nastavak finansijske pomoći i vojne podrške Ukrajini, kao i na jačanje američke podrške NATO-u i njegovim saveznicima u Evropskoj uniji,“ rekla je. „U suštini, više od onoga s čim se Rusija suočava i na šta se priprema od 2022. godine.“

“Putin zna da je Trump impulsivniji i reaktivniji u pogledu politike i da se njegovoj riječi ne može vjerovati. Trumpova pozicija o izraelskom ratu u Gazi je prilično različita od Putinove, i to, vjerujem, također utječe na to kako Putin i Peskov zamišljaju drugi Trumpov predsjednički mandat.”

Koliko bi Trump mogao pomoći Rusiji?

U međuvremenu, Trumpov kandidat za potpredsjednika, JD Vance, ima detaljan mirovni plan za rat između Rusije i Ukrajine, koji uključuje demilitarizovanu zonu duž trenutne fronte, što zapravo podrazumijeva predaju ukrajinske teritorije koja je trenutno pod kontrolom Rusije, kao i isključivanje Ukrajine iz NATO-a.

“Ovo su ishodi koji u velikoj mjeri favorizju Rusiju i sugerišu da Trumpova administracija neće nastaviti pružati oružje i finansijsku podršku Ukrajini”, rekla je Varnon. “Također bi moglo uslijediti ukidanje ili ozbiljno smanjenje sankcija Rusiji.”

Ali dok Trump ili Harris mogu postati glavni u državi, oni ipak nemaju posljednju riječ.

“Trumpova politika će biti nestabilnija – tako da će biti puno bučnih izjava i mnogo više nesigurnosti u pogledu američke posvećenosti podršci Ukrajini,” rekao je profesor Sonin.

“Ipak, Trump neće, po mom mišljenju, potpuno zaustaviti protok vojne pomoći … Kongres ima moć nad budžetom, tako da predsjednik mora izgraditi podršku za pakete pomoći, itd. Postoji snažna podrška za pomoć Ukrajini među američkom javnošću i američkim Kongresom, tako da će čak i predsjednik Trump morati nastaviti podržavati Ukrajinu.”

Međutim, Varnon je upozorila da bi ovo moglo ići u oba smjera.

“Iako bi Harris ili Trump diktirali svoje ciljeve vanjske politike, Kongres je, po mom mišljenju, važniji igrač”, objasnila je.

“Čak i da Harris pobijedi i želi da nastavi pomagati Ukrajini, Dom i Senat pod kontrolom ili dominacijom republikanaca lako mogu ograničiti ili odgoditi tu pomoć, što se i dogodilo u zimu i rano proljeće 2024. godine.”

Šta je sljedeće?

Ali čak i ako se pomoć zaustavi, to ne garantuje mirovne pregovore.

„Ciljevi Moskve u Ukrajini su nerealni; oduvijek su se temeljili na pogrešnom pogledu na svijet, u kojem ne postoji nacija Ukrajine, Poljska je spremna da izdvaja dio zapadne Ukrajine, i tako dalje“, objasnio je Sonin.

Putin, rekao je, nadaće se pobjedi Trumpa i kasnijem „miru“ nametnutom Ukrajini. Međutim, Sonin je istakao da to odražava Putinovu „zabludu“.

„U Putinovom svijetu, Ukrajina je američka marioneta, pa će raditi sve što im kaže američki predsjednik. Naravno, to nije slučaj – provjerite bilo kojeg američkog saveznika – da li zaista rade ono što im SAD kaže?“, rekao je.

„Ukrajina neće prihvatiti Putinove planove, a Trump nema način da to nametne.“

U međuvremenu, mnogi obični Rusi, koji su uglavnom apatični i nemoćni u vlastitoj politici, nisu značajno uključeni u stranu izbornu proceduru koja se odvija hiljadama kilometara daleko.

Izvor: Al Jazeera

Reklama