NATO misija u Ukrajini dovela političke odnose u Hrvatskoj do usijanja

Iako je velikoj većini građana Hrvatske NSATU misija NATO-a strana i uopće ne znaju o čemu je riječ, ta vojna misija već tjednima unazad predmet je pravog političkog rata predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske, Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića, ali i HDZ-a i oporbenih stranaka.

Sukob o tome da Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH) za potrebe te misije u inozemstvo pošalje nekoliko časnika otišao je toliko daleko da je u Hrvatski sabor NSATU misiju došao pojasniti i zamjenik glavnog tajnika NATO-a Boris Ruge. Međutim, niti to nije pomoglo tako da politički rat u Hrvatskoj o NSATU misiji i dalje “zabavlja” građane i ono što je najvažnije nitko ne zna kada će to stati.

Misija NATO-a za sigurnosnu pomoć i obuku za Ukrajinu (NSATU) osnovana je 12. srpnja ove godine, a njen cilj je pružanje potpore Ukrajini protiv Rusije. Službeno se navodi kako NSATU misija ima 700-tinjak pripadnika smještenih u bazama u Njemačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj. Planirano je da ona koordinira opskrbu Ukrajine vojnom opremom i obukom iz zemalja članica i partnera Saveza. Navodi se kako će NSATU djelovati na teritorijima zemalja članica Saveza i podržavat će samoobranu Ukrajine u skladu s Poveljom UN-a kao i da bi ujedno trebao preuzeti koordinaciju vojne pomoći od SAD-a. U izjavama Plenkovića i ostalih ministara ističe se kako bi Hrvatska u NSATU misiju trebala poslati nekoliko časnika koji bi bili smješteni u NATO bazu u Wiesbadenu te da uopće ne bi išli u Ukrajinu.

U brojnim izjavama novinarima na ovu temu premijer Plenković je rekao kako će NSATU aktivnost imati nekoliko časnika za vezu, koji će sigurno biti u Ukrajini, ali i da to ne znači uključenje NATO-a u sukob kao i da hrvatski vojnici neće biti tamo.

„NATO ima aktivnost koju je Zoran Milanović prihvatio u Washingtonu na summitu povodom 75. godišnjice Saveza. Pravni dokumenti jasno kažu da potpora NATO-a Ukrajini kroz NSATU ne znači uvlačenje bilo koje saveznice u rat s Rusijom. Teza da mi de facto ulazimo u sukob s Rusijom ne stoji. Time otpada teza da je to nekakva ratna misija. To je potporna aktivnost i o tome odlučuju saborski zastupnici.

Prema odluci koju je Vlada predložila Saboru, hrvatski vojnici u prvoj fazi bi išli isključivo na teritorij saveznika i ne mogu ni na koji način ići izvan granica saveznica. Oni su tamo da bi se nešto iz NATO zemalja prebacilo u Ukrajinu. Neće oni to oružje otpremiti u Bangladeš. NATO i danas ima svoje predstavništvo u Kijevu, u kojem radi 50-ak ljudi”, rekao je u jednoj od izjava novinarima Plenković.

Milanović snažno protiv

S druge je, pak, strane predsjednik Zoran Milanović koji se snažno protivi mogućnosti da Hrvatska pošalje nekoliko svojih časnika u NSATU misiju. Na svoju stranu je, očekivano, privukao i stranke oporbe. Inače, Milanović je prvog dana kada je izabran za predsjednika Republike Hrvatske najavio kako će imati tvrdu kohabitaciju s Vladom i njenim predsjednikom Andrejom Plenkovićem. To se i pokazalo proteklih godina, pa smo tako svjedočili bezbroj teških prozivki s obje strane, ratu s bivšim ministrom obrane Marijom Banožićem i sadašnjim ministrima Gordanom Grlićem Radmanom, Olegom Butkovićem, Ivanom Anušićem… Bilo je tu sukoba i o imenovanju Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika, a sve je eskaliralo kada je pred parlamentarne izbore SDP najavio da će, i tada aktualni predsjednik, Milanović biti njihov kandidat za premijera. Na taj način NSATU misija je postala samo još jedna tema sukoba dva najistaknutija političara u Hrvatskoj, a sve to se poklapa sa skorim predsjedničkim izborima, što dodatno rasplamsava taj problem.

„U Hrvatskoj, ogromna većina građana je protiv bilo kakvog aktivnog uključivanja Hrvatske u sukob u Ukrajini. Dakle, misija NATO-a za obuku – to zaboravite, jer obuke nema. Ono važnije: logistička potpora Ukrajini je misija kojom NATO ulazi u ratni sukob. Planiranje ratnih potreba u stožeru, u realnom vremenu, za ukrajinsku vojsku, ulazak je u rat. Već ovo što znamo jasno pokazuje da NATO kroz tu misiju prvi put ulazi u stožerno planiranje rata u Ukrajini. I da nisu fizički u Ukrajini, a jesu, tvrdim i znam to, i onaj koji to skriva obmanjuje europsku javnost, jer građani to trebaju znati. Tu odgovornost ja ne prihvaćam i ne želim“, rekao je Milanović.

Istakao je i da je uključivanje NATO-a u sukob u Ukrajini ratna aktivnost i da to „znaju svi odrasli ljudi te da danas samo djeca vjeruju u suprotno“.

Nepotreban sukob

„Sve je to nepotrebno i cijela ta priča je dio predizborne kampanje i predizborne retorike. Niti je NSATU misija da Hrvatska treba sudjelovati u njoj, niti je ona misija da će puno toga propustiti ako ne sudjeluje. Naše sudjelovanje u misiji s nekoliko časnika ni na koji način ne dovodi misiju u pitanje“, rekao je hrvatski vojni analitičar Marinko Ogorec, komentirajući političke sukobe u Hrvatskoj o NSATU misiji.

Dodaje i kako se Hrvatska od prvog dana otkako je postala članica NATO-a pokazala kao lojalna članica koja je do sada sudjelovala u nizu misija koje su bile i mnogo opasnije nego što je ova. Ogorec ne očekuje kako će se nedjelovanje Hrvatske u NSATU misiji negativno odraziti na hrvatski kredibilitet, niti da će imati bilo kakvih posljedica radi toga. Smatra i da NATO ovakav postupak Hrvatske neće ni vratiti niti pamtiti, ali da niti ima razloge i potrebe za tim, podsjećajući kako je Hrvatska sudjelovala i u misiji u Afganistanu gdje je izgubila jednog čovjeka.

„Ne znam kakvi su planovi i programi te NATO misije, ali kada se uđe u NATO i pristane sudjelovati u nekoj misiji, onda NATO raspoređuje ljude po potrebi. Ono što je pozitivno u svemu tome je i što vjerujem da NATO ima sve relevantne podatke o tome da je u Hrvatskoj predizborna kampanja. Samim tim je i njima onda sve to poznato, ali i normalno da je tijekom predizborne kampanje retorika drugačija. Međutim, bilo sve to ozbiljno ili neozbiljno sa hrvatske strane to je svakako nepotrebno. Očekujem kako ćemo ovo ‘veselje’ oko NSATU misije imati do završetka predsjedničkih izbora, a onda će se i to zaboraviti i ostaviti po strani“, rekao je Ogorec.

NATO će nam to vratiti

O (ne)slanju hrvatskih vojnika u NSATU misiju razgovarali smo i s političkim analitičarem Davorom Gjenerom koji smatra kako je Hrvatska svakako trebala u tu misiju poslati svoje vojnike. Prema njegovim riječima, s promjenom vlasti u SAD-u taj propust će biti još veći i snažniji te očekuje kako će Hrvatska svakako osjetiti posljedice ovakve odluke, prije svih predsjednika Milanovića.

„Prvo, naša odluka o sudjelovanju, a onda nesudjelovanju u NSATU je velika politička greška Hrvatske, a kaznu i posljedice toga osjetit ćemo kod prve krizne situacije. Te stvari se ne zaboravljaju tako lako, kao što će nam i Švedska i Finska prvom prilikom vratiti na neki način za ponašanje Zorana Milanovića kada su pristupali NATO-u“, rekao je Gjenero.

Dodaje i kako u trenutnim okolnostima NATO za Hrvatsku postaje mnogo bitniji nego do sada. Pojašnjava kako se može vidjeti da se Srbiju snažno naoružava i da iz Srbije ponovno dolaze nekakve agresivne izjave.

„Hrvatska nije na prvoj liniji udara kao što su to Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, pa i Sjeverna Makedonija, ali isto tako nije niti izvan fokusa. Ako očekujemo da NATO funkcionira kao svojevrsna polica osiguranja, onda moramo pod hitno dignuti izdvajanja za NATO na dva posto i paziti da dalje ne napravimo niti jednu novu grešku u daljim odnosima sa tim vojnim savezom čiji smo član“, kaže Gjenero.

‘Loš vic’

Na istu temu razgovarali smo i s hrvatskim političkim analitičarem Žarkom Puhovskim koji kaže kako je misija NSATU i sve što se događa u vezi s njom u Hrvatskoj zapravo „jedan loš vic“ i da je to „izmišljen problem“.

„To ne postoji kao problem, jer Ustav RH jasno kaže da nakon odbijanja predsjednika države više nema prostora za odluku Sabora. Hrvatska u NSATU misiju treba da pošalje 2-5 časnika o čemu se digla tolika buka i o čemu se toliko već tjednima unazad priča. U međuvremenu je Hrvatska u Ukrajinu, za potrebe njihove vojske, poslala 30 tenkova i 30 oklopnih vozila o čemu se ne govori. To je puno veće uplitanje u rat, nego ovih nekoliko časnika koje bi poslali u misiju“, rekao je Puhovski.

Komentirajući sva događanja u Hrvatskoj o ovoj teme, dodaje kako je sve to zapravo predizborna igra, a da je NSATU misija izmišljen problem. Puhovski kaže kako na predsjedničkim izborima Hrvatska ima za sada desetak predsjedničkih kandidata, a da su zapravo Milanović i Plenković dva glavna kandidata, iako se Plenković zapravo niti nije kandidirao nego je Dragan Primorac izabran kao zamjenski kandidat HDZ-a.