Bidenovo dopuštenje za udare duboko u Rusiji podijelilo Evropu

Evropska unija i američki predsjednik Joe Biden poduzimaju korake bez presedana za jačanje ukrajinske i evropske odbrane nakon pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama 5. novembra i uključivanja Sjeverne Koreje u ukrajinski rat slanjem vojnika.

Trump je izrazio skepticizam prema pružanju vojne pomoći Ukrajini i održavanja američkog angažmana u NATO-u.

Sjeverna Koreja je poslala 11.000 vojnika da se bore u ruskoj regiji Kursk, gdje je Ukrajina organizirala kontrainvaziju od avgusta.

Evropska unija će obavijestiti države članice da bi mogle preusmjeriti do 372 milijarde eura subvencija Brisela u vojne svrhe, objavio je prošle sedmice Financial Times, pozivajući se na zvaničnike u Briselu.

Ukrajinska vanjska obavještajna služba također je iznijela informacije o predstojećoj promjeni politike.

Spomenuti evropski novac predstavlja neutrošena sredstva iz Kohezijskog fonda koji inače finansira projekte za poticanje rasta u siromašnijim regijama Unije. Novac bi se mogao potrošiti na infrastrukturu dvostruke namjene, poput cesta i mostova koji imaju vojnu važnost, ili opremu poput vozila i dronova, objavio je FT.

Bidenova administracija u međuvremenu žuri povući 7,1 milijardu dolara vojne opreme i municije iz zaliha za slanje u Ukrajinu “gotovo na sedmičnoj bazi” prije nego što Trump preuzme dužnost 20. januara.

“Prikladan i opipljiv” ruski odgovor

Međutim, najkontroverznija odluka bilo je Bidenovo poništenje zabrane upotrebe američkog oružja sa dometom od 300 km unutar Rusije.

Washington Post i New York Times u nedjelju su citirali neimenovane zvaničnike administracije koji su rekli da je Ukrajina dobila ovlaštenje za korištenje taktičkih projektila američke vojske ATACMS u ruskoj regiji Kursk, gdje se nalazi približno 50.000 ruskih i sjevernokorejskih vojnika.

Maria Zaharova, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, rekla je kako ovaj potez predstavlja “direktnu upletenost SAD-a i njegovih satelita” i da će ruski odgovor biti “prikladan i opipljiv”.

Ukrajina je u četvrtak saopćila da je Rusija ispalila interkontinentalnu balističku raketu u sklopu napada na ukrajinski grad Dnjepr u centralnom području istoka države.

Bidenova odluka podijelila je Evropu.

Velika Britanija i Francuska, koje opskrbljuju Ukrajinu projektilima SCALP/Storm Shadow dometa od 250 km i koje podržavaju trenutno ukidanje zabrane, odobrile su korištenje svojih projektila i unutar ruske regije Kursk. Francuska je prošle sedmice završila obuku i opremanje nove ukrajinske brigade.

No, Njemačka ostaje pri svojoj politici odbijanja opskrbe Ukrajine svojim projektilima Taurus dometa od 500 km, a brigada koju obećava da će voditi u Litvaniji neće biti borbeno spremna do 2027. godine. Prošle sedmice je njemački kancelar Olaf Scholz strastveno branio svoj oprez u Bundestagu kao izbjegavanje eskalacije, a dodatno je naljutio ostale evropske čelnike u petak kada je telefonirao ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Putin nije razgovarao s Bidenom ili šefom vlade EU od kraja 2022., prve godine njegove otvorene invazije na Ukrajinu.

“Koliko ja znam, to je bio prilično poslovni razgovor, detaljan i prilično otvoren, jer su strane iznijele svoje međusobne pozicije”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, te dodao kako će se saradnici Scholza i Putina sastati ove godine o “nizu pitanja”.

Pitanje odlučnosti saveznika

Američki penzionisani general Ben Hodges nedavno je izrazio žalost zbog nedostatka savezničkog jedinstva.

“Vjerujem da smo prošle godine propustili priliku”, izjavio je on za Al Jazeeru. “Da smo bili odlučniji – SAD, Velika Britanija, Njemačka, Francuska – da smo bili predani pomoći Ukrajini da pobijedi i dali ono što je bilo potrebno na početku, onda mislim da bismo sada govorili o mnogo drugačijoj situaciji.”

Ruske poruke brzo su udvostručile podjele unutar Evrope.

“[Francuski predsjednik Emmanuel] Macron bio je jedan od najglasnijih i najvećih materijalnih pobornika rata, zagovarajući pobjedu nad Rusijom, za strateški poraz Rusije”, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov na samitu G20 u Rio de Janeiru. “Scholz je više puta rekao da je to njegov principijelan stav, uprkos svim kritikama… Pa, mislim da je Scholzov stav odgovoran stav.”

Mađarska, koja se zalagala protiv sankcija EU-a protiv Rusije, također se distancirala od EU zbog Bidenovog dopuštanja dubokih udara Ukrajine.

“Prijetnja od eskalacije ukrajinsko-ruskog rata veća je nego ikad”, rekao je u četvrtak mađarski ministar odbrane Kristof Szalay-Bobrovniczky.

Mađarska je navela kako će postaviti sistem protivzračne odbrane na svoju granicu s Ukrajinom, a premijer Viktor Orban, koji trenutno predsjeda EU, sazvao je sastanak Evropskog odbrambenog vijeća kako bi se raspravljalo o opasnosti od eskalacije.

Od Trumpovog izbora, Rusija se predstavljala kao mirotvorac u ratu koji je započela.

“Predsjednik je opetovano i dosljedno izjavljivao svoju spremnost za kontakt i pregovore”, rekao je Peskov ove sedmice.

Ali Putin je također podsjetio Scholza da su njegovi uvjeti potpuno povlačenje Ukrajine iz “Novorosije”, što se odnosi na pet ukrajinskih pokrajina koje trenutno djelimično zauzima.

Ruski ‘demonstrativni pogoci’ na prvim linijama

Držanje Rusije na terenu bilo je sve samo ne mirno, njeni napadi su se povećali uoči zime, a tako i njeni gubici.

Komandant ukrajinskih kopnenih snaga Oleksandr Pavljuk procijenio je da su ruski gubici u ljudstvu prošle sedmice iznosili 12.000 poginulih i ranjenih, što je dnevni prosjek od najmanje 1.700. To je približno 300 ljudi dnevno više nego sedmicu dana prije.

Al Jazeera nije uspjela potvrditi procjenu.

Rusija je također ubila 11 civila i ranila više od 80 kada je u nedjelju ispalila protivzračne rakete S-300 na stambenu četvrt u gradu Sumi na sjeveru Ukrajine, dva dana nakon telefonskog poziva Scholza i noć prije javne objave Bidenove odluke da dopusti Ukrajini za korištenje ATACMS-a.

Projektili su bili dio rekordnog napada koji uključuje 120 projektila i 90 bespilotnih letjelica. Ukrajina je oborila 102 projektila i 42 bespilotne letjelice dok je dezorijentirala još 41 bespilotnu letjelicu sa sistemima za elektroničko ratovanje.

Narednog dana, ruski balistički projektil Iskander pogodio je Odesu usmrtivši 10 ljudi i ranivši 39, saopćila je ukrajinska policija.

“Ovo nisu nasumični pogoci – to su demonstrativni pogoci. Nakon poziva i sastanaka s Putinom, nakon svih lažnih priča u medijima o navodnom ‘suzdržavanju’ od udara, Rusija pokazuje što je zapravo zanima: samo rat”, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, govoreći o Scholzov telefonskom pozivu Putinu.

Ukrajina je prvi put potvrdila da je upotrijebila ATACMS 120 km unutar Rusije u utorak, kada je pogodila 1046. logistički centar u blizini Karačeva (regija Brijansk), uzrokujući desetak sekundarnih eksplozija. Andrij Kovalenko, direktor Ukrajinskog centra za suzbijanje dezinformacija, rekao je da se u skladištu nalazile artiljerijske granate, klizne bombe i projektili zemlja-zrak.

Rusko Ministarstvo odbrane saopćilo je da je oborilo pet nadolazećih ATACMS projektila i oštetilo šesti; krhotine koje su padale izazvale su požar.

Ukrajina je u srijedu navodno ispalila desetak krstarećih projektila Storm Shadow na zajednički rusko-sjevernokorejski komandni štab koji se nalazi u Marinu (ruska regija Kursk), 40 km od ukrajinske granice i 30 km od prve linije ukrajinske kontrainvazije.

Ukrajina već mjesecima od Bidena traži dopuštenje da zapadnim oružjem udari duboko u Rusiju.

Problem opskrbe raketama

Iako je Rusija izmjestila mnoge od svojih najvrjednijih dobara, uključujući helikoptere i bombardere Tupoljev-95 koje koristi za lansiranje razorno efikasnih kliznih bombi, više od 200 ciljeva nalazi se u dometu ATACMS-a, uključujući skladišta municije i komandne lokacije, naveli su iz Instituta za ratne studije, think-tanka sa sjedištem u Washingtonu, u avgustovskom izvještaju. Čini se da je Ukrajina ciljala upravo te ciljeve.

“Američki zvaničnici tek sada ozbiljno procjenjuju ugrožavanje ruskog utočišta iz kojeg Rusija vodi rat protiv Ukrajine”, napisao je ISW u ocjeni najnovijeg Bidenovog poteza. “Ukrajini još nije pružena prilika da pokaže što ukrajinske snage mogu postići ako imaju odgovarajuće resurse.”

Opskrba raketama također je problem. Neki američki zvaničnici navodno su se usprotivili isporuci ATACMS-a Ukrajini s obrazloženjem da SAD ima ograničenu opskrbu. Velika Britanija i Francuska također imaju ograničene zalihe Storm Shadowsa.

Prije godinu dana Ukrajina je pokrenula politiku proizvodnje što je više moguće vlastitog oružja kako bi smanjila troškove i zaobišla politike koje smatra pretjerano opreznima.

“Danas povećavamo proizvodnju ukrajinskih projektila”, rekao je ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov u ponedjeljak. “Prvih 100 raketa ove godine već je proizvedeno”, rekao je, misleći na protivbrodske projektile Neptun. Zelenski je rekao da Ukrajina testira četiri tipa projektila koje namjerava masovno proizvoditi.

“Rat je test volje i test logistike. Ukrajinci imaju dovoljno volje. Jednostavno nemaju dovoljno logistike”, rekao je Hodges za Al Jazeeru. “Mi na Zapadu imamo gotovo beskrajne količine logistike, ali nemamo političke volje.”