Kako se približavaju predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 5. novembra, ankete pokazuju da su demokratska potpredsjednica Kamala Harris i republikanski bivši predsjednik Donald Trump u tijesnoj, pretijesnoj utrci.

No dok se američki izbori odnose na to koga Amerikanci žele vidjeti na čelu, ogroman utjecaj te zemlje znači da se borba pomno prati u glavnim gradovima diljem svijeta.

Pa koga bi razni svjetski čelnici htjeli vidjeti u Bijeloj kući?

Vladimir Putin, Rusija

Dok je ruski čelnik sugerirao, možda u šali, da bi više volio Harris kao predsjednicu, mnogi znakovi upućuju na to da Putin zapravo favorizira pobjedu Trumpa.

“Putin bi volio Trumpa kao predsjednika iz raznih razloga”, rekao je za Al Jazeeru Timothy Ash, saradnik u programu za Rusiju i Euroaziju u Chatham Houseu.

“Prvo, Putin misli da je Trump blag prema Rusiji i da će popustiti po pitanju Ukrajine – smanjenje vojne podrške Ukrajini i ukidanje sankcija Rusiji”, rekao je.

“Mislim da Putin gleda Trumpa i vidi u ogledalu sliku sebe, autoritarnog sociopatu. On vjerovatno misli da razumije Trumpa”, dodao je Ash.

Nadalje, Putin “mrzi” sistem zapadne liberalne tržišne demokratije, a ruski čelnik “misli da će Trump nastaviti tamo gdje je stao u prvom mandatu u sijanju nejedinstva i haosa”, potkopavajući institucije poput NATO-a i Evropske unije.

Međutim, ruski analitičari kažu da bez obzira na to ko pobijedi, moskovski dužnosnici vjeruju da će averzija SAD-a prema Rusiji ostati, objavila je novinska agencija Anadolija.

Putin je ranije otvoreno govorio o svojim razmišljanjima o američkoj predsjedničkoj politici i stalno je podržavao kandidate od 2004. godine.

Prije izbora 2016, Putin je govorio o Trumpu novinarima tokom godišnje konferencije za novinare. “On je bistra i talentirana osoba bez ikakve sumnje”, rekao je.

U julu 2016, američka obavještajna zajednica optužila je Putina za miješanje u izbore s ciljem da pomogne Trumpu da porazi demokratsku protukandidatkinju Hillary Clinton. Godine 2020, dvostranački izvještaj američkog Senata pokazao je da se Rusija miješala u izbore 2016. godine. Američki obavještajci također su tvrdili da se Rusija miješala u izbore 2020.

Dana 9. jula ove godine, dužnosnik američke obavještajne službe, ne imenujući Trumpa, naznačio je novinarima da Rusija daje prednost Trumpu u utrci 2024. godine.

“Nismo primijetili promjenu u preferencijama Rusije u predsjedničkoj utrci u odnosu na prošle izbore, s obzirom na ulogu koju SAD ima u odnosu na Ukrajinu i širu politiku prema Rusiji”, rekao je dužnosnik iz Ureda direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI).

U septembru je Putin bez dlake na jeziku spomenuo Harris, opisujući je kao osobu koja ima “izražajan i zarazan smijeh” što, kako je rekao, ukazuje da “ona radi dobro” i da možda neće nametnuti sankcije Rusiji.

“Ne znam jesam li uvrijeđen ili mi je učinio uslugu”, odgovorio je Trump na predizbornom skupu istog dana kada je Putin iznio oštre primjedbe.

U oktobru je iskusni novinar Bob Woodward u svojoj novoj knjizi naveo da je Trump telefonirao Putinu najmanje sedam puta otkako je napustio predsjedničku dužnost u januaru 2021. Te su optužbe odbacile Trumpova kampanja i sam Trump. “On je pripovjedač. Loš. I izgubio je klikere”, rekao je Trump o Woodwardu za ABC News.

Kasnije u oktobru, tokom zatvaranja samita BRICS-a, Putin je rekao da je Trump “govorio o svojoj želji da učini sve kako bi okončao sukob u Ukrajini. Mislim da je iskren.”

Trump je bio kritičan prema pomoći koju SAD šalje Ukrajini protiv ruskog rata i kaže da će odmah prekinuti rat ako bude izabran.

Xi Jinping, Kina

Xi Jinping nije nikog javno podržao.

Kao i s Rusijom, i demokrati i republikanci zauzeli su oštar stav prema Kini. Tokom svog predsjedničkog mandata, Trump je započeo trgovinski rat s Kinom, nametnuvši carine na 250 milijardi dolara kineskog uvoza u 2018. Kina je uzvratila udarac, stavljajući carine na 110 milijardi dolara uvoza iz SAD-a.

Ne čini se da će odustati od toga ako bude izabran, ali demokrati bi se također mogli okupiti protiv rastućeg utjecaja Kine u svijetu.

Kad je Biden postao predsjednik, zadržao je Trumpove carine. Nadalje, 13. septembra ove godine Bidenova administracija najavila je povećanje carina na određene proizvode kineske proizvodnje. Ako Harris pobijedi, očekuje se da će ostati dosljedna Bidenovoj politici prema Kini.

Ni Trump ni Harris nisu išli u detalje o tome kakav bi bio njihov smjer djelovanja prema Kini ako budu izabrani.

Uprkos Trumpovom trgovinskom ratu, on se hvalio dobrim odnosom sa Xijem. Nakon što je Trump preživio atentat 14. jula, rekao je da su mu se obratili svjetski čelnici. “Jako sam se dobro slagao s predsjednikom Xijem. On je sjajan tip, napisao mi je lijepu poruku neki dan kad je čuo što se dogodilo”, rekao je Trump na skupu.

Međutim, iza kulisa, kineski dužnosnici možda pomalo naginju prema Harris, citira NBC News Jia Qingguoa, bivšeg dekana Škole za međunarodne studije na Univerzitetu u Pekingu.

“Ironija je da Xi vjerovatno želi Harris, kao i Iran”, rekao je Ash za Al Jazeeru.

Benjamin Netanyahu, Izrael

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu nije javno podržao niti jednog od kandidata. Međutim, rašireno je mišljenje da on naginje pobjedi Trumpa.

Netanyahu i Trump imali su dobar odnos tokom prvog mandata bivšeg američkog predsjednika. Godine 2019, na Izraelsko-američkom vijeću, Trump je rekao: “Jevrejska država nikada nije imala boljeg prijatelja u Bijeloj kući od vašeg predsjednika.”

Osjećaji su bili obostrani. Netanyahu je u izjavi iz 2020. rekao da je Trump “najveći prijatelj kojeg je Izrael ikada imao u Bijeloj kući”.

Odnosi između Trumpa i Netanyahua pogoršali su se nakon što je Biden izabran. Kad je Biden položio zakletvu, Netanyahu mu je čestitao. Trump je u intervjuu rekao da se osjeća izdanim zbog toga.

Međutim, izraelski premijer pokušao je obnoviti staru vezu. Tokom posjete SAD-u u julu ove godine, Netanyahu je posjetio Trumpa u njegovoj rezidenciji Mar-a-Lago na Floridi. Axios je izvijestio da je Netanyahuov saveznik čak otputovao u Mar-a-Lago prije stvarnog sastanka dvojice čelnika, kako bi pročitao odlomke iz Netanyahuove knjige, u kojoj hvali Trumpa.

Izraelski premijer također je objavio video na društvenim mrežama u kojem izražava šok zbog pokušaja atentata na Trumpa na skupu u Pennsylvaniji u julu, a koji je Trump ponovno postavio na svoju platformu društvenih medija, Truth Social.

U isto vrijeme, Bidenova administracija je pokazala nepokolebljivu diplomatsku i vojnu pomoć Netanyahuovoj vladi usred izraelskog rata protiv Gaze, u kojem je ubijeno 43.061 Palestinac, prema humanitarnoj agenciji UN-a OCHA od 29. oktobra.

Od početka izraelskog rata protiv Gaze 7. oktobra prošle godine, nakon napada predvođenog Hamasom na sela i vojne ispostave u južnom Izraelu, Bidenova vlada poslala je milijarde dolara vojne pomoći Izraelu.

Prošlog 4. oktobra, Biden je na konferenciji za novinare rekao da ne zna zadržava li Netanyahu namjerno dogovor o prekidu vatre u Gazi, uprkos izvještajima i nagađanjima da je izraelski premijer možda namjerno blokirao sporazum, vjerovatno kako bi utjecao na rezultat američkih izbora.

“Nijedna administracija nije pomogla Izraelu više od mene. Nijedna. Nijedna. Nijedna. I mislim da bi Bibi to trebao zapamtiti”, rekao je Biden tokom konferencije za novinare, govoreći o Netanyahuu nazivajući ga njegovim nadimkom.

Evropski i NATO čelnici

Većina evropskih čelnika preferira Harris kao američku predsjednicu.

“Dobro je poznajem, ona bi sigurno bila dobra predsjednica”, rekao je Olaf Scholz, njemački kancelar novinarima.

Trump je nekoliko puta prijetio izlaskom iz NATO-a. Međutim, Politico je izvijestio da njegovi savjetnici za nacionalnu sigurnost i odbrambeni stručnjaci kažu da je malo vjerovatno da će izaći iz saveza.

Bez obzira na to, njegove pritužbe na NATO ostaju. Očekuje se da bi on želio da NATO saveznici povećaju svoje ciljeve odbrambenih troškova.

U februaru je Trump „zamiješao lonac“ saveznicima u Evropi sugerirajući da će reći Rusiji da napadne saveznike u NATO-u koje smatra “delinkventima”.

Dodatno, Trumpova pobjeda mogla bi značiti manje usklađenosti s evropskim zemljama u saradnji za inicijative za obnovljivu energiju.

To je zato što se Trump zalagao za veću proizvodnju fosilnih goriva kako bi omogućio SAD-u da smanji ovisnost o inostranom uvozu energije. “Bušit ćemo, dušo, bušiti”, rekao je na republikanskoj nacionalnoj konvenciji prihvatajući stranačku nominaciju u julu.

S druge strane, Harris će vjerovatno nastaviti s Bidenovim Zakonom o smanjenju inflacije i planovima prelaza na čistu energiju, stvarajući prilike za saradnju s Evropom. Međutim, Harris je također optužena za zaokret u pogledu obećanja o održivosti kao što je fracking.

Tokom svoje utrke za predsjedničke izbore 2019, Harris je obećala zabraniti fracking, tehniku ​​vađenja nafte i plina bušenjem u zemlju, za koju borci za okoliš kažu da je posebno štetna jer troši velike količine vode i oslobađa staklenički plin metan. Trump ju je kritizirao zbog ovog obećanja.

Međutim, tokom predsjedničke debate između Harris i Trumpa u Pennsylvaniji u septembru, Harris je rekla: “Neću zabraniti fracking, nisam zabranila fracking kao potpredsjednica.”

Narendra Modi, Indija

Dok je indijski premijer Narendra Modi dijelio blizak odnos s Trumpom tokom njegovog predsjedničkog mandata, Modi je također bio jedan od prvih svjetskih čelnika koji je čestitao Bidenu na izbornoj pobjedi 2020. godine.

Congratulations @JoeBiden on your spectacular victory! As the VP, your contribution to strengthening Indo-US relations was critical and invaluable. I look forward to working closely together once again to take India-US relations to greater heights. pic.twitter.com/yAOCEcs9bN

— Narendra Modi (@narendramodi) November 7, 2020

“Ne vjerujem da Modi ima jaku naklonost prema jednom kandidatu u odnosu na drugoga”, rekao je za Al Jazeeru Chietigj Bajpaee, viši naučni saradnik za Južnu Aziju i Azijsko-pacifički program pri britanskom think tanku Chatham House.

“U Washingtonu postoji visok stepen dvostranačkog konsenzusa o produbljivanju odnosa s Indijom i gledanju na nju kao dugoročnog strateškog partnera – nedvojbeno isto toliko konsenzusa koliko postoji i o posmatranju Kine kao dugoročnog strateškog konkurenta”, napisao je Bajpaee u članku za Chatham House.

Napisao je da su tri ključna stuba američkog angažmana s Indijom to da je Indija najveća svjetska demokratija, da SAD vidi Indiju kao bedem protiv Kine i indijska potencijalno rastuća ekonomija.

Michael Kugelman, direktor Instituta za južnu Aziju na Wilson Center think tanku sa sjedištem u Washingtonu, rekao je za Al Jazeeru da će indijska vlada odvagnuti prednosti i mane oba kandidata.

Kad je riječ o Trumpu, “možda postoji osjećaj u New Delhiju da bi to bila dobra stvar za Indiju jer možda postoji percepcija da Trump ne bi dizao buku oko unutrašnjih pitanja u Indiji, uključujući pitanja ljudskih prava”, rekao je Kugelman, dodajući da će uprkos tome indijska vlada biti zabrinuta zbog Trumpovog “nepredvidivog” stila vladanja.

“Dok je Donald Trump Modiju poznatiji iz njegovog prvog mandata, predsjedavanje Kamale Harris nudi određeni stepen kontinuiteta u odnosu na trenutnu Bidenovu administraciju”, rekao je Bajpaee za Al Jazeeru.

Pod Bidenom su se veze između SAD-a i Indije produbile u smislu odbrane, tehnologije i ekonomije. Biden je Indiju učinio glavnim odbrambenim partnerom, uprkos tome što Indija nije službeni vojni saveznik i oslanja se na Rusiju u pogledu vojne pomoći.

U maju 2022, na marginama Quad samita u Tokiju, Indija i SAD najavili su Inicijativu za kritične i nove tehnologije (iCET), kako bi poboljšali saradnju u AI, kvantnoj informatici i drugim tehnološkim dostignućima.

Prije posjete Indiji u septembru ove godine, Trump je Modija nazvao “fantastičnim”, ali je u isto vrijeme Indiju optužio za “zloupotrebljavanje uvoznih carina”.

Južna Koreja

Južna Koreja je ključni saveznik SAD-a u Indo-Pacifiku. Iako predsjednik zemlje Yoon Suk Yeol nije izričito podržao jednog kandidata, odnosi između Južne Koreje i SAD-a su procvjetali pod Bidenom.

Komentar koji je u septembru objavio američki think tank Brookings rekao je da su tokom Trumpove administracije “Južnokorejci bili užasnuti optužbama da nisu dovoljno pridonijeli svojoj odbrani i održavanju američkih snaga, uprkos tome što su pružali većinu borbenih snaga na prvoj liniji protiv Sjeverne Koreje.”

S druge strane, “Bidenova administracija je malo učinila na rješavanju nuklearne prijetnje Sjeverne Koreje. Međutim, Biden se fokusirao na jačanje bilateralnih i trilateralnih veza između Washingtona, Tokija i Seula”, rekao je za Al Jazeeru Edward Howell, predavač međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Oxfordu.

Howell je rekao da je to postalo očito na samitu u Camp Davidu 2023, kao i na sastancima na predsjedničkom nivou između Bidena i Yoon Suk Yeola.

Howell je dodao da će Južna Koreja htjeti osigurati da američka podrška njoj ne usahne pod sljedećim predsjednikom “u vrijeme kada se istočnoazijska regija suočava ne samo s prijetnjom nuklearne Sjeverne Koreje, već i sve prisilnijom i ratobornijom Kinom” .

Japan

Za američkog saveznika, pobjeda Trumpa može značiti da će se fokusirati na unutrašnju politiku i smanjiti saradnju s Japanom, povećati carine, kao i očekivati ​​da će Japan povećati vojnu potrošnju, stoji u analizi koju je objavila japanska web stranica Nippon Communications Foundation.

Međutim, dužnosnici japanske vlade uspostavili su odnose s dužnosnicima iz posljednje Trumpove administracije, uključujući Billa Hagertyja, koji je bivši ambasador u Tokiju i koji se smatra favoritom za državnog sekretara, stoji u analizi Kotanija Tetsua.

S druge strane, dok bi administracija Kamale Harris značila dosljedniju politiku s Bidenovom administracijom, morali bi se uspostaviti novi odnosi sa dužnosnicima u njenom timu.

Australija

Za američkog saveznika Australiju, “Trumpova pobjeda pokrenula bi mnoga pitanja”, napisao je Ben Doherty, reporter iz Australije za The Guardian.

Doherty je dodao kako mnogi u Australiji vjeruju da će se Trump vjerovatno povući iz Pariškog sporazuma ako bude ponovno izabran, što bi moglo oslabiti utjecaj neformalne klimatske koalicije, Umbrella Group, čiji je dio i Australija.

Australija također dijeli trgovinske odnose s Kinom i pobjeda Trumpa mogla bi značiti trgovinski rat s Kinom, što bi moglo biti štetno za australsku ekonomiju.