Hrvatska ima recept za čišćenje okoliša od plastične ambalaže, naizgled jednostavan

Sada već davne 2006. godine u Hrvatskoj je na snagu stupila Uredba o povratu naknade za otpadnu ambalažu.

Mjesecima potom centri, gdje je se mogla dostavljati otpadna ambalaža najrazličitijih boca, bile su preplavljene od strane građana jer se za svaku bocu koja je donesena isplaćivala i naknada od tadašnjih 50 lipa.

Tih mjeseci vrlo često su se mogli vidjeti automobili prepuni otpadne ambalaže, a bilo je slučajeva kako je se za prijevoz PVC i staklenih boca, ali i limenki, koristile i traktorske prikolice.

Široka akcija

Mnogi su na taj način zaradili i ozbiljan novac jer u prvo vrijeme nije bilo važno porijeklo boca, odnosno jesu li one kupljene u Hrvatskoj ili nekoj od okolnih država. Na taj način dobrim dijelom je cijela Hrvatska očišćena od otpadne ambalaže jer se sve odnosilo kako bi se mogla dobiti naknada. Oni su imali i pronašli načina donosili su otpadnu ambalažu i iz susjednih država i za to uredno dobivali propisanu naknadu.

“Kao i mnogi drugi, i ja sam odnosio boce koje sam imao i prikupio okolo. Nije toga bilo puno, ali kad se već isplaćivala naknada zašto je ne bih i uzeo. Kako god, očistio sam kuću od te ambalaže. Novac se odmah dobivao i jedini problem je bio ako je bila gužva ili ako bi netko prije mene bio s puno boca. Tada se moralo čekati. I dalje prikupljam boce koje, kad sakupim određenu količinu, odnesem u neki od centara i vratim. I dalje se dobiva nekakva naknada”, kaže Vukovarac Saša Medić.

Dodaje kako i dalje puno građana radi na isti način te da misli kako je ta mjera dobro pogođena jer se sva otpadna ambalaža vrati.

“Da nema te naknade, jako puno te ambalaže bi završilo po ulicama, zelenim površinama, raznim divljim deponijama i slično. Isplaćuje se novac pa ljudi odnose, a i dalje ima onih koji obilaze kante za smeće i kontejnere u potrazi za raznim bocama. Nekima taj novac dobro i dođe s obzirom na niska primanja i mirovine”, kaže Medić.

Planirano 60 miliona eura za 2024. godinu

Iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije odgovorili su kako se otpadna ambalaža u sustavu povratne naknade, kojom upravlja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, sakuplja od 2006. godine.

“Od 2006. do 2023. godine Fond je ukupno isplatio 843,7 milijuna eura povratne naknade, a u 2024. godini planiran je iznos od 60 milijuna eura za isplatu povratne naknade. Kriteriji za otkup otpadne ambalaže propisani su Pravilnikom o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku (NN137/23) tako da otpadna ambalaža koja se predaje u sustav povratne naknade, odnosno koja se predaje u trgovinama i reciklažnim dvorištima mora biti ispražnjena od sadržaja, ne smije biti zgnječena ili uništena te GTIN oznaka i oznaka sustava povratne naknade moraju biti jasno vidljive i čitljive”, odgovorili su kratko iz ministarstva.

Treba podsjetiti kako naknada za povrat PET ambalaže od početka mogućnosti povrata je iznosila 0,50 kuna da bi s uvođenjem eura ona iznosila sedam eurocenti. Kako su tijekom proteklih godina cijene osjetno otišle gore, donesen je prijedlog Uredbe o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi koju je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije uputilo u javno savjetovanje prema kojoj bi se naknada za povrat PET ambalaže od 1. siječnja 2024. godine povećala na deset eurocenti.

“Povratna naknada se plaća za jednokratnu ambalažu koja je namijenjena za pića i načinjena je od plastike, stakla, metala ili je višeslojna (kompozitna) ambalaža s pretežno papir-kartonskom komponentom i volumena je jednog ili manjeg od tri litre”, navodi se u prijedlogu Uredbe.

Niz pozitivnih rezultata

Kad je riječ o novoj Uredbi, udruge za zaštitu okoliša su početkom prošle godine, odnosno odmah nakon uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj, pozvale Ministarstvo da poveća povratnu naknade za ambalažu pića. U obrazloženju su tada naveli da je ta naknada u Hrvatskoj “sramotno najniža od svih zemalja Europske unije”. I sada, udruge smatraju kako je i naknada do 10 centi, kolika bi trebala biti od 1. siječnja, i dalje sramotno niska.

Ana-Marija Mileusnić, voditeljica kampanje protiv zagađenja plastikom Zelene akcije iz Zagreba, kaže kako je i u Hrvatskoj se ponovilo sve što i u drugim državama EU kada je se uvela mogućnost isplate naknada za povratnu ambalažu. Potvrdila je kako je se u počeku mogla dobivati naknada i za ambalažu i iz drugih država, ali i da je to brzo riješeno i onemogućeno.

“Mogućnost otkupa PET ambalaže donijela je svakako neke pozitivne rezultate jer se pokazalo da je donijela čistoću te da imamo oko 90 posto prikupljene ambalaže za koju se dobiva naknada. Ta ambalaža se može koristiti dalje kao sirovina, a pokazao se i kao najbolji način prikupljanja odvojenog otpada. Međutim, postoje i neki problem jer onda sva ta prikupljena PET ambalaža se gomila u postrojenjima poput Drave International u Osijeku, gdje se ona pali umjesto da se reciklira”, rekla je Mileusnić.

Smatra i kako se postupak otkupa PET ambalaže može još svakako dodatno unaprijediti pri čemu posebno ukazuje na socio-ekonomsku situaciju u Hrvatskoj za koju kaže da je takva da građani još uvijek nisu dovoljno osviješteni te da treba dodatno raditi na povećanju svijesti i važnosti za čovjekov okoliš. Ukazala je i da u Hrvatskoj i dalje ima građana koji su prinuđeni prikupljati PET ambalažu jer su im mirovine male i nedovoljne za normalan i koliko toliko kvalitetan život.

“Neophodno je povećati naknadu za otkup PET ambalaže, pa čak i uvesti neke promjene. Ne može biti ista cijena obične staklene boce i neke boce skupog vina koja je teža nego obična. Dovoljno je vidjeti koliko je 2006. godine vrijedilo tih 50 lipa, a koliko danas vrijedi sedam centi. Niti tih 10 centi nije dovoljno i to je i dalje sramotno niska otkupna cijena PET ambalaže. Smatramo kako ona po boci ne bi smjela biti ispod 15 centi, koliko ima i Slovačka”, ističe Mileusnić.

Proširenje Uredbe?

Radi toga su se okupile i okolišne organizacije u Platformu za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom koje su pozvale Ministarstvo zaštite okoliša da odredi viši iznos povratne naknade za ambalažu od pića. Kako se navodi u priopćenju Platforme, koju čine Zelena akcija, Zelena Istra, TerraHub Croatia, Udruga Tatavaka, Eko-Zadar, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu i Institut Plavi svijet, iznos bi se trebao kretati između 15 i 50 centi i razlikovati se prema volumenu i materijalu.

“Porast naknade ne prati inflaciju i porast cijene življenja općenito, a danas je život za one na margini puno teži. Povratna naknada, kao model odvojenog prikupljanja otpada, garantira veću stopu prikupljanja otpadne ambalaže od pića i omogućuje kvalitetnu sirovinu za recikliranje plastike”, navodi se u priopćenju Platforme.

Ana-Marija Mileusnić najavila je kako rade na tome da pozovu što veći broj građana na javno savjetovanje te da svoje aktivnosti usmjeravaju i na zagovaračke aktivnosti prema građanima kako bi se dodatno podigla njihova svijest. Najavila je i kako će se u budućnosti baviti i unaprjeđenjem sustava, ali i proširenjem modela na drugu ambalažu posebno onu trodimenzionalne ambalaže. Kao primjer je istaknula sok od paradajza za koji se isplaćuje naknada dok se za pasiranu rajčicu ista ta naknada ne isplaćuje.

“Ima dobrih stvari koje je donijela ta Uredba, ali i onih koje treba svakako promijeniti ili uvesti”, zaključila je Mileusnić.