Tulsi Gabbard, Trumpova kontroverzna obavještajna carica

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump nominovao je Tulsi Gabbard za direktoricu Nacionalne obavještajne službe.

Čelnik Republikanske stranke nominovao je bivšu demokratsku kongresnicu u sklopu niza imenovanja u kabinetu i drugim ključnim položajima u administracija. No, u nizu kontroverznih imenovanja ističe se njegov izbor šefice američke obavještajne službe zbog njenih stavova o ključnim vanjskopolitičkim pitanjima.

Ovaj Trumpov izbor naišao je na kritike čak i kod nekih republikanaca.

Ko je Tulsi Gabbard?

Gabbard je bila prva hindustkinja u američkom Kongresu, kao i njegova prva članica rođena na američkoj teritoriji Američke Samoe. Odrasla je na Havajima, a godinu dana je živjela na Filipinima. Vojsku je služila u Iraku, a bila je raspoređena i u Kuvajtu.

U četiri mandata, od 2013. do 2021. godine, bila je predstavnica drugog okruga Havaja u Zastupničkom domu američkog Kongresa. U tom periodu je bila demokratkinja. Podržala je predsjedničku kandidaturu senatora Bernieja Sandersa 2016. godine, a 2020. je vodila neuspješnu predsjedničku kampanju.

Demokratsku stranku je napustila 2022. godine i postala nezavisna. U videoporuci koju je u oktobru 2022. objavila na svom YouTube kanalu i platformi X rekla je: “Ne mogu biti dio sadašnje Demokratske stranke koja je pod potpunom kontrolom elitističkih ratnih huškača koje pokreće kukavičluk”. Također je optužila stranku za raspirivanje “antibijelačkog rasizma”.

I can no longer remain in today’s Democratic Party that is now under the complete control of an elitist cabal of warmongers driven by cowardly wokeness, who divide us by racializing every issue & stoke anti-white racism, actively work to undermine our God-given freedoms, are… pic.twitter.com/oAuTnxZldf

— Tulsi Gabbard 🌺 (@TulsiGabbard) October 11, 2022

U augustu ove godine, Gabbard je formalno podržala predsjedničku kandidaturu Donalda Trumpa. Na Trumpovom skupu u Sjevernoj Karolini, održanom u oktobru, objavila je da se pridružuje Republikanskoj stranci.

Šta radi šef Nacionalne obavještajne službe?

Direktor Nacionalne obavještajne službe (DNI) je šef Obavještajne zajednice SAD-a, koji nadzire Nacionalni obavještajni program i obavlja funkciju savjetnika predsjednika, Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za domovinsku sigurnost.

Pozicija je formirana nakon napada na SAD 11. septembra 2001. godine. Prvog direktora Nacionalne obavještajne službe imenovao je 2005. godine bivši predsjednik George W. Bush.

Nacionalni obavještajni program finansira obavještajne aktivnosti u nekoliko saveznih ministarstava i Centralnoj obavještajnoj agenciji (CIA).

Obavještajna zajednica sastoji se od 18 organizacija koje nadzire Nacionalna obavještajna služba.

Trenutno je na čelu Nacionalne obavještajne službe Avril Haines, koju je imenovao predsjednik Joe Biden i koja je počela s radom u januaru 2021. Haines je prva žena na čelu Nacionalne obavještajne službe.

Kakav je stav Gabbard o ključnim obavještajnim pitanjima?

Gabbard nema nikakvog iskustva u obavještajnoj službi i, za razliku od drugih šefova Nacionalne obavještajne službe, nije obavljala više funkcije u vladi. Dvije godine je služila u Komisiji za domovinsku sigurnost.

Kontinuirano je kritikovala odluke američke obavještajne zajednice i nije ih se držala. Uveliko je zauzela antiintervencionistički stav. Drugim riječima, zalagala se za neuplitanje SAD-a u sukobe širom svijeta.

Rusija i Ukrajina

Gabbard je optužena da pojačava rusku propagandu.

Tri dana nakon što je Rusija u februaru 2022. započela invaziju na Ukrajinu, Gabbard je na društvenoj mreži X objavila video u kojem poziva SAD, Rusiju i Ukrajinu da “ostave geopolitiku po strani” i prihvate da će Ukrajina “biti neutralna zemlja” bez članstva u vojnim savezima poput NATO-a.

U martu 2022. je na društvenoj mreži X objavila još jedan video u kojem je rekla da u Ukrajini postoji više od 25 biolaboratorija koje finansira SAD. Napisala ju to nakon tvrdnji Moskve da u Ukrajini postoje laboratorije za biološko oružje koje podržava SAD. Tvrdnju su demantovali SAD i Ukrajina, a ne postoje nezavisni dokazi koji bi poduprli tu tvrdnju.

There are 25+ US-funded biolabs in Ukraine which if breached would release & spread deadly pathogens to US/world. We must take action now to prevent disaster. US/Russia/Ukraine/NATO/UN/EU must implement a ceasefire now around these labs until they’re secured & pathogens destroyed pic.twitter.com/dhDTH5smIG

— Tulsi Gabbard 🌺 (@TulsiGabbard) March 13, 2022

Zbog ove objave, našla se na meti kritika republikanaca u Kongresu, uključujući bivšeg zastupnika Adama Kinzingera koji je njenu izjavu okrakaterisao “izdajničkom” i rekao da je prihvatila “rusku propagandu”. Senator Mitt Romney rekao je da ona “poput papagaja ponavlja ruske propagandne laži”.

U drugoj objavi na društvenoj mreži X, Gabbard je pojasnila da su “biolaboratorije” i “laboratorije za biološko oružje” različite stvari i rekla da je njena objava pogrešno shvaćena.

Sirija

Gabbard se protivila američkoj intervenciji u ratu u Siriji, koji je počeo 2011. godine nakon što je predsjednik Bashar al-Assad razbio mirne proteste protiv svoje vlade koji su potom prerasli u pobunu.

Godine 2015. je kritikovala administraciju bivšeg demokratskog predsjednika Baracka Obame zbog podrške sirijskom opozicionom pokretu protiv Al-Assada.

Tokom tajnog putovanja u Siriju 2017. godine, upoznala je Al-Assada, rekla je za CNN.

“Pustite Sirijce da sami odrede svoju budućnost, a ne SAD ili neka strana država”, rekla je za CNN.

Iran

Gabbard je bila kritički raspoložena prema odlukama koje je donijela Trumpova administracija tokom njegovog prvog mandata – od 2017. do 2021. godine.

Godine 2020. rekla je da Trumpova administracija nije pružila “nikakvo opravdanje” ubistva Qassema Soleimanija, čelnika iranske elitne jedinice Quds Korpusa čuvara islamske revolucije. Ubijen je 2020. godine u američkom zračnom napadu na Irak.

Bijela kuća i Pentagon su potvrdili ubistvo Soleimanija, rekavši da je napad izveden prema Trumpovim uputama i da je bio usmjeren na odvraćanje od budućih napada koje Iran navodno planira.

Na pitanje CNN-a, vjeruje li da Iran predstavlja neposrednu sigurnosnu prijetnju, Gabbard je rekla je da ključno pitanje koje treba postaviti glasi: “Je li nacionalna sigurnost naše zemlje bolja zbog postupaka i odluka Donalda Trumpa? Odgovor je ne.”

U intervjuu za CNN je optužila Trumpa da vodi SAD u rat s Iranom, ističući da “nema nikakvog opravdanja za ovaj nezakonit i neustavan čin koji je poduzeo predsjednik Trump”, referirajući se na ubistvo Soleimanija.

Indija

Gabbard je bila bliska s indijskom vladom i premijerom Narendrom Modijem, s kojim se susrela više puta.

Intercept je 2019. otkrio da je tokom kampanje za ulazak u Bijelu kuću dobila donacije više od 100 pojedinaca povezanih s hinduističkim većinskim pokretom čiji je dio Modijeva stranka Bharatiya Janata.

U januaru 2019. godine, Gabbard je bila počasna gošća na Pravasi Bharatiya Diwas, godišnjem događaju indijske vlade za dijasporu u Varanasiju, Uttar Pradesh.

Njena nominacija uslijedila je manje od mjesec dana nakon što je SAD podigao optužnicu protiv bivšeg indijskog obavještajca Vikasha Yadava, optužujući ga rukovođenje osujećenom zavjerom za ubistvo indijsko-američkog separatiste Sikha Gurpatwanta Singha Pannuna u SAD-u 2023.

U otkrivanju ove zavjere su, između ostalih, učestvovale Uprava za suzbijanje zloupotrebe droga i FBI, koje će Gabbard nadzirati kao šefica Nacionalne obavještajne službe.

Izrael i Gaza

Gabbard je proteklih mjeseci kritikovala propalestinske demonstrante u SAD-u, opisujući ih kao “marionete radikalne islamističke organizacije”, referirajući se na Hamas.

U potpunosti je podržala izraelski rat u Gazi, u kojem je ubijeno više od 43.000 Palestinaca, većinom žena i djece.

Osim toga, djeluje kao da, uprkos antiintervencionističkim stavovima, ne podržava prekid vatre u Gazi. U intervjuu koji je u februaru objavljen na YouTubeu rekla je da je Hamas “prijetnja koju treba poraziti vojno i ideološki”.

Na pitanje misli li da SAD treba podržati rezoluciju UN-a kojom se traži prekid vatre u Gazi, Gabbard je rekla da tome treba pristupiti strateški.

“Moramo biti realni kada je riječ o prijetnji za narod Izraela koja i dalje postoji. Dakle, sve dok je Hamas na vlasti, narod Izraela neće biti siguran i ne može živjeti u miru.”

Kakve kritike je izazvalo njeno imenovanje?

Neki članovi Kongresa su skeptični zbog njenog imenovanja.

Abigail Spanberger, demokratska zastupnica i bivša službenica CIA-e, objavila je na društvenoj mreži X da je “zgrožena nominacijom”.

“Ne samo da je Gabbard nespremna i nekvalifikovana, već širi teorije zavjere i stoji uz diktatore poput Bashara Al-Assada i Vladimira Putina”, napisala je Spanberger.

As a former CIA case officer, I saw the men and women of the U.S. intelligence community put their lives on the line every day for this country — and I am appalled at the nomination of Tulsi Gabbard to lead DNI. (1/3)

— Rep. Abigail Spanberger (@RepSpanberger) November 13, 2024

Šta imenovanje Gabbard znači za SAD?

Mark Cancian, pukovnik marinaca i viši savjetnik u ekspertskoj organizaciji Centar za strateške i međunarodne studije sa sjedištem u Washingtonu, rekao je za Al Jazeeru da je imenovanje Gabbard očita nagrada za podršku koju je pružila Trumpu tokom njegove kampanje.

Kaže kako očekuje da će Gabbard na saslušanjima za potvrđivanje u američkom Senatu “naići na kritike zbog nedostatka kvalifikacija”.

“One su primjerene, ali nisu jake. Bila je u Odboru oružanih snaga Predstavničkog doma i služila je u vojsci.”

Također je istakao da John Ratcliffe, Trumpov kandidat za direktora CIA-e i njen glavni podređeni, ima mnogo iskustva u obavještajnoj zajednici.

Zaključio je da nominacija Gabbard sama po sebi ne signalizira promjenu američke politike.