Ustav Sjedinjenih Američkih Država (SAD) utvrđuje načelo vjerske slobode kao jedno od temeljnih prava američkih građana i jednu od najvažnijih vrijednosti na kojima se zasniva američki sekularizam, čime se crkva odvaja od države. Premda se ne spominje ime ili priroda bilo koje religije, kroz cijelu američku historiju bile su primjetne rasprave i neslaganja oko vrijednosti vjerske slobode.

U posljednjih nekoliko godina sukobi oko vjerskog identiteta u SAD-u proizlaze iz pojave ideologije “kršćanskog nacionalizma”, koja tvrdi da je SAD u biti nacija kršćana, i to samo za njih.

Ova ideja podriva Prvi amandman, dovodi do diskriminacije, a ponekad i do nasilja protiv vjerskih manjina i nereligioznih osoba. Vjerska desnica koristi ideju kršćanskog nacionalizma kako bi vrijeđala vjerske manjine, žene i homoseksualce.

Američka stručnjakinja za religije Amanda Tyler vjeruje da se “kršćanstvo među američkim kršćanskim nacionalistima više odnosi na identitet nego na religiju, a to sa sobom nosi pretpostavke o antiimigrantskom stavu, nadmoći bijele rase, kontroli nad društvom i pribjegavanju nasilju kada je to potrebno.”

Bivši predsjednik i republikanski kandidat na ovim izborima Donald Trump ponavlja ovim religioznim nacionalistima da zna da su “pod opsadom”. U jednom od svojih govora tokom predizborne kampanje obavezao se da će jedan od prvih poteza u njegovom drugom mandatu biti osnivanje radne grupe za iskorjenjivanje “antikršćanske pristranosti”, uz obećanje da će zaštititi “kontekst i sadržaj koji podržava Boga”.

Prema novinskoj agenciji Associated Press, 81 posto bijelih evangeličkih protestanata glasalo je za Trumpa na izborima 2020. godine, u odnosu na 18 posto koji su glasali za Josepha Bidena.

Opasne brojke

Anketa koju je proveo Javni institut za istraživanja religije (PRRI) u saradnji s Brookings institutom, u kojoj je sudjelovalo više od 5.452 američkih birača u periodu od 16. augusta do 4. septembra, pokazala je da više religioznih Amerikanaca podržava upotrebu nasilja.

Institut je razvio posebnu ljestvicu za mjerenje procenta podrške kršćanskom nacionalizmu među Amerikancima kroz postavljanje pet pitanja ili izjava koje zahtijevaju odgovor sa da ili ne, a to su:

• Je li Bog pozvao kršćane da vrše dominaciju nad svim područjima američkog društva?
• Treba li američka vlada proglasiti SAD kršćanskom nacijom?
• Biti kršćanin važan je dio toga da budete pravi Amerikanac.
• Ako se SAD udalji od kršćanskih temelja, više nećemo imati državu.
• Trebaju li se američki zakoni temeljiti na kršćanskim vrijednostima?

Anketa, dosad najveća koja je provedena na tu temu, pokazala je da se 30-ak posto svih Amerikanaca može klasificirati kao pristalice ili simpatizeri kršćanskog nacionalizma, odnosno oni koji se u potpunosti ili uglavnom slažu s ovih pet izjava. S druge strane, gotovo dvije trećine Amerikanaca protivi se ovom kršćanskom nacionalističkom pogledu na SAD.

Na panel diskusiji, koju je prije nekoliko dana organizirao Brookings, Lilliana Mason, profesorica političkih nauka na Univerzitetu Johns Hopkins, istakla je da bi ovakvi rezultati mogli biti posljedica oštre polarizacije, koja je dovela do toga da svaka stranka svoje političke protivnike doživljava kao nasilnije.

Općenito posmatrano, podrška političkom nasilju i zabrinutost za stanje demokratije povećava se među Amerikancima, jer 75 posto ispitanika vjeruje da je budućnost demokratije ugrožena na predstojećim predsjedničkim izborima. Podrška ideji političkog nasilja također je porasla, budući da 23 posto Amerikanaca vjeruje da bi “pravi američki patrioti možda mogli pribjeći nasilju kako bi spasili zemlju”, dok je taj procent iznosio samo 15 posto 2021. godine.

S druge strane, Amerikanci koji vjeruju da su izbori 2020. ukradeni Donaldu Trumpu skloniji su tome da podrže upotrebu političkog nasilja u odnosu na one koji se ne slažu s tim (46 posto naspram 13 posto). Među onima koji vjeruju u teoriju zavjere o zamjeni, prema kojoj imigranti ili Jevreji dolaze u SAD kako bi oslabili kulturološku dominaciju bijelih Amerikanaca, 41 posto je izjavilo da podržava korištenje političkog nasilja.

Prema anketi, 38 posto Amerikanaca vjeruje da je zemlji potrebna autoritarna ličnost kako bi je vratila na pravi put. Katolici hispanoameričkog porijekla podržavaju ovu ideju daleko više od bilo koje druge vjerske grupe, jer se 51 posto ispitanika slaže s tim.

Tijesna većina Amerikanaca (53 posto) slaže se da je Trump vjerovatno prekršio zakon u pokušaju da ostane na vlasti nakon poraza na izborima 2020. godine, dok se samo 17 posto republikanaca slaže s tim. Nasuprot tome, 62 posto republikanaca, 27 posto nezavisnih i četiri posto demokrata vjeruje da su izbori 2020. ukradeni Trumpu.

Amerika je ponovno kršćanska

Anketa se pozabavila dublje i pitanjem privrženosti Amerikanaca ideologiji bijelog kršćanskog nacionalizma. Prema rezultatima ankete, 33 posto Amerikanaca smatra da je Bog dao Ameriku evropskim kršćanima kao obećanu zemlju, u kojoj mogu stvoriti idealno društvo. Više od polovine bijelih evanđeoskih protestanata slaže se s ovom tvrdnjom, a 77 posto Amerikanaca vjeruje da su osnivači nacije namjeravali stvoriti kršćansku naciju.

Ovi kršćanski nacionalisti vjeruju da izborni slogan Donalda Trumpa, “Make America Great Again” (Učinimo Ameriku ponovo velikom), zapravo znači vraćanje moći bijeloj kršćanskoj Americi.

Na mnogim Trumpovim predizbornim skupovima mogu se vidjeti hiljade prisutnih koji nose kape s natpisom “Make America Pray Again” (Neka se Amerika ponovno moli).

Također, 39 posto Amerikanaca, koji vjeruju da je Bog želio da SAD bude obećana zemlja za evropske kršćane, pristaje na upotrebu političkog nasilja kako bi spasili zemlju od onih koji se protive tome.

Prema mišljenju 55 posto Amerikanaca, američka kultura se promijenila nagore od 1950-ih. Bijeli kršćani, više nego bilo koja druga vjerska grupa, smatraju da je takva situacija, jer 77 posto njih dijele ovo mišljenje, dok se s tim slaže samo 57 posto katolika.

S druge strane, manjina Amerikanaca koja podržava ovaj nacionalizam ima nesrazmjernu moć jer se njihovi glasovi pojačavaju kroz pokret “Učinimo Ameriku ponovo velikom” (MAGA). Taj pokret trenutno drži ključne poluge moći u Republikanskoj stranci. Anketa je pokazala da se većina republikanaca (55 posto) i dvije trećine bijelih evangelista (66 posto) svrstavaju kao sljedbenici ili simpatizeri ideologije američkog kršćanskog nacionalizma.

Neprijateljstvo prema demokratiji i pozdravljanje nasilja

Posmatranje SAD-a kao obećane zemlje za evropske kršćane u osnovi je antidemokratska ideja. Štaviše, kršćanska nacionalistička uvjerenja usko su povezana s nizom drugih stavova koji podrivaju demokratiju: bijelo rasno nezadovoljstvo, poricanje postojanja sistematskog rasizma, antisemitizam, islamofobija, antiimigrantski osjećaji i homofobija.

Drugim riječima, bijeli kršćanski nacionalizam zagovara niz hijerarhija koje postavljaju bijele kršćane na vrh.

U periodu između 2010. i 2020. godine procenat bijelog stanovništva smanjio se sa 63 na 57 posto, a procenat među mlađima od 18 godina smanjio se na 47 posto.

Još je alarmantnije to da su kršćanski nacionalisti dvostruko skloniji od ostalih Amerikanaca smatrati da bi političko nasilje moglo biti opravdano u trenutnim okolnostima kako bi se zaustavio demografski pad bijelih kršćana.

Otprilike četiri od 10 sljedbenika kršćanskog nacionalizma (38 posto) i trećina simpatizera (33 posto) slažu se s tvrdnjom da će, “s obzirom na to da su stvari izmakle kontroli, prave američke patriote možda morati pribjeći nasilju kako bi spasili zemlju”, u poređenju sa samo 17 posto skeptika kršćanskog nacionalizma i sedam posto onih koji se protive tome.

Vjeruju da je privlačnost pokreta MAGA želja za povratkom u ranije doba u kojem je dominacija bijelih kršćana bila ustaljena karakteristika svih političkih i kulturnih institucija u SAD-u.