Nalozi za hapšenja Netanyahua i Gallanta: Šta slijedi?

Međunarodni krivični sud (ICC) izdao je naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, njegovog bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta i čelnika Hamasa pod optužbama za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Ovo je prvi put da je Netanyahu ili bilo koji izraelski zvaničnik optužen od strane međunarodnog suda za rat u Gazi koji je u toku.

U odluci objavljenoj na internetu u četvrtak, ICC je optužio Netanyahua, Gallanta i čelnika Hamasa Mohammeda Deifa za Hamasove napade na Izrael 7. oktobra 2023. i za izraelski genocidni rat u Gazi koji je uslijedio nakon njih. Međutim, Izrael tvrdi da je ubio Deifa u julu. Nejasno je da li još živ.

Optuženici su sada međunarodno traženi osumnjičenici i države članice ICC-a imaju zakonsku obavezu uhapsiti ih.

Izraelski zvaničnici kritizirali su taj potez, nazivajući ga “antisemitskim”. Evo što sve ovo znači.

Za šta ICC optužuje Netanyahua i Gallanta?

U odluci objavljenoj na internetu, Sud je naveo da je izdao naloge za hapšenje Netanyahua i Gallanta zbog “zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjenih najranije od 8. oktobra do najranije 20. maja 2024.”, a koji se odnose na korištenje izgladnjivanja i namjerno ciljanje medicinskih ustanova.

Sudski tužilac Karim Khan prvi put je zatražio naloge za hapšenje u maju. Sud tvrdi da postoje razumni razlozi za vjerovanje da Netanyahu i Gallant snose “krivičnu odgovornost” za izazivanje masovne gladi u Gazi.

Sud je optužio i Netanyahua i Gallanta da su zajednički koristili “glad kao metodu ratovanja”, misleći na izraelsko sistemsko ograničavanje snabdijevanja hranom i humanitarnom pomoći Pojasa Gaze tokom rata.

ICC dalje optužuje dvojicu čelnika za “zločine protiv čovječnosti – ubistva, progone i druge nehumana djela” te se osvrće na namjerne izraelske napade na bolnice u Gazi i njegovo odbijanje da dopusti unos humanitarnih i medicinskih zaliha u enklavu.

Šta dalje slijedi? Ima li ICC slučaj?

U optužnici se tvrdi da će suđenja biti ako se izvrše hapšenja.

Govoreći za Al Jazeeru nakon što su objavljene vijesti o nalozima, politička analitičarka Neve Gordon, profesorica ljudskih prava na Univerzitetu Queen Mary u Londonu i potpredsjednica Britanskog društva za bliskoistočne studije, rekla je da ICC ima jake argumente i da će dokazivanje namjere izraelskih vođa da hranu pretvore u oružje biti prilično jednostavno.

“Izrael koristi izgladnjivanje kao oružje u Pojasu Gaze gotovo 20 godina”, kaže Gordon.

“Mislim da je namjera korištenja hrane kao oružja jasna iz izjava izraelskih čelnika i prakse izraelske vojske i mislim da će to biti lako dokazati.”

Svih 36 bolnica u Pojasu Gaze je gađano, dodala je, a pogođena su vozila hitne pomoći i zdravstveni radnici u gotovo neprestanim kampanjama bombardiranja Pojasa, kako je izvijestila Al Jazeera. Gordon navodi da će ti dokazi pomoći u izgradnji slučaja tužilaca ICC-a.

Praktično gledajući, hoće li to nešto promijeniti?

To se može desiti. Netanyahuu i Gallantu će biti teško putovati u inostranstvo na isti način kao prije četvrtka jer bi mogli biti uhapšeni. To je zato što su sve 124 zemlje potpisnice Rimskog statuta Međunarodnog krivičnog suda zakonski obavezne uhapsiti ih ako putuju u te zemlje

Međutim, to se ne bi primjenjivalo u SAD-u. Washington i Izrael ne podliježu obavezama prema ICC-u budući da nisu članovi suda. U praksi, nije vjerovatno da će Netanyahu ili Gallant biti predani ICC-u ako putuju u SAD.

Osim toga, ICC nema ovlasti provođenja i nedostaju mu vlastite policijske snage. Sud je u martu 2023. izdao i nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog ruske invazije na Ukrajinu, ali on nije uhapšen.

Uprkos tome, organizacije za ljudska prava pozdravile su odluku o izdavanju naloga.

Balkees Jarrah, viši savjetnik u Human Rights Watchu, rekao je: “Nalozi za hapšenje ICC-a protiv viših izraelskih čelnika i zvaničnika Hamasa razbijaju percepciju da su određeni pojedinci van domašaja zakona.”

“Može li ICC efikasno ispuniti svoj mandat zavisit će od spremnosti vlada da podrže pravdu bez obzira na to gdje su zločini počinjeni i ko ih je počinio. Ovi nalozi bi konačno trebali podstaći međunarodnu zajednicu da se pozabavi zločinima i osigura pravdu za sve žrtve u Palestini i Izraelu.”

Analitičari također kažu da odluka ICC-a ima dalekosežne implikacije za zapadne nacije – posebno za SAD i evropske zemlje poput Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva, koje Izraelu isporučuju oružje.

“Izdavanjem naloga za hapšenje, ICC je postavio i određeni zahtjev zapadnim zemljama”, kaže Gordon za Al Jazeeru.

“Ako su čelnici Izraela optuženi za zločine protiv čovječnosti, to znači da se oružje koje evropske zemlje šalju koristi za izvršenje zločina. Zapadne zemlje sada moraju preispitati svoje trgovinske sporazume.”

Za kojim vođom Hamasa je izdata potjernica?

ICC je također izdao nalog za hapšenje vođe Hamasa Mohammeda Deifa, također poznatog kao Mohammed Diab Ibrahim al-Masri, u vezi sa njegovom ulogom u napadu Hamasa na vojne ispostave i sela u južnom Izraelu 7. oktobra, koji je rezultirao smrću 1.139 ljudi i zarobljavanjem više od 250.

Međutim, izraelska vojska tvrdi da je ubila Deifa u julu ove godine.

Deif je bio vođa Hamasovog vojnog krila, brigada Qassam. Hamas nije potvrdio njegovo ubistvo.

Kakve su reakcije na naloge za hapšenje?

Izraelski zvaničnici odmah su osudili odluku o izdavanju naloga, rekavši da Izrael ima pravo braniti se i nazvavši taj potez “antisemitskim”.

U objavi na X-u, opozicioni vođa Yair Lapid osudio je odluku, nazivajući izraelski rat protiv Gaze borbom za život “protiv terorističkih organizacija”.

Bivši ministar odbrane Avigdor Lieberman također se izjasnio protiv presude, napisavši na X-u da ona pokazuje “dvostruke standarde i licemjerje” međunarodne zajednice.

“Država Izrael se neće izviniti zbog zaštite svojih građana i predana je nastavku borbe protiv terorizma bez kompromisa”, rekao je Lieberman.

Američki predsjednik Joe Biden u maju je kritizirao odluku tužioca Suda da zatraži naloge i rekao da će SAD stajati uz Izrael. SAD nije komentirao razvoj događaja od četvrtka.