‘Orešnik’: Šta se zna o novom ruskom projektilu korištenom u Ukrajini

Rusija je 21. novembra lansirala novu vrstu balističke rakete srednjeg dometa (IRBM), gađajući Dnjipro na istoku Ukrajine, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin.

U početku su ukrajinske zračne snage objavile kako je napad izveden interkontinentalnom balističkom raketom (ICBM), iako su neki zapadni zvaničnici kasnije iskazali sumnju u tu tvrdnju i rekli da je riječ o IRBM, a ne ICBM, objavio je Reuters, prenosi Kyiv Independent.

Tokom dana, Putin je u televizijskom obraćanju rekao da je napad bio test ruske “najnovije rakete” IRBM tipa, nazvane “Orešnik” (rus. Ljeska).

“U borbenim uvjetima izvršeno je testiranje jednog od najnovijih ruskih raketnih sistema srednjeg dometa. U ovom slučaju s nenuklearnom hipersoničnom verzijom balističke rakete”, rekao je ruski lider.

Američki zvaničnik, koji je želio ostati anoniman, kasnije je potvrdio za Kyiv Independent da je Rusija lansirala “eksperimentalnu balističku raketu srednjeg dometa na Ukrajinu”.

Tok napada

U ranim jutarnjim satima 21. novembra oglasila se uzbuna za zračni napad širom Ukrajine zbog prijetnje balističkim projektilima, a kasnije i zbog polijetanja nekoliko ruskih bombardera Tu-95MS.

Prema ukrajinskim zračnim snagama, napad je bio usmjeren na grad Dnjipro korištenjem više različitih tipova projektila.

“Konkretno, interkontinentalna balistička raketa lansirana je iz Astrahanske oblasti Ruske Federacije, aerobalistička raketa Kh-47M2 ‘Kinžal’ iz borbenog aviona MiG-31K lansirana je iz Tambovske oblasti, a sedam krstarećih raketa Kh-101 ispaljeno je iz strateških bombardera Tu-95MS”, navodi se u izvještaju.

U izvještaju se ne navodi koji je tip ICBM-a lansiran. Astrahanska oblast nalazi se u južnoj Rusiji, više od 700 kilometara istočno od Dnjipra. Regija graniči s Kazahstanom, ruskom Republikom Kalmikijom, Volgogradskom oblašću i Kaspijskim jezerom.

Oštećeno je industrijsko poduzeće, a u gradu su izbila dva požara, rekao je guverner Serhij Lisak. Rehabilitacijski centar za osobe s invaliditetom oštećen je u napadu, rekao je gradonačelnik Boris Filatov. Navodi se kako su najmanje dvije osobe povrijeđene.

Ukrajinske zračne snage saopćile su kako je navodno oboreno šest projektila Kh-101, ali nisu rekle je li prijavljeni projektil izazvao štetu u Dnjipru.

Šta je balistički projektil srednjeg dometa?

Rusija redovno koristi balističke projektile bliskog i kratkog dometa u zračnim napadima na Ukrajinu, ali IRBM i ICBM su daleko veće rakete, mogu biti opremljene nuklearnim teretom i dizajnirane su za gađanje ciljeva na daleko većim udaljenostima.

Balistički projektili imaju raketni pogon i lansiraju se visoko u atmosferu prije nego što se u luku spuste na cilj.

Navođene su samo tokom početnih faza lansiranja, tako da mogu biti manje precizne od krstarećih projektila, ali imaju prednost postizanja nevjerojatno velikih brzina – ponekad i više od 3.200 kilometara na sat – dok se približavaju svojim ciljevima.

Ono što je ključno, balističke rakete, također, imaju vrlo veliki domet – od 1.000 do 3000-5.500 kilometara, u slučaju IRBM-ova.

Do sada je Rusija koristila nekoliko modela balističkih projektila kraćeg dometa, uključujući Iskander i Kinžal. Zbog njihove velike brzine, samo određeni sistemi protivzračne odbrane mogu ih oboriti, među kojima je i Patriot američke proizvodnje.

Kakvu je vrstu projektila Rusija lansirala?

Malo se zna o raketi “Orešnik” koju spominje Putin, no vojni stručnjak Jan Matvejev rekao je za IStories da bi to mogla biti modificirana verzija projektila Rubež, prenosi Kyiv Independent.

Interkontinentalna balistička raketa RS-26 Rubež navodno ima domet do 6.000 km, može nositi četiri bojeve glave, svaka s procijenjenom nosivosti od 0,3 megatona.

Fabian Hoffmann, stručnjak za odbranu i doktorski istraživač na Univerzitetu u Oslu, rekao je za Kyiv Independent da je Rubež opremljen MIRV korisnim teretom, što je skraćenica za Multiple Independent Reentry Vehicles (projektili sa višestrukim ponovljenim ulazima).

Navodna snimka napada pokazuje višestruke projektile koji pogađaju tlo, ali bez velikih eksplozija koje se obično povezuju s konvencionalnim projektilima ili teretom.

“Dakle, ovaj napad nema vojnu vrijednost, ovo je čisto, čisto u političke svrhe”, dodao je.

Koje su to političke svrhe?

Napad je uslijedio nakon, čini se, prvog uspješnog ukrajinskog napada na vojnu metu unutar Rusije korištenjem raketa ATACMS, koje je isporučio SAD.

Nakon što je takav potez opisao kao prelazak još jedne “crvene linije” koju je Kremlj povukao, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će njegova zemlja odgovoriti.

“Vjerovatno su razmišljali o testiranju nuklearne bojeve glave, za što se, također, pričalo da će se uskoro dogoditi, ali su zaključili da je to preintenzivno i da bi to moglo izazvati previše reakcije, posebno od partnera, poput Kine i Indije”, rekao je Hoffman.

“I onda su vjerovatno mislili da je ovo naredna najbolja opcija, jer šalje jasan signal Zapadu, a potencijalno ne antagonizira kritične međunarodne partnere.”

Šta kažu Kijev i Moskva?

Kao i u prvobitnom saopćenju zračnih snaga u ranim poslijepodnevnim satima 21. novembra, predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da se ispituje kako bi se utvrdio tačan tip projektila, ali “sve karakteristike” udara imale su “interkontinentalne balističke mogućnosti”.

“Vidimo da Putin koristi Ukrajinu kao poligon”, dodao je.

U početku je Rusija objavila vrlo malo o napadu. Na pitanje je li Moskva ispalila ICBM, glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov rekao je novinarima da “nema šta reći na ovu temu”.

U videoisječku koji je podijeljen u medijima, glasnogovornica Ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova primila je telefonski poziv tokom konferencije za novinare, u kojem se očito tražilo da ne komentira “napade balističkim projektilima”.

Zaharova je kasnije tvrdila da je samo pitala “stručnjake je li to bila naša tema”, a “odgovor je stigao tokom brifinga: Ministarstvo vanjskih poslova ne komentira. Nema nikakve zavjere”.

Spominjući ukrajinske udare unutar Rusije korištenjem zapadnih ATACMS-a i Storm Shadowa, Putin je kasnije rekao da je napad bio “odgovor na upotrebu američkog i britanskog dalekometnog oružja 21. novembra ove godine”.

Kazao je kako je test “bio uspješan” i da je “na teritoriji Ukrajine pogođen jedan od najvećih industrijskih kompleksa poznatih još od sovjetske ere”.

“Trenutno ne postoje načini suprotstavljanja ovom oružju. Projektili napadaju ciljeve brzinom od 10 maha, što je 2,5-3 km u sekundi”, rekao je. “Spremni smo za bilo kakav razvoj događaja. Ako neko još sumnja u to, ne bi trebao. Uvijek će biti odgovora.”

Stav međunarodne zajednice

Ruska upotreba interkontinentalne balističke rakete (ICBM) protiv Ukrajine bila bi “jasna eskalacija” Moskve, rekao je novinarima 21. novembra glasnogovornik EU-a za vanjske poslove Peter Stano.

“Dok procjenjujemo sve činjenice, očito je da bi takav napad označio još jednu jasnu Putinovu eskalaciju”, rekao je Stano, prenosi AFP.

Američki zvaničnik rekao je za Kyiv Independent da, iako “sve prijetnje protiv Ukrajine shvatamo ozbiljno, važno je imati na umu nekoliko ključnih činjenica”.

“Ukrajina je izdržala bezbrojne napade Rusije, uključujući i rakete sa znatno većim bojevim glavama od ovog oružja. Da budem jasan: Rusija, možda, nastoji iskoristiti ovu sposobnost da pokuša zastrašiti Ukrajinu i njene pristalice ili privući pažnju u informacijskom prostoru, ali to neće promijeniti igru ​​u ovom sukobu.”

Kako Ukrajina može presresti ICBM?

Ukrajinski Patrioti koje je osigurao SAD bili su efikasni u presretanju balističkih projektila koje je lansirala Rusija do danas, ali prema Defense Expressu, trenutno nisu optimizirani za presretanje ICBM-ova.

Ako bi Rusija počela češće lansirati ICBM rakete, ukrajinska protuzračna odbrana trebala bi biti pojačana naprednijim sistemima PZO poput THAAD-a (Terminal High Altitude Area Defense), naveo je list.