Iran povećao vojni budžet za 200 posto

Iranski parlament je usvojio nacrt budžeta za narednu iransku godinu, koja počinje 21. marta, sa značajnim povećanjem sredstava za vojne institucije. Glasnogovornica Iranske vlade Fatima Mohajerani izjavila je da je vojni budžet povećan za gotovo 200 posto, u nadi da će povećanje zadovoljiti sigurnosne i vojne potrebe zemlje.

Taj potez ne znači da je budžet zvanično odobren, jer će biti podvrgnut ispitivanju posebnih komisija kao “nacrt zakona”. Međutim, zanimljivo je da je najava uslijedila samo tri dana nakon vojnog napada Izraela na iranske vojne lokacije prošle subote.

Također, najava dolazi u trenutku kada regija svjedoči širenju frontova i eskalaciji sukoba od 7. oktobra 2023. godine, te u trenutku kada se iranski toman približava najnižem nivou (jedan američki dolar sada vrijedi 69.000 tomana).

Ministar vanjskih poslova Irana Abbas Araghchi izjavio je da je njegova zemlja otvorena za pregovore, “ali, čini se da Evropljani nisu zainteresirani za taj pravac”, kako je rekao, što nameće dodatna pitanja o sudbini sankcija nametnutih Iranu.

Organizacijske potrebe

U ovogodišnjem budžetu, ukupni iznos dodijeljen za vojne institucije iznosi 469.000 milijardi tomana (6,8 milijardi dolara), dok Zajednički štab Iranske revolucionarne garde ima budžet od gotovo 125.000 milijardi tomana (1,8 milijardi dolara). Revolucionarna garda, također, ima pristup sirovoj nafti i drugim finansijskim izvorima, ali njihov tačan obim nije naveden u budžetu.

Husein Hakijan, politolog i istraživač u oblasti vojnih pitanja, smatra da bi povećanje budžeta za nacionalnu odbranu od 200 posto moglo biti korisno u tri oblasti: organizacijske potrebe oružanih snaga, unutrašnje potrebe zemlje i strateški ciljevi na polju odvraćanja.

Govoreći za Al Jazeeru, pojasnio je šta podrazumijeva pod organizacijskim potrebama oružanih snaga, rekavši da, “iako iranske oružane snage imaju značajne finansijske resurse, postoji jasan jaz između ciljeva i mogućnosti koje su im dostupne”, te da “Iran pruža podršku na nekoliko frontova otpora”.

Dodaje da, u ovakvim okolnostima, mjesečne plaće vojnog osoblja nisu dovoljne za pokrivanje životnih troškova, zbog čega su pojedini prisiljeni raditi dodatne poslove. Smatra da ova situacija ne samo da utječe na njihovu radnu efikasnost, već predstavlja i sigurnosne rizike. Stoga bi dio povećanja budžeta mogao biti usmjeren na poboljšanje ekonomskog položaja vojnika.

Kada je riječ o unutrašnjim potrebama zemlje, Hakijan kaže: “Iranci će se sjećati 2024. godine kao perioda u kojem su, uprkos otvorenom sukobu sa Izraelom, najveći gubici dolazili zbog terorističkih napada na istočnoj granici, gdje nije bilo ni osnovne opreme za graničnu policiju, poput vozila i pancira”.

Dodao je da je oslanjanje na tradicionalne metode osiguranja granica među razlozima za povećanje gubitaka. “Stoga bi povećanje vojnog budžeta moglo omogućiti opremanje policije i graničnih snaga, kao i uspostavljanje pametnih i elektronskih sistema nadzora na granicama.”

Strateški ciljevi

Istraživač u oblasti vojnih pitanja dalje objašnjava strateške ciljeve na polju odvraćanja. “Nakon što su Iran i Izrael prešli crvene linije koje se odnose na direktan sukob, Iran nastoji poboljšati svoje sposobnosti odvraćanja modernizacijom svog oružja.”

Dodaje da je operacija pod nazivom “Iskreno obećanje 1” pokazala da krstareće rakete i masovni napadi bespilotnim letjelicama nisu bili dovoljno efikasni, dok se u operaciji “Iskreno obećanje 2” pokazala potreba za avionima za rano upozorenje protiv zračnih upada (AWACS). Ta stavka je uključena u planove novog ministra odbrane.

Također, dodaje da Iran pokušava prevazići tehnološke i vojne prepreke i poboljšati svoje sposobnosti odvraćanja, što uključuje specifične potrebe za hipersoničnim krstarećim projektilima, špijunskim i komunikacijskim satelitima, avionima za rano upozoravanje i patrolnim brodovima.

“Ostvarivanje ovih ciljeva zahtjeva priliv ogromnih ulaganja u industrijski sektor, što se može osigurati povećanjem budžeta”, rekao je.

Hakijan na kraju dodaje da Iran namjerava ubrzati izgradnju baza za rakete raspoređene širom zemlje, a te baze bi pružile mogućnost očuvanja kapaciteta odvraćanja i smanjile mogućnost potpunog uništenja vojnih kapaciteta u prvom valu bilo kakvog napada. Također, to bi omogućilo Iranu da zadrži sposobnost za izvođenje osvetničkog napada i postizanje potrebnog odvraćanja.

Skrivene poruke

S druge strane, vojni istraživač Muhammad Mahdi Yazdi smatra da najava povećanja vojnog budžeta sadrži element psihološkog rata te pokazuje podršku vlade oružanim snagama, pogotovo kada je riječ o odgovoru Irana na izraelske vojne napade.

Yazdi je dodao, govoreći za Al Jazeeru, da povećanje vojnog budžeta značajno jača kapacitete oružanih snaga i uveliko povećava odbrambene i ofanzivne sposobnosti Irana.

Zaključuje da ovo povećanje šalje poruku zemljama u regiji, koje su Izraelu omogućile korištenje svog zračnog prostora za napad, te im potvrđuje da Iran neće odustati od odbrane svoje zemlje i sigurnosti.