Zašto Italija i Švicarska prekrajaju svoju alpsku granicu?
Za razliku od većine promjena granica koje se često dešavaju zbog sukoba, između Italije i Švicarske nema spora oko ove promjene.
Švicarska i Italija su nedavno ponovo iscrtale svoju zajedničku granicu na Alpama, primorane topljenjem glečera koji zajedno s ogromnim snježnim poljima definiše velike dijelove teritorijalne granice između srednjoevropskih susjeda.
U maju 2023. godine, Švicarska i Italija su sklopile sporazum o promjeni granice. Taj sporazum je ovih dana ratificirala Švicarska, pa se sad čeka i odobrenje Italije. Promjena granice će se dogoditi ispod planine Matterhorn, koja se prostire preko obje zemlje.
Nastavite čitati
list of 4 itemsLideri upozoravaju na kritični nivo globalnog zagrijavanja
Globalni lideri u Bakuu traže rješenja za klimatske krize
Prosječna temperatura u 2024. preći će prag od 1,5 stepeni
Za razliku od većine promjena granica koje su često proizvod ratova ili sukoba, između Italije i Švicarske nema spora oko ove promjene. Međutim, okidač za promjenu je zabrinutost za klimatske promjene, koje su dovele do značajnog topljenja glečera, barem od 1970-ih godina.
Kako topljenje glečera mijenja švicarsko-italijansku granicu, gdje se granica između njih pomjera i svjedoči li Evropa topljenju glečera?
Kako i zašto se švicarsko-italijanska granica pomjera?
“U visokim planinama značajni dijelovi italijansko-švicarske granice određeni su razvodnom linijom, koja predstavlja grebensku liniju glečera, snježnih polja i vječnog snijega”, objasnila je švicarska vlada. “Međutim, topljenjem glečera, ovi prirodni elementi se mijenjaju i redefiniraju nacionalnu granicu kada je ona dinamički definirana.”
Jednostavno rečeno, greben koji se proteže duž najviših tačaka na glečeru, koji se nalazi na Matterhornu, služi kao prirodna granica između Italije i Švicarske. Određuje se kao linija duž koje se bilo koje otapanje glečera može slijevati na obje strane.
Kako se glečer topio, najviši vrhovi – a time i greben koji ih spaja – malo su se pomjerili na italijansku teritoriju. Drugim riječima, Švicarci će dobiti malo teritorije prema novom graničnom sporazumu.
Da li je ovo jedini primjer topljenja glečera koji pomjera granice?
Ne. Ovo nije samo pitanje između Italije i Švicarske. Novi granični sporazum potpisan je između Italije i Austrije 2006. godine.
U knjizi Pokretna granica: alpske kartografije klimatskih promjena, troje autora – Marco Ferrari, Elisa Pasqual i Andrea Bagnato ispitali su kako topljenje glečera i pomjeranje slivova utiče na granice između Italije, Austrije i Švicarske.
Objašnjavajući svoje otkriće u intervjuu za Vox, Ferrari je rekao da su mnogi analitičari odgovorni za mapiranje i istraživanje granica primijetili da se glečer topi, a da se snijeg ne zamjenjuje. Stalno otapanje glečera polako je uticao na prirodni oblik granice.
Na šta utiče promjena granice?
Švicarska i susjedni dijelovi Italije uveliko se oslanjaju na turizam povezan sa skijanjem i drugim alpskim sportovima za svoju ekonomiju. Zapravo, ekonomije pograničnih regija su često međusobno povezane.
Skijaški centri, kao što je Zermatt u Švicarskoj, privlače stotine hiljada turista svake sezone i imaju pristup skijaškom terenu koji dijele sa italijanskim centrima.
Otapanje glečera utiče na oba. Ipak, održavanje glečera i osiguravanje njihovog zdravlja je odgovornost zemlje u kojoj se nalaze – i jasne granice su ključne za Italiju i Švicarsku da znaju koji dio svakog graničnog glečera je u njihovoj odgovornosti.
Ipak, čak i uz pomjerenu granicu, susjedi će morati sarađivati. Lavine, na primjer, ne poštuju granice – mogu početi u jednoj zemlji i završiti u drugoj. To može zakomplicirati pitanja kada je riječ o plaćanju računa za štetu ili izgubljene živote.
U aprilu ove godine, tri osobe su poginule u odronu lavine blizu Zermatta. Stručnjaci za klimu pripisali su iznenadno topljenje glečera uzrokom temperaturnim fluktuacijama koje su stvorile oslabljene slojeve u snježnom pokrivaču.
Dana 3. jula 2022. godine 11 alpinista izgubilo je živote na vrhu Marmolada, najvišoj planini u Dolomitima, zbog pada stijena i glečera. Komad glečera se srušio na alpiniste.
Kako su klimatske promjene utjecale na evropske glečere?
Prema nedavnom izvještaju Švicarske akademije nauka, švicarski glečeri su izgubili četiri posto svog volumena u 2023. godini, s najvećim padom od šest posto u 2022. godini. To je 10 posto kumulativnog gubitka njihovog ledenog volumena tokom protekle dvije godine, s daljim gubicima koji se očekuju u doglednoj budućnosti.
Taj gubitak volumena je isti kao i količina leda izgubljena između 1960. i 1990. godine. Neka područja bilježe prosječno topljenje leda od tri metra tokom 2022. i 2023. godine, što je zabilježeno na nadmorskim visinama iznad 3.200 metara.
Prema studiji European State of the Climate 2023, koju su sastavili Služba za klimatske promjene Copernicus (C3S) i Svjetska meteorološka organizacija (WMO), Evropa je blizu Arktika čije su polarne regije podložnije intenzivnim vremenskim pojavama. Štaviše, okeanske i atmosferske struje širom Evrope su toplije.
Ekstremno topljenje leda osim lavina ima i nekoliko negativnih efekata.
Kako glečeri dalje gube svoj pokrivač od leda i snijega, to smanjuje njihovu sposobnost reflektovanja sunčeve svjetlosti. Ovo smanjenje “albedo efekta” uzrokuje dodatno zagrijavanje, što zauzvrat ubrzava proces topljenja. Posljedično, dolazi do samopojačavajućeg ciklusa, gdje početno topljenje izaziva dalji gubitak leda, održavajući i intenzivirajući opadanje glečera.
Izvještaj za 2023. godinu također navodi sljedeće:
- Godina 2023. bila je druga najtoplija zabilježena godina za Evropu, sa 1,02–1,12 stepeni iznad prosjeka.
- Tri najtoplije zabilježene godine za Evropu su se desile od 2020. godine, a 10 najtoplijih od 2007. godine.
- Temperature u Evropi su bile iznad prosjeka 11 mjeseci 2023. godine, a septembar je bio najtopliji zabilježen mjesec.
- Zima i jesen 2023. godine bile su druge po visini temperature zabilježene sezone.
Može li se topljenje glečera zaustaviti?
Prema Evropskoj uniji za geonauke, glečeri će izgubiti polovinu svog leda do 2050. godine, čak i ako se planeta zagrije manje od dva stepena iznad predindustrijskih nivoa.
Pariški sporazum iz 2015. godine, značajan međunarodni sporazum usmjeren na rješavanje klimatskih promjena, koji je usvojilo 196 zemalja, složio se da bi ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 stepen iznad predindustrijskih nivoa trebalo biti cilj za usporavanje daljeg topljenja glečera i izbjegavanje potencijalno katastrofalne posljedice klimatskih promjena.
Inovativnija rješenja za rješavanje problema topljenja glečera uključuju geotekstil – bijelu tkaninu postavljenu preko područja glečera kako bi se odbila sunčeva svjetlost i izolirao glečer.
Projekat “Seabed Curtain” je program za izgradnju masivne zavjese usidrene za morsko dno duž arktičke obale koja bi ograničila protok tople vode kako bi se spriječilo dalje topljenje glečera.
Prema Arktičkom centru na Univerzitetu Lapland u Finskoj, trošak takvog projekta mogao bi biti od 40 milijardi do 80 milijardi dolara, uz godišnje troškove održavanja od milijarde do dvije milijarde dolara.