Šta slijedi nakon što je Kijev dobio zeleno svjetlo za korištenje američkih projektila

Američki predsjenik Joe Biden navodno je ukinuo ograničenja Kijevu za korištenje projektila dugog dometa, što znači da bi ukrajinske snage mogle prvi put koristiti projektile američke proizvodnje na ruskoj teritoriji.

Ovaj potez, koji je uslijedio sedmicama prije nego što će Biden odstupiti s funkcije i satima nakon masivnih ruskih napada projektilima i dronovima, razljutio je Kremlj koji je optužio Washington da “dolijeva ulje na vatru”.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da bi odluka značila direktnu umiješanost Washingtona u sukob, a sličan stav u septembru je iznio i ruski predsjednik Vladimir Putin.

Bijela kuća i novoizabrani predsjednik Donald Trump još uvijek nisu komentarisali ovaj potez, a Trmpov najstariji sin Donald Trump Jr je rekao: “Izgleda da se vojnoindustrijski kompleks želi pobrinuti da Treći svjetski rat počne prije nego što moj otac dobije priliku da stvori mir i spasi živote.”

Trump, koji 20. januara preuzima dužnost, je više puta tokom kampanje obećao da će ispregovarati kraj rata u Ukrajini.

Pitanje je, dakle, koliko je značajan posljednji potez Bidenove administracije i hoće li dovesti do eskalacije rata u Ukrajini?

Zašto je SAD dozvolio Ukrajini da koristi rakete dugog dometa u Rusiji?

Odluka SAD-a donesena je nakon raspoređivanja sjevernokorejskih trupa u ruskoj regiji Kursk, na koju su ukrajinske snage u augustu izvršile invaziju.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski mjesecima vrši pritisak na svoje zapadne saveznike, uključujući SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo, da dozvoli korištenje projektila protiv Rusije, dok moskovske snage polako, ali sigurno napreduju u istočnoj Ukrajini.

Al Jazeerin reporter James Bays rekao je da je “cilj zapadnih nacija pružanje podrške Ukrajini, naročito u ruskom području Kursk koje je Ukrajina okupirala”.

Prema dužnosnicima SAD-a, Ukrajine i Južne Koreje, u Rusiju je poslano 12.000 sjevernokorejskih vojnika. Optužili su Pjongjang i za opskrbu Moksve oružjem.

SAD je u martu tajno poslao projektile u Ukrajinu, no Ukrajini nije bilo dozvoljeno da ih koristi za napade unutar ruske teritorije. Ukrajina je do kraja aprila dva puta upotrijebila te projektile na Krimu, području koje je Rusija anektirala.

Biden je odluku donio u trenutku kada mu je ostalo samo devet sedmica predsjedničkog mandata. Njegov nasljednik je obećao da će pregovarati o brzom okončanju rata, zbog čega je neizvjesno hoće li SAD, najveći dobavljač oružja Ukrajini, nastaviti s vojnom podrškom.

Nedavno je bilo određenih naznaka da će SAD dati odobrenje Ukrajini za korištenje projektila. Američki državni sekretar Antony Blinken i njegov britanski kolega, ministar vanjskih poslova David Lammy u septembru su posjetili Kijev gdje su se sastali sa Zelenskim. Zahvaljujući dužnosnicima na pojesti, Zelenski je na društvenoj mreži X napisao: “Važno je da se čuju ukrajinski argumenti. To se odnosi i na oružje dugog dometa.”

O kakvim raketama dugog dometa je riječ?

SAD je Ukrajini isporučio projektile ATACMS (Army Tactical Missile System). Imaju domet od 300 kilometara, a prvi put su razvijeni osamdesetih godina prošlog stoljeća.

ATAMCS, koje proizvodi američki proizvođač Lockheed Martin, može se lansirati pomoću lansera HIMARS kojeg je SAD u julu 2022. isporučio Ukrajini. Projektile može lansirati i raketni sistem američke proizvodnje M270, kojeg je Ujedinjeno kraljevstvo 2022. poslalo Ukrajini.

Prije nego je poslao ATACMS, SAD je u oktobru 2023. poslao Ukrajini inačicu kraćeg dometa koja ima domet od 165 kilometara.

Zašto su projektili dugog dometa značajni za Ukrajinu?

Ukrajina može upotrijebiti projektile dugog dometa za napad na koncentrisane ruske i sjevernokorejske trupe u Kursku, koji se nalazi na granici s Ukrajinom, kao i vojnu opremu unutar ruske teritorije.

Kijev će najvjerovatnije napasti područje oko ruske regije Kursk, rekli su američki dužnosnici, prema New York Timesu.

Ukrajinski vojnici su zauzeli 28 naselja koja se protežu na otprilike 1.000 kvadratnih kilometara u Kursku, tokom upada koji su pokrenuli u augustu. Navodno su sjevernokorejski vojnici koncentrisani u blizini Kurska.

“Ukrajina mora biti u mogućnosti da pogodi ruske opskrbne lance koji su izvan trenutnog dometa ukrajinskih projektila”, rekao je Al Jazeeri Timothy Ash, saradnik programa za Rusiju i Evroaziju u Chatham Houseu.

Ash spekuliše da bi odluka da se Kijevu odobri upotreba oružja dugog dometa mogla biti “usmjerena na to da Ukrajina dobije više utjecaja u budućim pregovorima”.

“Jednom kada dobije tu mogućnost, Putin će htjeti pregovarati o ograničenju vojnih kapaciteta Ukrajine”, rekao je.

Dodao je da je u Kursku moguće ponovno izbijanje nasilja. Zelenski je 11. novembra, u objavi na Telegramu, rekao da se ukrajinski borci bore protiv gotovo “50.000 neprijateljskih vojnika” u Kursku. Bilo je to dan nakon što je The New York Times izvijestio da je Moskva okupila 50.000 vojnika, uključujući Sjevernokorejce u Kursku.

Kako su reagovale Ukrajina i Rusija?

Zelenski je u noćnom obraćanju u nedjelju rekao: “Danas, mnogi u medijima govore da smo dobili dozvolu da poduzmemo odgovarajuće radnje.”

“Napadi se ne izvode riječima. Takve stvari se ne objavljuju. Projektili će govoriti sami za sebe”, poručio je.

Moskva je rekla da će odluka o upotrebi projektila uzrokovati porast napetosti.

“Ako je takva odluka zaista donsena i odobrena kijevskom režimu, onda je riječ o novoj rundi napetosti i novoj poziciji SAD-a u ovom sukobu”, rekao je Peskov.

“Očigledno je da odlazeća administracija u Washingtonu namjerava poduzeti korake kojima doljeva ulje na vatru i nastaviti uzrokovati napetosti”, dodao je.

Ruska zastupnica Maria Butina rekla je Retersu da to rizikuje početak svjetskog sukoba.

“Nadam se da će Trump preokrenuti ovu odluku, ukoliko je ona donesena, jer se njom ozbiljno rizikuje početak Trećeg svjetskog rata, koji nije ni u čijem interesu”, rekla je.

Putin je prije dva mjeseca upozorio Zapad da ne dozvoli korištenje raketa dugog dometa na ruskoj teritoriji.

“Ako to bude slučaj, onda ćemo, imajući u vidu promjenu prirode ovog sukoba, donijeti odgovarajuće odluke na osnovu novih prijetnji”, rekao je tada Putin ruskoj državnoj televiziji.

Šta je sljedeće?

Ash kaže da Kijev treba upotrijebiti rakete dugog dometa kako bi smanjio ruske ofanzive sposobnosti.

“Izgleda da će Rusija eskalirati u narednih nekoliko mjeseci, prije nego Trump preuzme predsjedničku funkciju i započne eventualne pregovore. Dakle, Ukrajina mora biti sposobna da pogodi dalekometne ciljeve, kako bi umanjila ruske ofanzivne sposobnosti”, rekao je.

Putin je čestitao Trumpu na pobjedi, rekavši da je novoizabrani američki predsjednik “hrabar”, dodajući da je spreman na razgovore s njim. Uprkos tome, Rusija je nastavila napade na Ukrajinu.

“Rusija je proteklih sedmica eskalirala, naizgled ignorišući Trumpov zahtjev Putinu da ne eskalira situaciju”, dodao je Ash.

Kremlj je, međutim, demantovao izvještaje da je Trump razgovarao s Putinom i pozvao ruskog čelnika da ne eskalira rat u Ukrajini.

Rusija je u ponedjeljak izvela najveće napade projektilima i dronovima na Ukrajinu u posljednjih nekoliko mjeseci, ciljajući energetsku infrastrukturu. Najmanje 11 ljudi ubijeno je u napadu, prema ukrajinskim vlastima.

Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska, koje su Ukrajini također isporučile projektile dugog dometa Storm Shadow, mogle bi dati odobrenje Kijevu da izvodi napade unutar ruske teritorije. Projektili Storm Shadow, koji se nazivaju i SCALP, mogu pogoditi ciljeve udaljene do 250 kilometara.

Francuski list Le Monde, pozivajući se na ministra vanjskih poslova zemlje, je izvijestio da je Pariz spreman dati odobrenje Ukrajini za korištenje raketa dugog dometa za napade unutar ruske teritorije.