Odluka milijarderskih vlasnika američkih listova da obustave dugogodišnju praksu pružanja podrške demokratskom predsjedničkom kandidatu izazvala je burne reakcije nekoliko dana prije američkih predsjedničkih izbora koji će biti održani 5. novembra.

Vlasnici The Washington Posta i Los Angeles Timesa odlučili su da ne pruže podršku demokratskoj kandidatkinji Kamali Harris protiv republikanskog kandidata Donalda Trumpa, prekinuvši decenijama dugu tradiciju biranja strane.

The Washington Post, koji je u vlasništvu milijardera Jeffa Bezosa, osnivača i vlasnika Amazona, objavio je da je ova odluka donesena u cilju zaštite nezavisnog izvještavanja.

“Naš zadatak, kao novinskog glasila grada najvažnije zemlje na svijetu, jeste da budemo nezavisni. To je ono što jesmo i što ćemo biti”, rekao je Bezos.

Nekoliko dana ranije je Patrick Soon-shiong poduzeo sličan potez. Biotehnološki tajkun u čijem je vlasništvu Los Angeles Times odbacio je odluku uredništva lista da pruži podršku Harris.

“Trebali smo donijeti odluku kako ćemo najbolje informisati naše čitaoce, ostavljajući im mogućnost da donesu konačnu odluku”, rekao je Soon-shiong u intervjuu.

Ove najave su naišle na oštre reakcije uredništva i čitalaca te žestoku raspravu o slobodi medija i tome trebaju li novine ostati sasvim neutralne kada je riječ o izborima.

Zašto su novine obustavile pružanje podrške i kakva je bila reakcija?

Vlasnici obje novinske kuće rekli su da su ovakve odluke donijeli u cilju zaštite nezavisnog izvještavanja i davanja slobode čitaocima da sami donesu odluku.

Međutim, nekoliko posmatrača je izrazilo zabrinutost da bi poslovni interesi njihovih vlasnika mogli igrati značajnu ulogu u toj odluci.

Marty Baron, bivši urednik The Washington Posta, optužio je list da je popustio zastrašivanju republikanskog tabora.

“Ovo je kukavičluk, a žrtva je demokratija”, napisao je Baron na društvenoj mreži X.

U suprotnosti s odlukom uprave, urednici stranice s karikaturom u subotu su objavili sliku na kojoj je crta tamne boje, naslovivši je Demokratija umire u tami, što je slogan ovih dnevnih novina.

Kritičari ovakve odluke kažu da bi eventualni Trumpov reizbor mogao utjecati na poslovne interese Bezosa i Soon-shionga, dodajući da osnivač Amazona ima udjele u kompanijama koje imaju značajne ugovore sa američkom administracijom, dok vlasnik LA Timesa želi promovisati nove lijekove koji zahtijevaju odobrenje Uprave za hranu i lijekove.

Dan Kennedy, profesor novinarstva na Univerzitetu Northeastern, kaže da su Bezos i Soon-shiong pokazali “očekivanu poslušnost”.

“Sve više novinskih organizacija pokazuje strah usred nadolazeće plime fašizma”, napisao je na svom blogu. “Ovo djeluje kao popuštanje pred kaznom koja bi mogla uslijediti ukoliko se Trump vrati na dužnost.”

Koja je historija političke podrške novinskih listova?

Politička podrška novinskih listova datira još od 1860. godine, kada je Chicago Tribune podržao Abrahama Lincolna.

The Post je tradiciju pružanja podrške počeo prije 48 godina kada je izrazio podršku demokrati Jimmyju Carteru. William Lewis, izvršni direktor lista, rekao je prošle sedmice da će novine prestati s praksom pružanja podrške kandidatima.

LA Times je obustavio pružanje podrške predsjedničkim kandidatima od 1976. do 2004. No, 2008. je pružio podršku demokrati Baracku Obami i od tada nastavio tu praksu.

Neke medijske kuće su umanjile tu praksu. Naprimjer, The New York Times više ne pruža državnu i lokalnu podršku, ali to nastavlja raditi kada je riječ o nacionalnim utrkama.

Iako ne postoje oficijelni podaci kada je riječ o podršci novinskih listova, Fox News i drugi mediji procjenjuju da je gotovo 80 posto listova pružilo podršku Harris, dok je manje od 10 pružilo podršku Trumpu.

Trump je dobio podršku The Washington Timesa i New York Posta, tabloida koji su u vlasništvu australsko-američkog medijskog magnata Ruperta Murdocha. Harris je, između ostalih, dobila podršku The New York Timesa, The Boston Globea, Rolling Stone magazina i The Philadelphia Inquirera.

Zašto novinski listovi pružaju podršku političkim kandidatima?

Novinski listovi kažu da pružanjem podrške kandidatima čine “uslugu” čitaocima kojima, kako kažu, pružaju informisane smjernice koje su zasnovane na detaljnoj analizi kandidata.

Podrška označava i ideološko opredjeljenje novina, ali se smatra i stručnim mišljenjem i pokazateljem kvalitete kandidata.

Lewis, izvršni direktor Posta, rekao je da odluka novinskog lista da ne podrži Harris “ide u prilog čitaocima koji su sposobni donijeti vlastito mišljenje o tome kojeg predsjedničkog kandidata podržati”.

Dominic Wring, profesor političkog komuniciranja na Univerzitetu Loughborough u Ujedinjenom Kraljevstvu, kaže da reklame u novinama imaju važnu ulogu u oblikovanju javnog mnijenja.

“Nije riječ o tome da nam mediji govore šta da mislimo, ali ukazuju na ono o čemu bismo trebali razmišljati”, rekao je za Al Jazeeru. “Ova priča je indikativna zbog načina na koji etablirane medijske kuće, iako u veoma fragmentiranom medijskom krajoliku, upravljaju javnošću.”

Koliko podrška novinskih listova utječe na izborne rezultate?

Medijska podrška je kroz historiju imala značajnu ulogu u izborima u SAD-u.

Steven Sprick Schuster, profesor ekonomije na Univerzitetu Middle Tennessee State, objavio je istraživanje u kojem je otkrio da su novinske preporuke između 1960. i 1980. značajno utjecale na to “za kojeg kandidata će se čitaoci opredijeliti”.

Sprick Schuster je izračunao da su u tom periodu, kada su novine uglavnom podržavale republikanske kandidate, upravo novinski listovi bili odgovorni za prebacivanje više od 20 miliona glasača crvenom [republikanskom] taboru.

Međutim, u ovom istraživanju je priznao da je, “također, moguće da su preporuke jednostavno ubrzale promjenu do koje bi svakako došlo”.

Wring kaže da, kada je riječ o aktuelnim predsjedničkim izborima, gdje je utrka veoma tijesna, podrška vodećih američkih novinskih listova ima još veću važnost u mijenjaju glasova.

Vlasnici Posta i LA Timesa su vjerovatno preuzeli “proračunati rizik”, dodao je Wring, računaju i na to da će im biti lakše da poprave odnos s Harris, nego što bi to bilo u slučaju da Trump bude izabran za predsjednika.

Imaju li druge zemlje ovakvu praksu?

Ujedinjeno Kraljevstvo, također, ima dugu tradiciju medijskog pružanja podrške.

Kada je tadašnji premijer John Major 1992. godine četvrti put zaredom pobijedio na izborima, The Sun je tvrdio da je njihova podrška imala ključni utjecaj na izbore.

“The Sun je donio pobjedu”, bio je naslov narednog jutra. Naslov je ušao u političku historiju Ujedinjenog Kraljevstva, kao dokaz toga koliko novinska podrška može biti snažna.

Taj izraz je ponovno upotrijebljen 1997. godine kada je The Sun podržao Laburističku stranku Tonyja Blaira, nakon čega su laburisti odnijeli uvjerljivu pobjedu na izborima.

The Sun je 2009. godine službeno vratio podršku Konzervativnoj stranici, a naslov je glasio “Laburisti su izgubili”. Konzervativna stranka je pobijedila na izborima naredne godine i ostala na vlasti 14 godina.

Nedavno su The Sunday Times i The Sun, listovi u vlasništvu Murdochove kompanije News Corp, podržali Keira Starmera naslovom “Vrijeme je za novog menadžera (i ne mislimo otpustiti Southgatea)”. Starmer je ranije ove godine, nakon uvjerljive pobjede, preuzeo Britansku vladu kao čelnik Laburističke stranke.

Gube li novine svoju moć u vremenu društvenih mreža?

Izgleda da ne. Wring, koji je istraživao efekat novinske agende na posljednje izbore u Ujedinjenom Kraljevstvu, rekao je da tradicionalni mediji i dalje imaju ključnu ulogu u oblikovanju javnog mnijenja.

“Nisu izgubili relevantnost u modernom medijskom okruženju jer su preživjeli oluju uspona platformi društvenih mreža”, rekao je.

Kako preporuke utječu na percepciju javnosti o nepristranosti medija?

Posmatrači ukazuju da je granica između novinskih preporuka i slobode govora sve nejasnija.

Uprava Posta i LA Timesa je politiku o nepružanju podrške izjednačila s novinarskim integritetom i nepristrasnošću.

Međutim, mnogi stručnjaci i posmatrači tvrde da u slučajevima kada institucije izbjegavaju zauzimanje jasnog uredničkog stava, one, možda, popuštaju vanjskom pritisku.

Do sada je otprilike 200.000 čitalaca The Washington Posta otkazalo pretplatu u znak protesta, jer smatraju da iza nepružanja podrške stoji politički pritisak. LA Times je, također, izgubio čitaoce.

Nekoliko zaposlenika iz oba lista dalo je ostavku nakon ove odluke, uključujući glavnog urednika Posta Roberta Kagana, kao i urednicu rubrike Mišljenja u LA Timesu Marielu Garzu te novinare veterane Roberta Greenea i Karin Klein.

“Jasno je da je to odluka vlasnika”, rekao je Greene, dobitnik Pulitzerove nagrade. “Ipak, jako me zaboljelo jer je jedan od kandidata, Donald Trump, pokazao neprijateljstvo prema načelima koja su ključna za novinarstvo – poštivanje istine i demokratije”.

Betsy Reed, urednica američkog odjela u britanskom The Guardianu, rekla je da su Post i LA Times “odlučili sjediti sa strane”.

“Imaju li ova dva lista nešto zajedničko”, upitala je Reed u pismu čitaocima. “Imaju vlasnike milijardere koji bi se tokom Trumpovog predsjedničkog mandata mogli suočiti s odmazdom.”

Potom je odluku novinskog lista, u kojem radi, o podršci Harris pozdravila kao znak nezavisnosti i vrijednog povjerenja.

“Ne bojimo se nikakvih potencijalnih posljedica zbog podrške Harris”, rekla je, dodajući da The Guardian finansiraju njegovi čitaoci.

“Novinarstvo bez straha i informisana javnost su temelj naše demokratije, a odricanje od dužnosti koju imamo kao novinari je posljedica ličnih interesa.”