Umjetnička i humanitarna intifada u Sarajevu: Na strani dobra, uz narod Palestine

Tokom više od godinu izraelskih napada na Gazu, u Bosni i Hercegovini ne jenjava podrška narodu Palestine. Kao zemlja koja je dobro iskusila pravo značenje pojma “rat”, sudbina Palestinaca je stalna tema u diskursu u BiH.

Kako bi na još jedan način iskazali podršku narodu Pojasa Gaze, ali i Zapadne obale, u Sarajevu će se povodom Međunarodnog dana solidarnosti s Palestinom održati umjetničko-humanitarni Skup solidarnosti – Umjetnička intifada, u okviru kojeg će se, osim iskazivanja podrške Palestincima, prikupljati sredstva za kupovinu šatora za izbjeglički kamp Jabalia u Gazi. Tokom izraelskih napada na opkoljenu enklavu, uništena je većina infrastrukture i stambenih objekata, što je primoralo hiljade Palestinaca da utočište potraže u, prije svega, improviziranim skloništima.

Lejla Kreševljaković iz Feminističkog antimilitarističkog kolektiva i jedna od organizatorica skupa podrške govori da će se tokom Dana solidarnosti s palestinskim narodom, od 29. novembra do 1. decembra, organizirati niz aktivnosti kojim će se još jednom iskazati podrška palestinskom narodu, ali i pomoći koliko je to moguće prikupljanjem sredstva za napaćeni narod opkoljene enklave.

“Cilj cijele akcije je da se prikupi što više sredstava i kupe šatori, koji će biti poslani u Gazu, odnosno u izbjeglički kamp Jabalia. Dakle, ovo nije samo protestni skup podrške, već je ujedno i humanitarna akcija, kako bismo i konkretno pomogli narodu Gaze”.

Centralni dio trodnevnog protestno-umjetničkog skupa će biti održan u subotu u parku koji se nalazi između Historijskog i Zemaljskog muzeja, kada će se održati “Umjetnička Intifada”, govori Kreševljaković.

Sa skupa će se poslati podrška solidarnosti novinarima, medicinskom osoblju i umjetnicima u Gazi, koji su direktna meta izraelskih snaga, dodaje ona.

Okupljenima će se u ime ljekarske zajednice BiH obratiti dr. Jusuf Hadžir, ljekar palestinskog porijekla koji je od 1992. vodio Ratnu bolnicu Dobrinja, a govorit će i novinarka Edina Kamenica te Nihad Kreševljaković, u ime umjetnika i kulturnih radnika Bosne i Hercegovine.

“Ljekari, novinari i umjetnici su direktna meta izraelskih napada”.

Građanima Sarajeva, ali i ostatka Bosne i Hercegovine, još su svježa sjećanja na rat tokom devedesetih. Stoga je za mnoge solidarnost s Gazom neki vid “obaveze”.

“Mi, koji znamo šta je rat, koji smo ga ‘nosili’ na svojim leđima, i koji smo preživjeli, nemamo pravo na šutnju, i zato je i ovaj protestni skup jako bitan. Bitan je da svijetu pokaže da u BiH postoje ljudi koji se ne mire sa zlom, ma od koga ovo dolazilo, bitan je da Gaza vidi da nije ipak sama, ali je skup bitan i nama, samima”, poručila je novinarka Edina Kamenica.

Sjećanje na ubijenu djecu

Lejla Kreševljaković navodi da će na skupu biti izvedeno nekoliko performansa umjetnika i glumaca iz Bosne i Hercegovine te da će se na skupu prisjetiti svih ljudi u Gazi kojima je uskraćeno pravo na život i dostojanstvo.

“Prisjetit ćemo se imena, odnosno sudbina djece ubijene u Gazi”.

Svakog utorka u centru Sarajeva grupa građana, držeći transparente, čita imena djece ubijene u Gazi, kako bi i na taj način iskazali podršku i skrenuli pažnju na ono kroz šta Palestinci prolaze.

Edina Kamenica govori da bi nakon svakog od dosadašnjih skupova osjetila neko olakšanje.

“Isto osjetim i svakog utorka nakon što sa grupom svojih Sarajlija, a često nam se pridruže i prolaznici i stranci, završimo kod Vječne vatre čitanje imena ubijene djece Gaze. Kao da se ogroman teret skotrlja niz mene. Nešto sam učinila. Eto, nažalost, ubijena su ta djeca, ali ona nisu pod brdom zaborava. Ona, na Titovoj ulici,  pozivaju da ne šutimo na zločine, na nepravdu općenito. Inače, nema istinskog mira”.

Svjesna je, kaže, da njen protest neće spriječiti ničiju smrt u Gazi, neće zaustaviti novo rušenje nečijeg doma, ali ono pomaže i njoj samoj da može biti što mirnije savjesti, da može reći, samoj sebi: “Evo, ti si učinila što je trenutno do tebe, i kao prvo, pokazala si na čijoj si strani. I u zlu i u dobru ne možete biti na dvije strane.”

View this post on Instagram

A post shared by Translating Palestine فلسطين (@translating_falasteen)

Kamenica, kao i njene kolegice i kolege koji dolaze na skup ne dolaze u ime bilo koga, pa ni u ime njihovih novinarskih udruženja.

“Dolazimo zato što je to mjesto na kojem se treba naći svako od nas koji se sjećamo šta je nama značilo za vrijeme agresije kada bi se po svijetu održavali ovakvi skupovi podrške BiH. Oni su nam davali nadu, snagu, oni su bili iskra spasa, za koju smo se hvatali kao utopljenici. Pomagali su nam da ostanemo normalni. Do ovog trenutka osjećam beskrajnu zahvalnost svima onima na planeti koji su i trunčicu dobra učinili za to da nam tada olakšaju. Stoga ne shvatam one koji danas zaboravljaju šta su te ‘trunčice’ tada nama značile, koliko smo ih uzdizali u nebo, koliko poštovanje smo s pravom iskazivali prema  ljudima koji su nam pružali ruke.”

Ona se osvrnula i ona one koji, kako u Bosni i Hercegovini, tako i šire, ne dižu svoj glas u ime podrške Palestincima.

“Uvjerena sam da šutnja potiče samo iz dvostrukih standarda, iz hipokrizije, iz želje da se ne zamjerite moćnicima. A ko su moćnici? Nismo li i mi svjedoci tome kako mnogi od tih moćnika završe u blatu?”

Prema posljednjim podacima, u Gazi je ubijeno 190 novinara, odnosno, medijskih radnika, svih onih koji doprinose tome da mi imamo informacije iz tog dijela svijeta, kaže Kamenica.

Tokom više od godinu dana izraelske agresije na Gazu ubijeni su brojni članovi mreže Al Jazeere, uprkos što su jasno bili označeni kao pripadnici medija, kao i brojni članovi njihovih porodica. Smatra se da su namjerno bili meta izraelskih napada.

“Poznati su već ti podaci, ali vrijedi ponoviti, da je u prva tri mjeseca, u Gazi ubijeno više novinara nego ikad u nekoj zemlji za godinu dana. Izraelske vlasti demantuju da su medijski radnici ciljana žrtva, ali sve u stvarnosti ukazuje na to da i toga ima. Na sve smrti u Gazi, a registrovano ih je oko 42.000, ‘zvanični’ svijet uglavnom šuti, pa i na smrt novinara. Jer, to je oduvijek tako, i nije samo vezano za Gazu. Tako je i u Ukrajini, i na drugim ratištima, tako je bilo i na prostorima bivše Jugoslavije u vrijeme rata. Najmanje 150 novinara je ubijeno, a samo se ubistvo jednog od njih našlo u optužnici koju je sud prihvatio. Novinari su opasni svjedoci i kada rat prođe, jer mogu biti pozivani na Sud, da kažu šta su vidjeli. Zato je, mrtav novinar, za neke, najbolji novinar”, poručuje Edina Kamenica.

“Ne mogu govoriti o tome šta općenito mojim kolegama u BiH znače ove smrti medijskih radnika u Gazi, ali podsjećam da je, po međunarodnom pravu, taj radnik u ratnoj situaciji civil, a njegovo ubistvo je ratni zločin.”

Tako je sa svakom smrću novinara u Gazi, ali je tako bilo i u Bosni i Hercegovini, dodaje.

“Troje mojih kolega iz Oslobođenja: Zuhra Bešić, Salko Hondo i Kjašif Smajlović su ubijeni na radnom zadatku. Njihove ubice su još na slobodi. Pitam se, koliko smo svi mi, novinari, pa i ja, učinili da ne bude tako? Malo, jako malo. Kako vrijeme prolazi sve više me grize savjest zbog toga, i zato svaki javni istup iskoristim i za to da ukažem na tu veliku nepravdu.”

U toku su po Bosni i Hercegovini promocije knjige Zapisi o nama, koju je napisala Eldina Zolj-Balenović, kaže Kamenica, knjige o ženama oboljelim od karcinoma dojke. Kao promotorica, na svih dosadašnjih osam prezentacija, govorila sam i o ovim ubijenim kolegama, ali i o tome da su njihove ubice nekažnjene.

“Može se to nekome učiniti nespojivo, ali ništa nije na ovome svijetu nespojivo. Svi smo mi dio iste priče i zato šutnju o genocidu u Gazi, iako je i to blag izraz za ono što se tamo dešava preko 70 godina, a danas posebno, smatram takođe jednom vrstom pomoći krvniku. Na tu šutnju vlast u Izraelu i računa i nalazi prostor za svoje zločine.”

“Pogoduju joj i procesi koji se dešavaju u nekim zemljama, kao u Njemačkoj, gdje se svaki otpor zlu u Palestini proglašava antisemitizmom… Ipak, ljudi, obični, takozvani mali ljudi, koje ne rukovodi nikakav interes nego razum i srce, i koji širom svijeta traže pravdu za Gazu, oni su i moja radost i moja snaga. Te kolone su sve duže i sretna sam što je i Sarajevo u njoj, vjerujem, veliki dio Sarajeva.”

Organizatori skupa posebno ističu humanitarni bazar u okviru kojeg će biti organizirana aukcija radova koje će bazaru donirati bosanskohercegovački umjetnici i umjetnice. Svi prikupljeni prihodi bit će usmjereni za kupovinu šatora za izbjeglički logor Jabalia u Gazi, kaže jedna od organizatorica skupa koji počinje u 12:30.

Osim centralnog događaja u subotu, bit će organiziran i niz drugih protestno-umjetničkih aktivnosti, na kojim će učestvovati glumci, umjetnici, crtači grafita…

View this post on Instagram

A post shared by Feministički antimilitaristički kolektiv (@feministantimilitaristkolektiv)

Uoči centralnog događaja, u petak 29. novembra, dijelit će se informativni leci o BDS pokretu, kojim se objašnjava kako se mogu bojkotirati korporacije koje omogućavaju i podržavaju genocid u Gazi, kaže Kreševljaković.

“Bojkotom njihovih proizvoda izražavamo svoje protivljenje genocidu i aparthejdu koje Izrael sprovodi nad narodom Palestine. U periodu od 18:00 do 20:00 moći ćete nas sresti po gradu i ispred trgovačkih centara.”

U nedjelju, 1. decembra, zajedno s Međunarodnim teatarskim festivalom MESS i galerijom Manifesto će otvoriti izložbu “Ne smijemo prestati pričati o Gazi”.

Izložbu je pripremio Muzej Palestine iz Birzeita u Palestini, pojašnjava Kreševljaković, a izložba će biti postavljena u galeriji Manifesto do 4. decembra. Otvaranje izložbe je u 17:00.

Zajednička podrška

Koliko je pitanje Palestine i podrška narodu Gaze, u kojoj je već ubijeno više od 44.000 ljudi od 7. oktobra 2023, značajno govori i da je ovaj cilj ujedinio one koji generalno nemaju nikakvih zajedničkih interesa.

“Da nije Palestine i organizacije ovih skupova, ne znam da li bismo se ikada sreli”.

Organizatori događaja su Feministički antimilitaristički kolektiv, Carry for Palestine i Udruženje IOD.

Lejla Kreševljaković ističe da podrška napaćenom narodu Palestine ne dolazi samo iz Bosne i Hercegovine, već i iz cijele regije.

Prema njenim riječima, uspostavljena je saradnja sa zemljama okruženja, a navodi primjere gdje su na sastancima međusobno sarađivali i komunicirali Kosovari i Srbi, koji zbog raznih političkih dešavanja i burne prošlosti nemaju nikakvih odnosa, a ističe i veliku podršku u Sjevernoj Makedoniji.

“Sudbina Palestinaca nas je na neki način sve ujedinila”.