Glasanje u Moldaviji pokazalo da se Rusija može poraziti, ali samo uz čvrstu podršku Zapada

Moldavija je tijesnom većinom na referendumu glasala za ulazak u Evropsku uniju, uprkos brojnim optužbama za miješanje Rusije na izbor glasača. Politički analitičari upozoravaju da je Moldavija na referendumu dobila bitku, ali ne i rat, te da su pred ovom zemljom teški i neizvjesni dani.

„Brisel sada mora pojačati svoju podršku otpornosti i pristupnim naporima Moldavije i drugih zemalja koje se nadaju članstvu u EU“, kaže Oana Popescu-Zamfir, direktorica GlobalFocus centra iz Bukurešta za Carnegie Europe.

Moldavske vlasti početkom oktobra razotkrile su mrežu u kojoj su navodno kupljeni glasovi gotovo 130.000 moldavskih građana. Također, moldavski istražitelji vjeruju da su otkrili mrežu ruskih i moldavskih državljana s nekoliko desetaka članova, specijalno obučenih za izvođenje napada i nasilnih ometanja izbora i javnih događaja.

Moldavske vlasti tvrde da su identificirale više od stotinu mladih ljudi koji su navodno obučavani u Rusiji, Bosni i Hercegovini i Srbiji za destabilizaciju stanja u zemlji. Policija Moldavije uhapsila je četiri osobe, navedeno je 17. oktobra.

“Ovo glasanje je održano uz miješanje i zastrašivanje bez presedana od strane Rusije i njenih proksija, sa ciljem da se destabilizuju demokratski procesi u Republici Moldaviji”, rekao je portparol EU Peter Stano nakon objavljenih rezultata.

“Ovo je stalni napor Rusije i njenih proksija, ne samo u Moldaviji već čak i protiv naših zemalja, i to je dugoročna borba. Oni nemaju granice. Mi, kao Evropska unija, poštujemo određene principe, uključujući i zakone, ali Rusija i njeni akteri i njeni proksiji to ne poštuju”, rekao je Stano.

Rezultati vrlo jasno prikazuju da je tijesnu pobjedu proevroopskih snaga na referendumu osigurala brojna moldavska dijaspora.

“Svi na proevropskoj strani vrlo su zahvalni dijaspori jer su spasili demokratiju u zemlji”, rekao je Vadim Pistrinciuc, direktor Instituta za strateške inicijative iz Moldavije. On je dodao kako je iznenađen “učinkovitošću” šeme kupovine glasova povezane s Kremljem, za koju je rekao da bi “trebala biti poziv na uzbunu” vlastima Moldavije.

Uoči izbora, glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby je upozorio kako Rusija “aktivno radi na potkopavanju izbora u Moldaviji i njezinoj evropskoj integraciji” te je posvetila “milione dolara” svojoj kampanji.

Političko kockanje proevropske predsjednice

Kada je predsjednica Moldavije Maia Sandu najavila referendum o upisivanju cilja pristupanja Evropskoj uniji u ustav zemlje, mnogi su to opisali kao političko kockanje s neizvjesnim rezultatom.

Tokom nekoliko posljednjih godina ankete su pokazivale da je većina stanovništva Moldavije neodlučna oko približavanja Uniji. Ipak, Sandu je dobila opkladu i njeno kockanje se na kraju isplatilo. Uprkos veoma malim razlikama, ipak je 50,38 posto birača podržalo članstvo u EU. Također je uspjela skupiti više glasova u prvom krugu predsjedničkih izbora nego prije četiri godine.

Proevropska predsjednica Moldavije, rekla je da je tijesan rezultat posljedica „stranog miješanja” u moldavsku politiku. „Bio je to nečuveni napad na demokratiju”, rekla je ona, pozivajući se na tvrdnje da je Rusija plaćala ljudima da glasaju na određeni način, što Moskva poriče.

„Njena vlada provela je posljednje četiri godine produbljujući međusobne veze sa susjednom Rumunijom, članicom EU-a i integrirajući Moldaviju u evropsku elektroenergetsku mrežu. Kišinjev je također diverzificirao svoje izvore energije kako bi smanjio svoju ovisnost o Rusiji i njenom satelitu, separatističkoj Pridnjestrovskoj republici, čija je elektrana u Cuciurganu bila jedini snabdijevač Moldavije“, kaže Popescu-Zamfir.

Ona dodaje kako je obim trgovine s EU daleko premašio onaj s Rusijom, a broj Moldavaca koji rade u Rusiji značajno je opao i sada je to samo mali dio u odnosu na broj od preko milion Moldavaca koji žive i rade u EU.

„Rat u Ukrajini pružio je jedinstvenu priliku za potpisivanje sigurnosnog i odbrambenog partnerstva s EU-om, uprkos ustavnoj neutralnosti Moldavije. Također je otvorio put za odlučujući korak u podnošenju zahtjeva za članstvo u EU. Nakon toga je uslijedilo službeno otvaranje pristupnih pregovora. Uprkos ovom strukturnom zaokretu prema EU koji je potaknulo Sanduino političko vodstvo na pozadini geopolitičkog zamaha stvorenog ratom u Ukrajini, skepticizam prema pouzdanosti Evropske unije kao geopolitičke sile koja se može suprotstaviti Rusiji i dalje je visok među stanovništvom ove zemlje. U međuvremenu, Rusija je bila nemilosrdna u iskorištavanju unutarnjih podjela kako bi spriječila malu bivšu sovjetsku republiku u konačnom izlasku iz utjecaja Moskve“, ističe Popescu-Zamfir.

Iako je izbor Moldavije često označen kao izbor između Brisela i Moskve, ona kaže kako je ovo pretjerano pojednostavljenje, jer, kao i mnogi ruski susjedi, posebno nakon invazije na Ukrajinu, Moldavija nema iluzija o Kremlju.

„Suočena s oklijevanjem EU-a posljednjih godina da projicira utjecaj, moć i stratešku jasnoću u regiji, te gubljenjem uporišta od Kine, Rusije, Turske i zaljevskih država, većina tih zemalja udaljava se od euroatlantske sfere. Umjesto toga, provodili su multivektorsku vanjsku i sigurnosnu politiku, nastojeći uravnotežiti svog agresivnog susjeda angažirajući se sa svima i iskorištavajući bilo kakvu prednost koju imaju“.

Moldavsko stanovništvo još uvijek ima pomiješane osjećaje o prethodnom periodu entuzijazma za EU, pod Savezom za evropske integracije 2009-2013. Pokret koji se zalagao za približavanje EU-u završio je neuspješnim reformama i visokim stopama zarobljavanja države i korupcije, na što su dužnosnici EU-a blagonaklono gledali.

„Neki Moldavci ne vjeruju ni vladajućoj Stranci akcije i solidarnosti (PAS). Nedovoljna komunikacija s građanima, marginalizacija drugih proevropskih političkih konkurenata i pokušaji da se proruske snage potpuno zabrane u izbornom procesu sigurno nisu pomogli PAS-u da pridobije neopredijeljene. Mnogi Moldavci se osjećaju i Rusima i Evropljanima, kao rezultat brutalnog desetljećima dugog procesa rusifikacije i, kao takvi, teško mogu zamisliti Republiku Moldaviju kao suverenu državu. Često osjećaju da samo uživaju u kratkom predahu u problematičnoj historiji obilježenoj ovisnošću o Bukureštu ili Moskvi. Upravo ta percepcija ranjivosti, pojačana prisutnošću ruskih trupa u ‘otcijepljenom’ Pridnjestrovlju od ranih 1990-ih, potiče trend prilagođavanja Rusiji“, pojašnjava Popescu-Zamfir.

Borba tek predstoji

Moskva je bacila cijeli svoj arsenal subverzivnih operacija na malu republiku otkako je izabrala prodemokratsko vodstvo. Nastojala je svrgnuti vladu i destabilizirati zemlju sijući podjele i potkopavajući životni standard. Rusija je prekinula isporuku plina Moldaviji krajem 2022. godine, u pokušaju da pogorša ekonomske poteškoće u zemlji dok se borila s visokom inflacijom nakon pandemije i početka rata u Ukrajini.

Moskva je, prema pisanju zapadnih medija, pokrenula kibernetičke napade i masovne kampanje dezinformiranja, posebno putem medija u vlasništvu proruskih agenata. Stvorila je vještačke političke snage, poput onih oko odbjeglog oligarha Ilana Shora, koje redovito organiziraju antivladine proteste i optužuju se za učešće u šemi kupovine stotina hiljada glasova. Kremlj je također aktivirao proruske političare, poput Evgenije Gutul i Irine Vlah, u podršci autonomiji naroda Gagauz.

Popescu-Zamfir kaže kako, iako napori Rusije nisu urodili željenim rezultatom, bila bi velika greška za EU hvaliti se uspjehom referenduma.

„Velike deklaracije iz EU-a, pa čak i proširenje perspektive pristupanja istočnoeuropskom trojcu – Gruziji, Moldaviji i Ukrajini – neće biti dovoljni. Sve dok zapadna podrška Ukrajini ne bude dovoljno odlučna da joj pomogne da prevlada u ratu koji bi na kraju mogao završiti bolnim ustupcima za Kijev, Moldavci gledaju i računaju da im neće biti bolje u slučaju vojnog upada Rusije, u zemlju praktički bez vojske ili strateške dubine.

Glasanje u Moldaviji još je jednom pokazalo da se Rusija može poraziti, baš kao što to Ukrajina pokazuje od 2022. godine, ali samo uz čvrstu podršku zapadnih partnera. Gruzijski scenarij, u kojem je moć proevropskog predsjednika ograničena antievropskom vladom, nije izbjegnut u Moldaviji. Moskva će sada angažirati sve svoje resurse u borbi za parlamentarne izbore u Moldaviji sljedeće godine. EU treba odgovoriti razmjernim nivoom napora da izgradi otpornost Moldavije u svakom pogledu prije izazova sljedeće godine“.

Brisel također mora udvostručiti podršku gruzijskom i moldavskom društvu. To nije samo u interesu ovih zemalja, jer ako prodemokratske snage ne uspiju u Moldaviji i Gruziji, EU će izgubiti svoje susjedstvo u korist osnažene Rusije i njezinih revizionističkih saveznika, zaključuje ona.