Kim u Putinovom rovu protiv Ukrajine i Zapada

Nedavna posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Pjongjangu nije bila samo uobičajeni susret s vođom Kim Jong-unom, nego i duboki strateški zaokret koji je kulminirao potpisivanjem sveobuhvatnog sporazuma o strateškoj saradnji između dvije zemlje. Ovaj korak se brzo odrazio na terenu, pa je tako ruska Duma jednoglasno ratificirala sporazum, a zatim su uslijedili američki i evropski izvještaji o slanju sjevernokorejskih vojnika da se bore zajedno s ruskom vojskom u Ukrajini.

Ako se utvrdi da je došlo do raspoređivanja sjevernokorejskih snaga na ruskom frontu, to će predstavljati veliki preokret koji će saveznike ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog staviti pred novi izazov. Također, nije poznato kakve bi se reakcije mogle očekivati, posebno u Washingtonu, koji je izrazio svoju “duboku” zabrinutost i prijeti ukidanjem ograničenja na upotrebu američkog oružja u Kijevu. To bi, također, moglo potaknuti Južnu Koreju, koja je to pitanje smatrala “velikom prijetnjom globalnoj sigurnosti”, da preispita nivo svoje vojne podrške Ukrajini.

Sve je više potvrda o raspoređivanju sjevernokorejskih jedinica, a posljednja je stigla iz Pentagona koji je rekao da je Pjongjang poslao 10.000 vojnika na obuku u Rusiju. NATO je, također, naveo da su sjevernokorejske vojne jedinice raspoređene u ruskoj regiji Kursk na granici s Ukrajinom.

Produbljivanje odnosa

Korijeni odnosa između Rusije i Sjeverne Koreje datiraju još od sovjetske podrške uspostavi režima dinastije Kim 1948. Iako su ti odnosi oslabili nakon raspada Sovjetskog Saveza i otkazivanja ugovora o savezništvu 1996. godine, koji je zamijenjen nevojnim sporazumom 2000. godine, dobili su novi zamah od izbijanja rusko-ukrajinskog rata u februaru 2022.

Ozbiljna zabrinutost u Sjedinjenim Američkim Državama i Južnoj Koreji pojavila se nakon što su Moskva i Pjongjang ojačali svoja strateška partnerstva tokom Putinove posjete u junu, prvi put od 2000. godine, kada je Kim Jong-un srdačno dočekao svog ruskog kolegu. Tokom te posjete, dvojica čelnika potpisala su sporazum o “sveobuhvatnoj strateškoj saradnji”, što je historijski korak sličan onom u sovjetskom periodu u prošlom stoljeću, budući da je Putin taj dokument nazvao “revolucionarnim”.

Ceremonija dočeka ruskog predsjednika bila je izuzetno svečana, jer ga je Kim dočekao na aerodromu na crvenom tepihu, nazvavši ga “najdražim prijateljem korejskog naroda”. Ulice su bile ukrašene ružama i sovjetskim simbolima, uz topli doček narodnih delegacija i lidera vladajuće stranke. Posjeta je bila popraćena velikom vojnom paradom uz pucnjeve u čast ovom događaju.

‘Zajednička odbrana’

Slično članu 5. Povelje NATO-a, koji precizira da će se “svaki oružani napad na jednu državu članicu smatrati napadom na sve članice”, korejsko-ruski sporazum uključuje klauzulu o “zajedničkoj vojnoj odbrani” protiv bilo koje “agresije” kojoj bi jedna od dvije zemlje mogla biti izložena, što je u skladu s članom 51. Povelje Ujedinjenih naroda, prema Moskvi. Prema tome, ovo podsjeća na sličan sporazum potpisan 1961. između Sovjetskog Saveza i Pjongjanga u jeku hladnog rata.

Čini se da Moskva nastoji dati pravno pokriće stranoj vojnoj podršci u ratu protiv Ukrajine, jer se govori o raspoređivanju korejskih vojnika u ruskoj regiji Kursk, koja je nedavno bila meta ukrajinskih napada, a ne na ukrajinskim teritorijama koje je Rusija anektirala. Međutim, i dalje ostaje nejasna uloga tih snaga, imajući u vidu različite procjene, poput toga da će pružati pomoći iza linija fronta ili da će direktno sudjelovati u borbama protiv Ukrajinaca.

Prema Moskvi i Pjongjangu, sporazum je potpisan kako bi se suprotstavilo “američkoj hegemoniji” i potkopale američke sankcije nametnute dvjema zemljama. Putin je izjavio da Sjeverna Koreja ima puno pravo “zaštititi svoju nacionalnu sigurnost i suverenitet”, a Kim Jong-un je to nazvao početkom “nove ere”, koja predstavlja fazu za jačanje strateške saradnje, suprotstavljanje međunarodnim pritiscima i širenje vojne i ekonomske saradnje.

Stvaranje ‘polusaveza’

Sporazum potpisan između Moskve i Pjongjanga izazvao je veliku zabrinutost u Sjedinjenim Američkim Državama i među njihovim saveznicima, uključujući Južnu Koreju, Japan i zemlje NATO-a. Čini se da je prvi rezultat ovog sporazuma slanje “hiljada sjevernokorejskih vojnika” da podrže Rusiju, što je američki predsjednik Joseph Biden nazvao “vrlo ozbiljnim” razvojem događaja, dok je generalni sekretar  NATO-a Mark Rutte ocijenio da sjevernokorejski potez “predstavlja prijetnju Indo-pacifičkoj i euroatlantskoj sigurnosti”.

Iako je Kremlj potvrdio da sporazum o “zajedničkoj odbrani” s Pjongjangom “ne treba nikakvo pojašnjenje, jer je sve jasno”, stručnjaci kažu da odnosi između Moskve i Pjongjanga, u kontekstu novog sporazuma, ne dosežu nivo punog savezništva, već su bliže nekoj vrsti “polusaveza”, a to potkrepljuju i pokazatelji:

• Nepostojanje jasnog tumačenja pojma “agresija” te kada se može aktivirati klauzula o zajedničkoj odbrani; naprimjer, ako Sjeverna Koreja izjavi da je izložena agresiji, treba li se Rusija složiti s tom procjenom ili će samostalno procijeniti situaciju.
• Ruska zaokupljenost ukrajinskim ratom sprečava je da pruži značajnu vojnu pomoć Sjevernoj Koreji u slučaju izbijanja sukoba na Korejskom poluotoku.
• Putin nastoji održati dobre odnose s Kinom koja je njegov najvažniji strateški partner. Peking se, također, smatra glavnim partnerom Pjongjanga, koji mu je navikao pružati ekonomsku i političku podršku. Sjeverna Koreja u velikoj mjeri ovisi o kineskim kompanijama i bankama kako bi zaobišla međunarodne sankcije i podržala svoju vojsku i posrnulu ekonomiju.

Ponovna izgradnja saveza

U posljednjih nekoliko godina odnosi između Rusije i Sjeverne Koreje su se poboljšali, ali su značajno napredovali otkako je Putin počeo svoju vojnu operaciju u Ukrajini 2022. godine. Sjeverna Koreja je podržala ruske mjere, uključujući aneksiju ukrajinskih teritorija, a počela je slati i municiju Moskvi tokom iste te godine. S druge strane, Rusija je povećala svoju ekonomsku i diplomatsku podršku Sjevernoj Koreji.

Međutim, susreti Putina i Kima podigli su bilateralnu saradnju na novi nivo. Kim je posjetio Rusiju na poziv Putina, u oklopnom vozu, u septembru 2023. Tokom te posjete, Kim je obišao istaknute strateške lokacije, poput najsavremenije ruske svemirske baze. Ovakav potez bi mogao ukazivati na to da su obje strane posvećene jačanju saradnje u oblasti tehnologije i naučnih istraživanja. Također je posjetio naprednu fabriku za proizvodnju aviona, što bi moglo upućivati na ambicije Sjeverne Koreje da razvije svoje vojne sposobnosti. Posjeta je uključivala i obilazak ruske Pacifičke flote, kao i demonstraciju strateških bombardera s nuklearnim kapacitetima, osim hipersoničnih projektila i ratnih brodova, što može sugerirati zajedničku želju za jačanje vojnog partnerstva i odbrambene saradnje između dvije strane.

Nakon toga, visoki dužnosnici iz Rusije i Sjeverne Koreje sastali su se u svojim glavnim gradovima kako bi razvili partnerstvo u brojnim oblastima, uključujući ekonomiju, nauku, tehnologiju i kulturu.

Kada je riječ o Putinovoj posjeti Pjongjangu 2024. godine, djelovala je kao oživljavanje vojnog saveza između Sovjetskog Saveza i Sjeverne Koreje, koji je oslabio nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991.

‘Širenje utjecaja’

U svjetlu ruskih tenzija sa Zapadom i sve oštrijih sankcija protiv Putina, Moskva nastoji proširiti opseg svog regionalnog utjecaja i ublažiti međunarodnu izolaciju koja joj je nametnuta, prema mišljenju stručnjaka. To čini kroz blisku saradnju s Pjongjangom te nastoji ostvariti direktne koristi iz ovih bilateralnih odnosa na sljedeći način:

• Spremne zalihe municije: prema američkim izvještajima, Rusija ima koristi od brzog pristupa ogromnim količinama municije iz Sjeverne Koreje, što joj pomaže da održi dnevni nivo ispaljivanja hiljada artiljerijskih granata u Ukrajini, uz povećanje svojih domaćih proizvodnih kapaciteta.
• Direktna vojna podrška: Rusija je iz Sjeverne Koreje dobila više od 13.000 transportnih kontejnera natovarenih s više od šest miliona metaka, a koristila je više od 40 balističkih projektila proizvedenih u Sjevernoj Koreji za napade na ciljeve u Ukrajini od kraja 2022. godine, prema zapadnim izvještajima.
• Smanjenje zapadnog pritiska: Moskva namjerava kompenzirati gubitak zapadnih tržišta i tehnologije jačanjem odnosa sa Sjevernom Korejom, koja pruža ekonomsku i tehničku podršku izvan dometa zapadnih sankcija.
• Odvraćanje pažnje s Ukrajine: Partnerstvo sa Sjevernom Korejom moglo bi povećati napetosti na Korejskom poluotoku, što omogućava Rusiji da odvrati pažnju SAD-a od Ukrajine i izvrši pritisak na njegove saveznike da smanje svoju direktnu vojnu podršku Ukrajini.
• Vraćanje ruske uloge u azijsko-pacifičkoj oblasti: prema zapadnim izvorima, Moskva pokušava predstaviti sebe kao aktivnog učesnika u regionalnim pitanjima, posebno u vezi s Korejskim poluotokom, te biti strana u bilo kakvim pregovorima ili raspravama koje se odnose na Pjongjang, s ciljem jačanja svog utjecaja u azijsko-pacifičkoj regiji.
• Zapad strahuje da bi nastavak saradnje između Rusije i Sjeverne Koreje mogao dovesti do dodatnog transfera vojnih tehnologija ili zabranjenih elemenata, što bi moglo poboljšati vojne sposobnosti Sjeverne Koreje, posebno u oblastima povezanim sa satelitima ili projektilima.

Uzimajući u obzir da postoji kontradikcija u informacijama u službenim izjavama i obavještajnim analizama u vezi s prebacivanjem sjevernokorejskih trupa na ruski front, ni Rusija ni Sjeverna Koreja nisu zvanično potvrdile tu informaciju. Međutim, Pjongjang je nagovijestio da će, ako odluči poslati snage u Rusiju, taj postupak biti “u skladu s međunarodnim pravom”, što ukazuje na mogućnost poduzimanja takvog koraka koji bi vjerojatno izazvao veliki bijes u Washingtonu i kod njegovih saveznika.

Pažnja Sjedinjenih Američkih Država ranije se svodila na transfer oružja između Rusije i Sjeverne Koreje te na usklađivanje osuda i sankcija sa saveznicima. Međutim, pridruživanje Pjongjanga ruskim borbama protiv Ukrajine moglo bi natjerati Sjedinjenje Američke Države na usvajanje novih strategija, jer je njihova prva reakcija bila nagovještaj da više neće biti ograničenja za Ukrajinu prilikom korištenja američkog oružja u ratu.

Nema sumnje da je Putinova posjeta Pjongjangu i potpisivanje vojnog sporazuma s njim izazvalo duboku zabrinutost na Zapadu, međutim, učešće sjevernokorejskih vojnika u borbama na strani Rusije moglo bi pretvoriti najveći sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata u stvarni globalni sukob, pogotovo jer Putin i Kim nastoje, zajedno s drugim zemljama, “uspostaviti novi multipolarni svijet” kako bi ograničili američki utjecaj.