Biden je ‘šepavi’ predsjednik – ali može li i dalje vršiti pritisak na Izrael?

S manje od 70 dana preostalih da provede na dužnosti, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden službeno je ušao u fazu “šepavog patka” – razdoblje između administracija kada predsjednikov utjecaj i sposobnost oblikovanja politike opadaju dok se njegov nasljednik priprema preuzeti dužnost.

Ali s nadolazećim krajem Bidenove pet desetljeća duge političke karijere dolazi posljednja prilika za definiranje njegove ostavštine – osobito kada je riječ o vanjskoj politici, koju je Biden dugo smatrao jednim od svojih glavnih pitanja.

Za one koji se protive nepokolebljivoj podršci sadašnje administracije Izraelu tokom više od godinu dana dugog rata protiv Gaze, ovo vrijeme je posljednja prilika “da pokušaju natjerati Bidena da odstupi od naslijeđa genocida”, rekla je Annelle Sheline, bivša zvaničnica State Departmenta koja je podnijela ostavku u martu u znak protesta protiv proizraelske politike Bidenove administracije.

No malo je vjerojatno da će administracija odustati od svoje više milijardi dolara vrijedne potpore izraelskom ratu nakon godine dana produbljivanja humanitarne krize i velikih dokaza o masovnim ratnim zločinima u koje je SAD duboko upleten.

“Sada kada je politička cijena manja, Biden bi mogao odlučiti činiti dobre stvari”, rekao je za Al Jazeeru Matt Duss, izvršni potpredsjednik Centra za međunarodnu politiku. “Ali to nikada nije bilo posve političko; ideološki je. Upravo tako on vjeruje da bi odnosi između SAD-a i Izraela trebali funkcionirati, a to je u osnovi bez pritiska na Izrael oko bilo čega.”

“Nemam nikakve nade da će učiniti bilo šta smisleno, konstruktivno, korisno ili hrabro u ovim posljednjim mjesecima”, dodao je Duss.

Robert Hunter, bivši američki ambasador pri NATO-u, rekao je da bi Biden trebao zaustaviti sve isporuke oružja Izraelu “sutra”, ali to nikada neće učiniti.

“Biden je tokom cijele svoje karijere snažno podržavao Izrael”, rekao je Hunter za Al Jazeeru. “Ali to znači da kad god je imao ozbiljnu priliku utjecati na stvari, prvo kao potpredsjednik, a sada kao predsjednik, nikada nije – osim jedne stanke [na isporuke teških bombi] – bio voljan ići protiv onoga što Izrael, i posebno [premijer Benjamin] Netanyahu, želi da on učini.”

“To je nešto u što on vjeruje”, dodao je Hunter.

Rok za pomoć od trideset dana prolazi

Dok demokrati procjenjuju utjecaj svoje vanjske politike na pobjedu Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima, postoje praktične stvari koje administracija može – a kritičari tvrde da bi trebala – učiniti prije nego što Trump preuzme dužnost 20. januara.

Dok bi Trumpova administracija kasnije mogla poništiti neke od tih mjera, one bi i dalje imale mogućnost zaustaviti ili barem usporiti izraelske eskalirajuće napade na sjever Gaze, kao i poslati poruku javnosti i novoj administraciji da SAD želi imati utjecaj na Izrael, iako je do sada to odbijao koristiti.

U utorak je Bidenova administracija imala priliku suočiti Izrael s posljedicama za svoje postupke nakon što je istekao rok od 30 dana koji je administracija odredila za isporuku pomoći Gazi. Međutim, dok je Biden razgovarao s izraelskim predsjednikom Isaacom Herzogom u Bijeloj kući, ponavljajući “čeličnu” podršku Washingtona svom savezniku, Washington je saopćio da neće biti promjena u vojnoj pomoći Izraelu, iako ta bliskoistočna zemlja nije poduzela korake koje je zatražio SAD.

“Bilo je mnogo ljudi koji su govorili stvari poput: ‘Pa, politički, demokrati moraju nastaviti podržavati Izrael ili bi ovo moglo biti izborno pitanje za njih’, rekla je Sheline za Al Jazeeru. “Ali sada kada su izbori iza nas, jasno je da to [podržavanje Izraela] žele. Govore stvari poput: ‘Žao nam je ovo što se događa’, ali očito je da neće koristiti nikakvu polugu.”

“Čak i sada, kada neće politički ispaštati zbog toga, u potpunosti podržavaju sve što se događa”, dodala je. “Inače bi stvarno učinili nešto po tom pitanju.”

S više od 40.000 ubijenih Palestinaca i širenjem izraelskih ratova u regiji, Bidenova administracija i kada bi odlučila uskratiti oružje, uvesti dodatne sankcije ili otvoriti put za potpuno uključivanje države Palestine u Ujedinjene narode, malo bi učinila da preokrene golemu ljudsku štetu dosadašnje podrške Izraelu. Ali te bi mjere mogle utrti put promjeni pristupa i prisiliti Trumpovu administraciju.

“Svakako je kasno”, rekao je Josh Paul, još jedan bivši zvaničnik State Departmenta koji je podnio ostavku prošle godine u znak protesta protiv politike administracije prema Gazi.

“Ipak, nikad nije kasno.”

Još jedna posljednja prilika

Nije neuobičajeno da odlazeća administracija požuri s nizom politika i mjera prije nego što dođe nova administracija.

U posljednja tri mjeseca Trumpovog prvog predsjedničkog mandata prije nego što je Biden preuzeo dužnost u januaru 2021, administracija je najavila više od 23 milijarde dolara prodaje oružja Ujedinjenim Arapskim Emiratima, 500 miliona dolara precizne municije Saudijskoj Arabiji i – s manje od mjesec dana od promjene vlasti – 300 miliona dolara u bombama malog promjera za Saudijsku Arabiju. U januaru 2021. Trumpova je administracija također proglasila jemenski pokret Husi “stranom terorističkom organizacijom”, što je naziv koji je stupio na snagu samo dan prije nego što je Trump napustio ured.

Bidenova administracija mogla bi biti jednako zaposlena ako to želi.

U augustu je administracija najavila prodaju oružja Izraelu u iznosu od 20 milijardi dolara, a Senat SAD-a trebao bi razmotriti tu prodaju ovog mjeseca nakon što je senator Bernie Sanders podnio zakon kojim se prisiljava na glasanje o tom pitanju.

Biden također ima široku slobodu da sam obustavi transfer oružja Izraelu, dodao je Paul. I budući da se Trump predstavio kao predsjednik koji će donijeti “mir” u regiju – čak i dok novoizabrani predsjednik imenuje tvrdokorne proizraelce na istaknute položaje – zaustavljanje isporuke oružja Izraelu sada bi prebacilo teret preokretanja kursa na sljedeću administraciju.

“Promjena politike prilično je jednostavna od jedne administracije do druge, ali je promjena zakonske odluke nešto teža”, rekao je Paul.

Osim primjene američkih zakona ili korištenja američkog utjecaja – oba koraka koje je Bidenova administracija dosljedno odbijala poduzeti – Bidenova bi administracija mogla proširiti svoje sankcije na izraelske doseljenike, možda ciljajući najekstremnije izraelske ministre, poput Itamara Ben-Gvira i Bezalela Smotricha, kao što to Ujedinjeno Kraljevstvo razmatra. Potencijalno bi također mogla priznati palestinsku državnost i otvoriti put Vijeću sigurnosti UN-a da prihvati Palestinu kao punopravnu članicu UN-a.

“To su također sve stvari koje su u predsjednikovom djelokrugu i stvari koje bi predsjednik mogao učiniti ako to stvarno želi.

”

Duss sumnja da će Bidenova administracija učiniti nešto drugačije u svojim posljednjim sedmicama na dužnosti.

“Kada je riječ o nametanju stvarnih troškova, stvarnom zalaganju za ljudska prava, posebno prava Palestinaca, ne očekujem ništa od njih”, rekao je.

“Ali jednu stvar koju bih stvarno želio je da samo govore istinu”, dodao je, pozivajući administraciju, na primjer, da objavi interne izvještaje o šest palestinskih nevladinih organizacija koje je Izrael označio kao “terorističke grupe” 2021. ili da objavi Američke procjene optužbi koje je Izrael iznio protiv UNRWA-e, UN-ove agencije za palestinske izbjeglice, da je dio njenog osoblja bio umiješan u napade na Izrael 7. oktobra 2023.

“Ali to bi od njih zahtijevalo i najmanju količinu hrabrosti”, rekao je Duss.

Svaka minuta je važna

Nakon što su republikanci osvojili Bijelu kuću i kontrolu nad američkim Senatom, a vjerojatno će osvojiti i Zastupnički dom, više kritičara američke politike prema Izraelu moglo bi kasno pronaći hrabrosti progovoriti.

“Očekujem da ćemo vidjeti demokrate koji će iznenada priznati da je genocid pogrešan ali koji nisu bili voljni kritizirati Bidena”, rekla je Sheline za Al Jazeeru. “Očekujem da ćemo vidjeti ljude koji pokušavaju spasiti svoju reputaciju i reći: ‘Mi smo iznutra radili ono što smo mogli.’ Ali mislim da su dokazi jasni da je SAD imao golemu moć koju nije iskoristio.”

Nije samo Bidenovo naslijeđe u pitanju.

“Posebno s obzirom na izborne rezultate, bit će mnogo viših zvaničnika administracije u Bijeloj kući i u izvršnim agencijama koji moraju početi ozbiljno razmišljati o svom nasljeđu”, rekao je Paul. “Iako je prekasno za desetke hiljada u Gazi, mislim da još uvijek postoje prilike da se nešto spasi i da se pošalje signal vlastitoj stranci da nije prekasno ni za tu stvar da se promijeni.”

“Nikada nije kasno učiniti pravu stvar”, dodao je.

To potencijalno znači spašavanje hiljada života – nešto što se zagovara i naglašava se da Biden još uvijek ima moć to učiniti.

“On bi mogao biti šepavac u američkoj politici, ali definitivno nije šepavac što se tiče života palestinskog naroda, a svaki dan, svaka minuta je važna”, rekla je za Al Jazeeru Zeina Ashrawi Hutchison, palestinsko-američka politička analitičarka.

“Apsolutna je [Bidenova] odgovornost da odmah zaustavi genocid u Gazi. On to može učiniti telefonskim pozivom”, dodala je. “Ovo je izraelsko-američki rat u regiji, a na njemu je da zapravo zaustavi genocid prije nego što napusti dužnost.”