Posljednji susret: Xi rekao Bidenu da je spreman sarađivati sa Trumpom

Kineski predsjednik Xi Jinping održao je posljednji sastanak sa svojim američkim kolegom u odlasku Joeom Bidenom.

No, Xijeve riječi nisu bile usmjerene samo na Bidena, već i na njegovog republikanskog nasljednika, povratnika u Bijelu kuću Donalda Trumpa.

U susretu sa Bidenom na marginama samita Azijsko-pacifičke ekkonomske saradnje u Peruu, Xi je, iako nije nazvao Trumpa po imenu, naglasio važnost održavanja “međusobnog poštovanja” između SAD-a i Kine.

“SAD je nedavno završio svoje izbore. Kineski cilj stabilnog, zdravog i održivog kinesko-američkog odnosa ostaje nepromijenjen”, rekao je Xi.

No, upozorio je: “Ako jedno drugo smatramo suparnikom ili protivnikom, budemo se žestoko natjecali i nastojali povrijediti jedno drugo, poremetili bismo odnos ili ga čak unazadili”.

Trump je bio predsjednik od 2017. do 2021, u razdoblju pojačanih napetosti s Kinom, uključujući trgovinski rat izazvan njegovim nametanjem carina na kinesku robu.

Kina je odgovorila svojim carinama i trgovinskim ograničenjima, iako su stručnjaci upozorili da je eskalacija s obje strane naštetila ekonomijama dvije zemlje.

Kina bila glavna tema Trumpove kampanje

Čini se da je Xi u subotu pružio ruku prijateljstva Trumpu, ohrabrujući njihove zemlje da rade zajedno za uzajamnu korist.

“Kina je spremna raditi s novom američkom administracijom na održavanju komunikacije, proširenju saradnje i upravljanju razlikama kako bi težila stabilnoj tranziciji kinesko-američkih odnosa za dobrobit dva naroda”, rekao je.

Trump se ponovo vodi filozofijom “Amerika na prvom mjestu” dok se priprema drugi put ući u Bijelu kuću.

Kina je bila česta tema njegovih govora u predizbornoj kampanji u utrci za predsjednika.

U dijelu obraćanja američkim glasačima, Trump je obećao zaštititi američku proizvodnju od kineske konkurencije.

“Naplatio sam Kini stotine milijardi dolara poreza i carina. Platili su nam”, hvalio se Trump na svom posljednjem predizbornom skupu u Michiganu 4. novembra.

“I znate šta? S Kinom ćemo se odlično slagati. Dobro ćemo se slagati. Želim se slagati s njima. Predsjednik Xi je bio sjajan dok nije došao COVID. Onda nisam bio toliko oduševljen njim.”

Tokom vrhunca pandemije COVID-19, Trump je okrivio kineskog čelnika da je dopustio širenje virusa tako što je “dopustio avionima da napuste Kinu i zaraze svijet”. Također je više puta nazvao COVID-19 “kineskim virusom”.

Uprkos njihovoj teškoj historiji, Xi je dan nakon izbora nazvao Trumpa kako bi mu čestitao na drugom mandatu.

Tegobna historija odnosa Xija i Bidena

Trump je izrazio divljenje Xijevom autoritetu nad kineskom vladom, koji neki kritičari upoređuju s autoritarnom vladavinom.

“Jako sam se dobro slagao sa predsjednikom Xijem. On je sjajan tip. Napisao mi je lijepu poruku neki dan kad je čuo šta se dogodilo”, rekao je Trump nakon pokušaja atentata na njega u julu.

“Dobro je slagati se, nije loše.”

Xi i Biden imali su tegobnu historiju, s incidentima poput obaranja navodnog kineskog “špijunskog” balona 2023.

Kina je tvrdila da je balon civilna letjelica koja prikuplja vremenske podatke i osudila je odluku SAD-a da ga obori projektilom nakon što je prošao iznad osjetljivih američkih vojnih postrojenja.

Američki predsjednik je priznao da odnosi između dvije zemlje nisu uvijek bili glatki.

“Nismo se uvijek slagali, ali su naši razgovori uvijek bili iskreni. Nikad se nismo zezali. Bili smo ravnodušni jedni prema drugima. I mislim da je to ključno”, rekao je Biden, pokazujući preko stola dok je čitao pripremljene izjave.

“Ovi razgovori sprečavaju pogrešne procjene i osiguravaju da takmičenje između naše dvije zemlje neće prijeći u sukob.”

Iskoristio je svoj posljednji susret sa Xijem kao predsjednik da progura nekoliko američkih prioriteta. U izvještaju koji je objavila Bijela kuća, Biden se navodno zalagao za veću saradnju s policijom kako bi se zaustavio protok sintetičkih droga u SAD.

Izazovi upotrebe vještačke inteligencije

On i Xi također su govorili o nadolazećim izazovima koje predstavlja vještačka inteligencija (AI), uključujući i njenu upotrebu s nuklearnim oružjem.

“Dva čelnika potvrdila su potrebu da zadrže ljudsku kontrolu nad odlukom o upotrebi nuklearnog oružja”, objašnjeno je u tekstu.

“Dva čelnika također su naglasila potrebu pažljivog razmatranja potencijalnih rizika i razvoja AI tehnologije u vojnom polju na razborit i odgovoran način.”

Biden je također potvrdio da je američka “politika jedne Kine” ostala “nepromijenjena” – SAD priznaje vladu u Pekingu kao jedinu vladu Kine i nema formalne diplomatske odnose sa samoupravnim otokom Tajvanom, koji Kina smatra svojom teritorijom.

Kina je priznanje suvereniteta Tajvana nazvala “crvenom linijom” u svom odnosu sa SAD-om.

Dok je Biden prethodno obećao da će zaštititi Tajvan ako se ikada suoči s napadom, u subotu je dao notu mira, pozivajući na nastavak statusa quo.

“Ponovio je da se SAD protivi bilo kakvim jednostranim promjenama statusa quo s bilo koje strane, da očekujemo da se razlike sa dvije strane moreuza riješe mirnim putem i da svijet ima interes za mir i stabilnost u Tajvanskom moreuzu”, stoji u izvještaju Bijele kuće.

No, dodaje se, Biden je također “pozvao na prekid destabilizirajuće vojne aktivnosti NRK [Narodne Republike Kine] oko Tajvana”.