Špijuni poput njih: Obavještajni rat Irana i Izraela

Optužba protiv zvaničnika CIA-e Asifa Rahmana za navodno odavanje američkih obavještajnih podataka o izraelskim pripremama za osvetničke udare na Iran u oktobru iznijela je na vidjelo rat špijunaže i protušpijunaže u sjeni koji decenijama bjesni između aktera upletenih u regionalni sukob.

Iranski Telegram kanal kojem je Rahman navodno otkrio povjerljive informacije, odbacuje bilo kakvu vezu s iranskom vladom, ali nepobitno je da je ova afera osramotila američku administraciju koja se oporavlja zbog ranije osude drugog njenog vojnika, Jacka Teixeire, za odavanje tajni Pentagona.

Curenje informacija o Rahmanu daje uvid u mutno međusobno djelovanje iranskih, izraelskih i američkih špijunskih agencija koje su pomogle oblikovati trenutni sukob i, što je gotovo jednako važno, način na koji ga mi doživljavamo.

Hvatanje špijuna

Krajem oktobra, izraelska agencija za unutrašnju sigurnost Shin Bet saopštila je da je uhapsila sedam izraelskih državljana iz Istočnog Jerusalema zbog sumnji da su iranski špijuni.

Dan ranije, sedam drugih izraelskih državljana uhapšeno je u Haifi pod sumnjom da pomažu neprijatelju, u ovom slučaju, iranskom Ministarstvu za obavještajna pitanja, za vrijeme rata.

Izraelski policijski izvori potvrdili su da postoji sumnja na više ćelija povezanih s Iranom koje djeluju u državi.

Ova situacija nije nova. Shin Bet i izraelska policija su u septembru optužili 73-godišnjeg izraelskog biznismena Motija Mamana sa sarađuje s iranskom obavještajnom službom i da je navodno ponudio da ubije premijera Benjamina Netanyahua i druge političare u zamjenu za predujam od milion dolara.

Nasuprot tome, Iran je uhapsio nekoliko svojih državljanja za vrijeme izraelskog rata protiv Gaze pod optužbom da su sarađivali sa izraelskom obavještajnom agencijom Mossad.

Iran je u decembru pogubio tri muškaraca i ženu koji su optuženi da su djelovali u ime Mossada u Iranu i izvršili razna djela, od sabotaže do otmice iranskih sigurnosnih zvaničnika.

U septembru, nakon napada na komunikacijske sisteme Hezbollaha, iranskog saveznika, koji se pripisuju Izraelu, Iran je objavio da je uhapsio 12 svojih građana pod optužbom da su sarađivali s Izraelom i planirali napade u državi.

Špijunaža u svijetu koji se mijenja

Iako su elektronska presretanja, nadzor i praćenje društvenih mreža postali važni obavještajni alati, ljudska inteligencija ostaje ključna za prikupljanje informacija i vojno ciljanje.

„Ljudska inteligencija igra značajnu ulogu u aktuelnom prikrivenom ratu između Izraela i Irana“, kazao je Sina Toossi, viši saradnik u Centru za međunarodnu politiku.

„Obje države intenzivno su angažovane u prikupljanju obavještajnih podataka s operacijama špijunaže i protušpijunaže koje određuju njihove šire strateške proračune“, dodao je.

Izraelci uhapšeni u Haifi optuženi su za 600 do 700 misija prikupljanja obavještajnih podataka za Iran tokom dvije godine, uključujući ciljanje visokog zvaničnika – vjerojatno za potencijalno ubistvo slično izraelskim ubistvima visokih zvaničnika, uključujući ono političkog čelnika Hamasa Ismaila Haniyeha u Iranu u julu.

„Izrael je u Iranu demonstrirao svoje sposobnosti kroz niz ubistava visokorangiranih ličnosit i misija sabotaže, koje se često pripisuju dubokim prodorima Mossada.“

„Iran je, s druge strane, uložio napore da uspostavi ljudske obavještajne mreže u Izraelu, što je istaknuto nedavnim hapšenjima nekoliko izraelskih državljana optuženih da su iranski špijuni“, kazao je Toossi.

Iranski obavještajci prodiru u Izrael

Izrael, koji ima malo i općenito dobro povezano društvo, dugo su strane špijunske agencije smatrale gotovo neprobojnim, kazao je odbrambeni analitičar Hamze Attar.

Međutim, napetost trenutnog sukoba, uspon ekstremne desnice i velike podjele u vezi s reformama pravosuđa iz 2023. koje je zagovarao Netanyahu djelovali su na već postojeće društvene pukotine, što je rezultiralo temeljno promijenjenim izraelskim društvom.

Analitičari smatraju da upravo zahvaljujući tim pukotinama, iranski obavještajci prodiru u društvo.

To što je prva grupa od 14 agenata uhapšenih u Haifi emigrirala u Izrael iz Azerbajdžana prije 10 godina, a druga grupa je smatrana arapskim Izraelcima i, prema tome, malo izvan izraelskog mainstreama, je značajno, smatra Attar.

„Ovo je [bilo] od izuzetnog značaja“, kazao je.

“Izrael se smatrao … jednim identitetom, onim kojeg su od malih nogu učili da je izložen stalnoj opasnosti od napada arapskih susjeda“.

„Ako Iran može navesti ove dvije grupe da djeluju u njegovo ime u Izraelu, mogu navesti njih još“, kazao je.

Velike igre

Iranski pokušaji da prodre u izraelsko društvo tek su nedavno izašli na vidjelo, iako se već dugo izvještava o izraelskoj upotrebi tajnih obavještajnih podataka o Iranu.

Naporima Izraela pomaže i sama veličina Irana s populacijom koja znatno nadmašuje izraelsku u omjeru od otprilike 9,5 naprema 1, te društvene i političke linije razdvajanja koje prolaze kroz njegovo društvo, od protesta protiv smrti Mahse Amini 2022. zbog navodnog nepropisnog nošenja marame do manjina koje traže veća prava.

„Izraelski cilj od Iranske revolucije 1979. je potaknuti svrgavanje režima iznutra“, kazao je Ahron Bregman sa Odsjeka za ratne studije na King's Collegeu u Londonu.

„To određuje način na koji rade. Izrael je imao dugo razdoblje za planiranje, regrutovanje i strukturiranje svoje obavještajne službe unutar Irana“, kazao je.

Nasuprot tome, čini se da je Iran uložio velik dio svog dugoročnog planiranja u okupljanje mreže saveznika, poput libanskog Hezbollaha, koji mu dostavljaju informacije.

Čini se da su obavještajne aktivnosti usmjerene uglavnom na regrutovanje Palestinaca koji rade u Izraelu, gdje se često suočavaju s predrasudama, ili relativno niskorizičnim naporima da prodru u izraelsko društvo preko društvenih mreža.

U januaru su izvori u Izraelu tvrdili da su iranske obavještajne službe pokušavale iskoristiti bijes javnosti zbog promjena u pravosuđu i nepoznate sudbine zarobljenika odvedenih u Gazu kako bi potaknuli neslaganje i uvjerili Izraelce da fotografišu imovinu viših dužnosnika.

Ipak, „izraelske obavještajne operacije unutar Irana izgledaju znatno razvijenije i opsežnije“, rekao je Toossi.

„Ubistva iranskih naučnika, visoko pozicioniranih osoba poput Ismaila Haniyeha, sabotaža nuklearnih postrojenja i dokazana sposobnost Izraela da izvede napade duboko unutar Irana, naglašavaju koliko se učinkovito infiltrirao u najosjetljivije sektore te države.“

Jureći klikove

Analitičari kažu da za Iran podmetanje dokazivo lažnih priča namijenjenih da ih se suparničke obavještajne agencije domognu i objave, samo da bi na taj način diskreditovali i opovrgli protivničku agenciju, može biti snažno oružje u borbi za utjecaj.

„Iza Irana je historija podmetanja lažnih priča zapadnjačkim medijima, uključujući i medije sa stranim sjedištem na perzijskom jeziku povezane s Izraelom i zaljevskim državama, za koje potom dokaže da su lažne i stekne veći kredibilitet, kazala je Veena Ali-Khan, saradnica  organizacije Century Foundation.

„Pojedini izraelski mediji objavili su izvještaje da je [brigadni general Islamske revolucionarne garde Esmail] Qaani mrtav ili u pritvoru u svrhe špijunaže prije nego što je Iran dokazao da je itekako živ“.

„Još jednom su državni mediji naglasili da su zapadnjački mediji … potpuno u krivu u vezi Qaanija, čime su potvrdili svoju logiku da medijima sa Zapada ne treba vjerovati“, kazala je.

Faktor odvraćanja i potkopavanja protivnika

Kontrola javnog narativa može biti ključna kako za održavanje faktora odvraćanja tako i za potkopavanje protivnika, smatra Bregman.

„Shin Bet i policija javno govore o ovim hapšenjioma namjerno, da bi odvratile druge, kazao je objašnjavajući logiku koja je u suprotnosti s idejom koju većina ima kada je riječ o sigurnosnim službama i njihovim radom koji se uvijek čuva u tajnosti.

„Oni javno govore o svojim naporima. Daju ljudima do znanja da su tu, da će ih uhvatiti.“

Isto tako, istakao je Toossi, publicitet koji okružuje nedavna hapšenja prikrio je brojne propuste izraelske obavještajne službe, i to ne samo njen neuspjeh da predvidi razorne napade koje je predvodio Hamas 7. oktobra prošle godine.

„Važno je prepoznati da Izrael i mediji koji ga podržavaju često projiciraju sliku nepobjedivosti kada je riječ o izraelskoj obavještajnoj službi koja nije uvijek u skladu sa stvarnošću“, napisao je u e-mailu, primijetivši da je vremenski okvir dobro oglašenih napada na pejdžere i voki-tokije na Hezbollah sredinom septembra bio nametnut Izraelu kada je bojazan zbog otkrivanja operacije uzela maha u Mossadu.

„Uprkos izraelskim taktičkim uspjesima, ideja o izraelskoj nepobjedivosti u tajnom području ili na neki drugi način uveliko je potkopana sve nesigurnijom strateškom situacijom u državi.“

„Izraelske obavještajne sposobnosti su na zavidnom nivou, ali se svejedno suočavaju sa stalnim otporom i velikim izazovima na više frontova“, napisao je.