Trump naumio izvršiti pritisak na Ukrajinu, cilj teritorijalne koncesije Rusiji

Hoće li rat u Ukrajini uskoro biti okončan, pitanje je koje se godinama postavlja, a sadržaj njegovog odgovora najviše zavisi od političke konfiguracije u svjetskoj politici. Činjenica je da Rusija nije uspjela u svom prvobitnom naumu da „blitzkriegom“ osvoji Ukrajinu, a rat koji traje od konca februara 2022. godine pretvorio se u dugo, iscrpljujuće ratovanje.

Od dolaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću u Kijevu su strahovali, a u Kremlju se potajno, nekada i javno, nadali. Emocije i jednih i drugih bile su opravdane, jer je novoizabrani američki predsjednik, koji na dužnost stupa koncem januara sljedeće godine, najavio sprovođenje mirovnog plana, koji, po svemu sudeći, nije po volji zvaničnom Kijevu.

U međuvremenu, trenutni predsjednik SAD-a Joe Biden ukinuo je Kijevu ograničenja koja su blokirala Ukrajinu u korištenju oružja koje je osigurao SAD za napade duboko u rusku teritoriju.

Ukrajina je upotrijebila rakete američke proizvodnje za gađanje vojnog objekta u ruskoj pograničnoj regiji Brijansk samo nekoliko dana nakon što je Washington dao zeleno svjetlo Kijevu da upotrijebi oružje dugog dometa protiv ruskih ciljeva.

Potencijalni nuklearni odgovor Moskve

Objava upotrebe vojnog taktičkog raketnog sistema, poznatog kao ATACMS, došla je nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin službeno smanjio prag za korištenje nuklearnog oružja, otvarajući vrata potencijalnom nuklearnom odgovoru Moskve čak i na konvencionalni napad bilo koje nacije uz podršku nuklearne sile.

Rusko ministarstvo odbrane saopćilo je da je Ukrajina gađala rusku regiju Brijansk sa šest projektila, a da su sistemi protuzračne odbrane presreli pet i oštetili jednu.

Šta će ovakva situacija značiti za planove Donalda Trumpa tek treba da se vidi, ali malo je vjerovatno da će Trumpova administracija odustati od svoje vanjskopolitičke agende, koja, kako se sada nazire, teži da se rat u Ukrajini zaustavi bez obzira na moguće posljedice na integritet ukrajinskog teritorija, pojašnjava vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević

„Očito je da su Donald Trump i njegovi suradnici doista naumili izvršiti pritisak na Ukrajinu kako bi pristala na teritorijalne koncesije Rusiji. Jer, jedino tako se može objasniti taj mirovni plan o kojem su govorili i Trump i neki iz kruga njegovih bližih suradnika“, kaže Kovačević.

Međutim, posljednja Bidenova odluka i pružanje još jače podrške Ukrajini, otežaće Trumpu da sprovede svoje ideje, pojašnjava Kovačević.

Bidenova odluka

„Ali, odluka predsjednika Bidena da Ukrajini dopusti korištenje američkih dalekometnih raketa u gađanju ciljeva na ruskom teritoriju nedvojbeno će otežati perovedbu tog Trumpovog nauma. Biden je time pokazao da ignorira ruske crvene linije. Znamo da je predsjednik Putin rekao da ako Ukrajina bude koristila dalekometne rakete za gađanje ciljeva u unutrašnjosti Rusije da će Rusija smatrati odgovornom državu iz koje je dotično oružje isporučeno. I da će, ako je država koja proizvodi te rakete nukelarna sila, Rusija smatrati da ju je napala ta nuklearna sila, ili vojni savez kojem pripada ta nuklearna sila“, kaže Kovačević.

To konkretno znači da će Rusija snažno odgovoriti na svaku takvu prijetnju na svome teritoriju, kaže Kovačević i dodaje:

„Drugim riječima, Putin je rekao da ako Ukrajina bude napadala ciljeve u untrašnjosti Rusije oružjem zemalja članica NATO saveza da će Rusija uzvratiti napadom na NATO uključujući i mogućnost korištenja nuklearnog oružja. Ta crvena linija sada je prekoračena dopuštenjem predsjednika Bidena da Ukrajina koristi američke rakete“.

Osim toga, jasno ističe Kovačević ovaj „potez je sračunat i na to da predsjedniku Trumpu oteža provedbu njegovih zamisli o primiriju u Ukrajini“.

Trump sklon dogovoru s Putinom

Trump će se u svom odnosu prema ratu u Ukrajini voditi predizbornim obećanjima i ispitivanjima javnog mnijenja, koja su sugerirala da njegove pristalice nisu previše zainteresirane za slanje vojne pomoći Kijevu.

„Trump je očito sklon dogovoru sa Putinom u većoj mjeri nego li daljnjem pružanju podrške Ukrajini u pokušaju oslobađanja okupiranih teritorija. Iz Trumpove perspektive, kao iz perspektive njegovih birača, od rata u Ukrajini Amerika nema nikakvu korist. To je otprilike njegova logika i zbog toga on razmišlja o smanjivanju američke pomoći Ukrajini. On vjerojatno očekuje da Evropa preuzme još veći dio troškova u vezi sa Ukrajinom ili u najmanju ruku ako Evropa i NATO očekuju veći i izravniji američki angažman da to moraju Americi platiti“, zaključuje Kovačević.