Hrelja: Prirodu ugrožavamo do maksimuma i onda gledamo šta će se desiti

Sve negativne efekte koje proizvodimo u prirodi, sigurno će nam se prije ili kasnije vratiti, kaže Edin Hrelja, šef Odsjeka za geografiju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu.

Donja Jablanica jedno je od područja koje su pogođene smrtonosnim poplavama (Denis Zuberi / Anadolija)

„Tragedija koja se desila u Donjoj Jablanici je kombinacija prirodnih procesa, ali i određenih antropogenih faktora koji su uticali na stvaranje ovog nivoa poplava. Definitivno, ovdje se radi o bujičnim poplavama koje su prije svega izazvane klimatskim promjenama, čija je popratna pojava povećana količina padavina u vrlo kratkom vremenskom intervalu“, kaže prof. dr. sc. Edin Hrelja, vanredni profesor i šef Odsjeka za geografiju na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Dodaje da se na području Donje Jablanice za nekoliko sati izručilo preko 300 milimetara padavina po kvadratnom metru, što je dovelo do povećanja nivoa vode i erozionih procesa, a uz određene antropogene faktore koji su u potpunosti zatrpali taj prostor.

Edin Hrelja vanredni je profesor i šef Odsjeka za geografiju na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu (Ustupljeno Al Jazeeri)

„Generalno, vlasti u Bosni i Hercegovini trebaju preuzeti odgovornost počevši od sistema samog obavještenja stanovništva o ovakvim procesima koji nije na zadovoljavajućem nivou. Vrlo često je riječ o starijem stanovništvu koje možda nema pristup internetu, ne razumije šta znači narandžasti meteoalarm, nisu čulu za tu informaciju i onda se vlast morala pobrinuti da obavijesti stanovništvo da se potencijalno mogu desiti ovakvi problemi. Također, vlast snosi odgovornost jer ne poduzima ništa u smislu kreiranja određenih vodozaštitnih pojasa, zona, kreiranja karata opasnosti od erozionih procesa, ulaganja u analizu poplavnih područja. Trebaju se više pozabaviti i time kako da se preveniraju ovakvi negativni efekti koji nas očekuju kada su u pitanju klimatske promjene“, rekao je naš sagovornik.

Prema njegovim riječima, nelegalna gradnja je veoma opasna jer vrlo često nelegalno izgrađeni objekti se grade u najopasnijim zonama, tamo gdje bi trebala da se kreira vodozaštitna zona, određeni pojasevi koji bi uticali na to da nivo poplava bude na nekom manjem nivou.

„Takvi nelegalni objekti utiču da se ta voda još više izdiže i plavi jedno šire područje, a imamo veliki broj takvih objekata. Također, struka se ne konsultira, ne zapošljavaju se adekvatni kadrovi koji bi onda mogli kazati gdje bi se moglo graditi određeni objekti. Znam situacije da je u nekim sarajevskim općinama, u nekim naseljima izgrađeno čak 150 objekata na klizištima, na terenima koji su bili potencijalno opasni od klizišta, a onda se nakon gradnje naknadno utvrdi da su ti prostori opasni, ali već kad se dese određene negativne aktivnosti po pitanju prirodnih pojava. Zaista se mora voditi računa o toj gradnji objekata u adekvatnom prostornom, regulacionom, urbanističkom planiranju koje ne bi dovelo do ovakvih katastrofa.“

Dati veće ovlasti inspekcijama

Ne krije da ima osjećaj da vlasti nekad nemaju smjelosti da se pozabave ovom problematikom na pravi način.

„To je vjerovatno iz razloga što imaju različiti pritisci, privredni lobiji pa neće da se zamjeraju nekim lokalnim moćnicima, ali mora se imati smjelost i hrabrost, dati veće ovlasti inspekcijama da identificiraju nelegalno izgrađene objekte, da nalože rušenje tih objekata i da tako krenemo popravljati stanje u prostoru ono što je u značajnoj mjeri narušeno“, kaže Hrelja.

Zatim se osvrnuo i na najave novih količina padavina u Donjoj Jablanici, a koje su zasnovane na prognostičkim, meteorološkim modelima.

„Ovo je tek početak izručivanja ovolikih količina padavina. Ono što treba uraditi da tamo ljudi sigurno mogu živjeti, a ne da žive u nekom strahu da će im se opet ovako nešto desiti, jeste da taj prostor treba u značajnoj mjeri prilagoditi, uraditi s prostorno-planske analize terena, infrastrukturno ga opremiti tako da se više ne može ponoviti sličan scenarij čak i ako se dese veće količine padavina. Mora se dosta uraditi na drenaži, pošumljavanju, produbljivanju riječnih korita, na uređivanju obala, utvrda kako bi stanovništvo tu moglo sigurno da živi“, rekao je naš sagovornik.

Smatra da ljudi nisu svjesni moći prirode i da profesori na fakultetima pojavljivanje u medijima koriste kao način da barem malo osvijeste stanovništvo u pogledu negativnih posljedica koje nam se mogu desiti u nekim našim aktivnostima.

„Vrlo često mi to ne doživljavamo kao nešto što je nama važno, već prirodu ugrožavamo do nekog njenog maksimuma i gledamo šta će se desiti. Sve te negativne efekte koje mi proizvodimo u prirodi, sigurno će se prije ili kasnije se vratiti nama.“

Uvidjeti važnost stručnih kadrova

Nastavlja da je ključno da se pojača nivo edukacije stanovništva, ali i uvedu neke restriktivne mjere za one koji se ne pridržavaju zakona.

„Zakoni moraju biti jasno definirani i moraju biti provedene edukativne mjere, da stanovništvo što manje pravi određene negativne efekte, da postaje samosvjesno da nešto ne treba i ne može raditi u prostoru, ali treba i uvesti određene restriktivne mjere, prije svega kažnjavanje. Također, ekološka policija treba da radi malo više, jer čini mi se da je to nekad jedino rješenje ako hoćemo da u potpunosti uspostavimo sistem, ali neko se u vlasti mora uhvatiti u koštac sa tim problemima“, kaže Hrelja.

Podsjeća da ima određeni broj studenata u ovoj oblasti koji su završili studij i koji su kvalifikovani da rade svoj posao na najbolji mogući način, ali da ne nailaze na odobravanje od lokalnih vlasti kada je riječ o zapošljavanju.

„Znamo da je ranije proveden proces nekog stranačkog zapošljavanja i onda je nekvalifikovana, nestručna radna snaga koja se tiče regionalnog, prostornog planirana i zaštite životne sredine zaposlena u određenim institucijama, agencijama. Vlasti moraju uvidjeti važnost stručnih kadrova koje zapošljavaju iz razloga što će nam se to vratiti, a vidimo kroz ovaj primjer kako nam se vratilo. Na primjer, ne može sad tamo neko nestručan dozvoliti da se gradi neki objekat jer on ne zna kakve će ta gradnja imati reperkusije po prostor, hoće li možda izazvati katastrofe u budućnosti. Dakle, treba neko ko je stručan da vrši procjenu stanja i nekih budućih procesa koji će se dešavati u prirodnoj sredini“, rekao je Hrelja.

Kako se u Austriji odnedavno počeo primjenjivati sistem upozorenja na poplave AT Alert, mišljenja je da bi isti možda trebao biti dostupan i u Bosni i Hercegovini.

„Možda je jedna od opcija da se putem mobilnih uređaja dobije neka informacija, tipa da se očekuje veća količina padavina, da ljudi obrate pažnju i onda neće spavati ako je potrebno cijelu noć, imat će pažnju kako ne bi bilo nekih negativnih efekata koji bi se mogli negativno odraziti i po njihovo zdravlje, život i imovinu“, zaključuje Hrelja.

Izvor: Al Jazeera

Reklama