Rusija, Ukrajina i Koreje: Može li Trump poremetiti nove ratne dogovore?

Laserski zraci obaraju dronove zagrijavanjem i “prženjem” njihove elektronike, a svaki nevidljivi, bezvučni “pucanj” je precizniji i jeftiniji od projektila protuzračne odbrane.

Hanwha Aerospace, južnokorejska odbrambena kompanija, testirala je vatreno oružje i uskoro će započeti masovnu proizvodnju prvog svjetskog laserskog oružja s optičkim vlaknima.

A Hanwha je spremna isporučiti ga Ukrajini ako Seul ukine zabranu izvoza smrtonosnog oružja Kijevu “u svjetlu sjevernokorejskih vojnih aktivnosti”, rekao je južnokorejski predsjednik Yoon Suk Yeol krajem oktobra.

Njegova izjava uslijedila je nakon što je Sjeverna Koreja poslala oko 10.000 vojnika u zapadnu Rusiju, postavši prva strana sila koja je ušla u rusko-ukrajinski rat.

Međutim, novoizabrani američki predsjednik mogao bi stati na put tome.

Donald Trump i članovi njegove novoizabrane administracije ponovo su rekli da žele ograničiti američku vojnu pomoć Ukrajini, ili je čak potpuno zaustaviti.

Seul će možda morati slijediti taj primjer, izjavila su za Bloomberg dva južnokorejska dužnosnika.

Međutim, član ukrajinske delegacije koja je ranije ovog mjeseca posjetila Seul sumnja u to.

“Mislim da neće odbiti. Činili su se prilično nezavisnima u svojoj diplomatskoj i vojnoj politici”, rekao je za Al Jazeeru Roman Bočkala, suosnivač ukrajinskog dobrotvornog fonda koji isporučuje oružje i druge ključne potrepštine na prvu liniju.

“Za Južnu Koreju je najvažnije maksimalno kompenzirati potencijalnu opasnost od stvarnog borbenog iskustva koje bi sjevernokorejska vojska mogla steći”, rekao je.

Još jedan ukrajinski analitičar se složio, ali je rekao da Seul možda neće Kijevu prodati drugo smrtonosno oružje.

“Takvo naoružanje najvjerovatnije neće biti ograničeno, ali ćemo morati platiti za to”, rekao je kijevski analitičar Aleksej Kušč za Al Jazeeru. “Ali Seul teško da će proizvoditi artiljerijske granate za nas. I neće poslati tenkove.”

Južna Koreja je navodno isporučila stotine hiljada artiljerijskih granata preko Sjedinjenih Američkih Država i obećala Kijevu kredit od 2,3 milijarde dolara s niskom kamatom.

Seul je 10. najveći svjetski izvoznik oružja, a njegovi klijenti već uključuju četiri zemlje koje graniče s Rusijom – Poljsku, Estoniju, Finsku i Norvešku.

Ali Kijev bi mogao biti prvi koji će dobiti lasere, što bi moglo značajno srušiti cijenu ukrajinske protuzračne odbrane.

“Južnokorejci se kunu da će njihov laser spržiti neprijateljske dronove s gotovo 100-postotnom sigurnošću, uništavajući motore ili drugu elektronsku opremu u roku od 10-20 sekundi,” rekao je Bočkala.

Južnokorejski sistemi nadopunit će Patriote, napredne sisteme protuzračne odbrane koji koštaju milijardu dolara svaki i trebaju rakete od četiri miliona dolara koje se često troše na obaranje ruskih dronova vrijednih 50.000 dolara.

Laser ne treba ništa osim struje, i mogao bi se rasporediti u ukrajinske gradove koji nemaju Patriot ili slične zapadne ili tajvanske protuzračne odbrambene sisteme.

“Nikada nema previše dobrih prijatelja. A Južna Koreja bi mogla postati jedna takva za Ukrajinu”, rekao je Bočkala.

Sjevernokorejci u Kursku

Početkom augusta ukrajinske snage zauzele su dio najzapadnije ruske regije Kursk i zadržale veći dio.

Kijev se nadao da će Moskva rasporediti trupe s prvih linija istočne ukrajinske regije Donbas kako bi odbila iznenadnu invaziju koja je uzburkala rusko stanovništvo.

“Mnoge nije bilo briga za rat sve dok Ukrajinci nisu ušli u Kursk. Sada masovno volontiraju jer je domovina u opasnosti”, rekao je za Al Jazeeru stanovnik Moskve koji je želio ostati anoniman.

Ali Kremlju su bile potrebne sedmice da započne protuofanzivu dok je nastavio napredovanje u Donbasu, zauzimajući nekoliko ključnih gradova i sela.

Sjevernokorejski vojnici pridružili su se borbi ranije ovog mjeseca, prema zapadnim i ukrajinskim obavještajnim službama i dužnosnicima.

“To značajno pojačava neprijateljski potencijal”, rekao je za Al Jazeeru general-pukovnik Ihor Romanenko, bivši zamjenik načelnika Glavnog štaba ukrajinskih oružanih snaga.

Međutim, Moskva je odlučila ne koncentrirati Sjevernokorejce na jednom mjestu, a umjesto toga su ih rasporedili u male grupe u ruske jedinice.

“Oni nisu skupljeni u jednu šaku, što bi bilo učinkovitije da je postojala sjevernokorejska divizija ili brigada”, rekao je Romanenko.

S nekih 1,3 miliona vojnika i milionima rezervista, Sjeverna Koreja ima jednu od najvećih vojski na svijetu.

Naoružana je oružjem iz sovjetskog doba ili njegovim replikama domaće proizvodnje.

I iako raspoređivanje u Kursk može izgledati senzacionalno, sjevernokorejski vođa Kim Jong Un je zapravo “ogledalo” onog što je južnokorejski vođa učinio prije pola stoljeća, prema analitičaru Kušču.

Između 1964. i 1973., kada je Južna Koreja bila siromašnija i manje industrijalizirana od prokomunističkog Sjevera, južnokorejski predsjednik Park Chong-hee rasporedio je oko 350.000 vojnika u ratni Vijetnam, zajedno s desecima hiljada radnika.

U zamjenu je osigurao američka ulaganja, kredite i transfere tehnologije u više milijardi dolara koji su pomogli pretvoriti Južnu Koreju u jednu od tehnološki najnaprednijih i najbogatijih nacija svijeta.

Vijetnam je optuživao Južnokorejce za ratne zločine, ali Park nije obraćao pažnju jer mu je ekonomski procvat pomogao da učvrsti vlast.

‘Putin će rezervisati korejski adut’

Kim Jong Un je jednako neceremoničan dok Moskva podržava ekonomiju njegove nacije milijardama dolara plaćenih za oružje i municiju, sniženo snabdijevanje energijom, hranom i tehnologijom.

Kimovo raspoređivanje snaga u Kursk moglo bi postati moćan adut u pregovorima o prekidu vatre s budućom administracijom novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa.

“Putin će zadržati korejski adut u rukavu prije budućih razgovora s Trumpom, ili za konačni napad u regiji Kursk koji se za sada čini odgođen”, rekao je Kušč.

Ranije ove sedmice, ukrajinske trupe u Kursku odbile su veliko rusko napredovanje i izvijestile o prvim gubicima među Sjevernokorejcima.

Raspoređivanje može izgledati kao Putinova slabost usred izvještaja o strašnom nedostatku ljudstva, ali konsenzus u Rusiji je: “Neka se oni bore umjesto nas”, prema Volodimiru Fesenku, voditelju think tanka Penta sa sjedištem u Kijevu.

U međuvremenu, približavanje Moskve i Pjongjanga vjerovatno smeta Pekingu, glavnom savezniku Sjeverne Koreje, prema Fesenku.

“Sjeverna Koreja izmiče monopolističkom utjecaju Kine, a moć Rusije u dvorištu Pekinga je u porastu”, rekao je za Al Jazeeru.

Također postoji značajan rizik od eskalacije na Korejskom poluotoku jer “nakon borbenog testiranja svojih trupa u pravom ratu, Kim bi se mogao uzbuditi zbog namirisane krvi”, rekao je Fesenko.