Spasilačke misije: Koliko BiH može sama, a koliko treba međunarodnu pomoć

Priroda može ponovo poslati račun za nebrigu i devastaciju koju na njoj provodimo,

Najteže stanje je u Donjoj Jablanici gdje se još uvijek traga za nestalima (Armin Durgut / Pixsell)

U potresnoj noći (3/4. oktobra) koja će zauvijek ostati u sjećanju stanovnika Jablanice, snažne kiše izazvale su kataklizmu – smrtonosne poplave i klizišta, a najteže je u Donjoj Jablanici gdje se još traga za nestalima. Nakon što je Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine u subotu, putem Mehanizma Civilne zaštite Evropske unije, uputilo zahtjev za međunarodnu pomoć u saniranju posljedica poplava i klizišta u BiH, odazvalo se desetak zemlja regiona i EU.

Članovi GSS Zenica pronašli su i izvukli tijela četiri stradale osobe u petak (Ustupljeno Al Jazeeri)

Spasioci sa iskustvom pozdravljaju taj korak uz objašnjenje da se u pravilu koriste prvo domaće snage i sredstva, a kada se to iscrpi, šalje se zahtjev za međunarodnu pomoć u saniranju posljedica prirodne nesreće.

“Naša zemlja ima obučenih ljudi koji su na raspolaganju za bilo kakvu situaciju. Obzirom da su se timovi koji pretražuju teren iscrpili, dobro je što dolaze timovi sa strane, što Bosna i Hercegovina koristi taj mehanizam Evropske unije za pomoć. Slovenija je tražila pomoć prošle godine kad je bila pogođena poplavama, a teška mehanizacija iz Bosne i Hercegovine išla je tamo”, kazao je Kenan Hrustanović, načelnik Gorske službe spašavanja – Stanica Zenica.

Iskustvo u akcijama spašavanja

Admir Bajraktarević, predsjednik Gorske službe spašavanja – Stanica Zavidovići, rekao je da je teško imati uvida u razmjere materijalne štete, obzirom da su stradale kuće, mostovi, putevi, te da je pomoć ovakvim situacijama potrebna.

“Treba smjestiti ljude koji su ostali bez svojih domova. Naravno, trebaju se angažovati mašine i oprema. U nedjelju ujutro sam vidio kod Kaknja dva velika bagera na labudicama koje vojska prebacuje za Jablanicu. Federacija se pokreće, 20 miliona konvertibilnih maraka (10,23 miliona eura) je na raspolaganju. Vjerovatno je prevazišlo već tu cifru i dobro je da se zatražila pomoć”, poručio je Bajraktarević.

Pripadnici GSS Zenica prvi dan stavili su se na raspolaganje u Jablanici (Ustupljeno Al Jazeeri)

Pripadnici Gorske službe spašavanja – Stanica Zenica uključeni su u potragu za nestalim u Jablanici. Izvukli su prvog dana potrage tijela četiri stradale osobe.

“Čim smo saznali uputili smo u petak ujutro tamo ekipu. Došla je naredba da se jedan dio pripadnika GSS-a povuče, da ostane samo mehanizacija. Odlučili smo ostati. U koordinaciji sa timom iz Velike Britanije koji su došli kao instruktori, krenuli smo pretraživati teren po uputstvima mještana gdje se sumnjalo da nedostaju osobe, gdje su zadnji put viđene. Nažalost, pronašli smo dva tijela koje smo izvukli, a nedugo nakon toga u koordinaciji sa Specijalnom policijom i Civilnom zaštitom smo pronašli još dva tijela koja smo izvukli. Nakon toga je bilo suviše kasno pa smo se povukli s terena”, ispričao je Kenan Hrustanović.

Objasnio je da imaju veliko iskustvo, da su 2014. godine, kad su bile velike poplave u Bosni i Hercegovini, da su pomagali ljudima, da su dostavljali pomoć kopnenim putem i rijekama. U Turskoj se nakon razornog zemljotresa u februaru 2023. godine ukazala  potreba i poslan je tim od deset ljudi sa potražnim psom Atosom.

Iz Gorske službe spašavanja u Bosni i Hercegovini su saopštili da su prvog dana akcije stavili na raspolaganje sve svoje resurse, uključujući dva potražna tima sa obučenim i licenciranim psima, ali da su “dobili obavijest da potražni psi nisu potrebni na terenu”.

Hrustanović je rekao da mu nije jasno što se “naši timovi nisu podigli pretraživati teren sa potražnim pisma”.

Najteže je stradala Donja Jablanica (Ustupljeno Al Jazeeri)

Ljudi su ostali bez svojih domova

“Čitam da su stigli timovi iz Srbije i Hrvatske koji će pretraživati terene i da imaju pretražne pse. Naš pas Atos je još uvijek aktivan, koristimo ga redovno. U Bosni i Hercegovini ima nekoliko obučenih pasa koji nisu podignuti. Zaista ne znam razlog zbog čega to nije učinjeno”, kazao je Hrustanović.

Prije deset godina pripadnici Gorske službe spašavanja – Stanica Zavidovići bili su aktivni prilikom prirodne nesreće koja je pogodila Bosnu i Hercegovinu. Radili su na potezu od Željeznog Polja u Žepču do Maglaja i Doboja. Sada su u pripravnosti da krenu za Jablanicu ako dođe poziv.

Admir Bajraktarević je pojasnio da stanice GSS-a imaju u svakom dijelu države i da je pravilo da u svom rejonu izlaze na teren, a ako treba pomoć da zovu one koji su bliže, a potom i ostale ako bude trebalo.

“Zvali su me iz Srbije i Hrvatske pitali da li treba pomoć da dođu. Odgovorio sam im da smo i mi u pripravnosti. Saradnja je na visokom nivou između pripadnika gorskih službi spašavanja u regionu. Mi smo se stavili na raspolaganje kada je bio zemljotres u Petrinji u Hrvatskoj, ponudili se da dođemo, ali su nam rekli da ima dovoljno sopasioca. Tada su K9 timovi koji se sastoje od trenera i obučenih pasa tragača bili bitni i mašinerija. Imali su dovoljno spasilaca. Turska je trebala pomoć nakon razornih zemljotresa i poslali smo ljude”, istakao je Bajraktarević.

Samir Lemeš, predsjednik Upravnog odbora Eko forma Zenica i dekan Politehničkog fakulteta Univerziteta u Zenici, rekao je da je nesreća koja nas je zadesila rezultat klimatskih promjena, a da bi posljedice bile blaže “da smo se odgovornije ponašali prema prirodi”.

“Ako nam ovo ne bude opomena i poticaj da konačno usvojimo zakon o šumama, da kupimo opremu za gašenje šumskih požara, ne treba se čuditi kad nam se ovo ponovi. Uništene kuće i ceste se mogu nadoknaditi, ali izgubljeni životi nemaju cijenu”, poručio je Lemeš.

Pripadnici GSS Zenica u akciji spašavanja u Jablanici (Ustupljeno Al Jazeeri)

Dalibor Ballian, profesor sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, ukazao je da su na području Željeznog Polja prije poplava i klizišta 2014. godine bile isječene šume da bi se sadile maline, a da su u slučaju Jablanice bili požari koji se nisu kontrolisali i gasili na vrijeme.

“Ponovo se desila prirodna katastrofa, svi smo iznenađeni, zatečeni, zbunjeni. Zaboravljamo što mi to radimo prirodi, uništavamo je na svakom koraku. Tako hrvatski ekspert dr. sc. Ognjen Boncci u svom komentaru napominje da to nismo mogli spriječiti, što je objavio Jutarnji list iz Zagreba. Da, nismo mogli utjecati na kišu, pa smo tako imali veliku količinu vode u kratkom vremenu, što zemlja nije mogla apsorbirati. Ipak, da je naš odnos spram prirode bolji, moglo se zadržati veliki dio vode, ali bujice su nastale na područjima koja su prije par godina više puta opožarena, te ostala nesanirana. Također na drugim mjestima su pak sasječene nelegalnim sječama brojne šume. Mjesta na kojima bi trebalo da raste drveće pretvorena su u građevinsko zemljište, te većinom zabetoniranog ili asfaltiranoga tla. Tako da je voda negdje morala oteći, te je nastala bujica. S druge strane da smo imali šumu, ona bi primila glavnu količinu vode, smanjila oticanje, te u svakom slučaju ublažila vodeni val”, ustvrdio je prof. Ballian.

S druge strane, dodao je, da su se vodotoci izlili, a da smo se u proteklom periodu “istinski trudili da malim hidrocentralama pregradimo sve što se moglo pregraditi”.

“Izbetonirali smo obale rijeka, smanjujući protočni profil, uz komentar neće se meni ništa desiti. Poseban problem je zasipanje i zatrpavanje vodotokova smećem, šutom i ostalim nama nepotrebnim materijalima, što znači da smo od rijeka napravili deponije. Kada se pojavila visoka razina vode, ona je sve to pokrenula, u nezaustavljivom valu. Ti valovi su nosili kuće zajedno sa ljudima, stradale su cijele obitelji što je najstrašnije, a svakim satom je sve više žrtava”, naveo je Ballian.

Priroda šalje račun za nebrigu

Ukazao je da je glavna bujica koja je odnijela prugu nastala na mjestu koje je ispod lokacije na kojoj su u zadnje dvije godine imali požare, te da se kod restorana Komadinino vrelo može vidjeti isto, “jer je bujični tok zasut kamenjem koje su klanica i restoran zaustavili”.

Na pitanje da li će nas ovo naučiti nečemu, odgovorio je: “Bojim se da neće, jer nismo izvukli pouke iz strašnih poplava koje su nas zadesile 2014 godine”.

“Nastavit ćemo gdje smo stali. Zbog toga će nam priroda ponovo poslati račun za nebrigu i devastaciju koju na njoj provodimo”, zaključio je Dalibor Ballian.

Izvor: Al Jazeera

Reklama