Koalicija bez krajnje desnice mogla bi polarizirati austrijsko društvo

Slobodarska stranka Austrije je izašla kao pobjednica nedavnih općih izbora u zemlji, ali koalicija tri stranke ipak bi mogla blokirati njen uspon na vlast.

Građani Beča odmah nakon objavljivanja izbornih rezultata izašli su na proteste protiv krajnje desnice (Filip Singer / EPA-EFE)

Na parlamentarnim izborima u Austriji pobjedu je ostvarila krajnje desničarska Slobodarska stranka Austrije (FPÖ), ali ova država bi mogla još neko vrijeme ostati bez vlade.

Sve druge političke stranke su odmah po objavljivanju izbornih rezultata odbacile bilo kakvo koaliranje s pobjedničkom strankom.

Armina Galijaš, viša naučna saradnica u Centru za studije jugoistočne Evrope Univerziteta u Grazu, kaže za Al Jazeeru da je više razloga koji su doveli do ovakvih izbornih rezultata. Njihova raznolikost, dodaje, mobilizira različite grupe, koje se objedinjavaju oko desnice.

„Jedan od najvažnijih je tzv. migrantska kriza koju desnica od 2015. svjesno koristi i sistematski pojačava strah i zabrinutost od migranata, ali i generalno od stranaca, često i od islama, te nudi zaštitu od istih. Desnica koristi i ekonomiju u populističke svrhe i ukazuje na to da tradicionalne stranke, socijalisti SPÖ i konzervativci ÖVP, nisu u stanju riješiti postojeću krizu. Politička scena je sve više polarizirana ne samo u Austriji nego i u svijetu, gdje tradicionalne stranke sve više gube podršku“, kaže ona.

Dodaje kako ovome svakako doprinosi i nova medijska situacija, gdje se kao izvor informiranja koriste društvene mreže i alternativni mediji, koji često šire i teorije zavjere i fake news.

Moguća dvostranačka koalicija

Galijaš ističe kako nije nemoguće da dvije vodeće stranke FPÖ i ÖVP formiraju novu vladu, iako su odmah po objavljivanju izbornih rezultata sve stranke poručile kako ne žele koalirati s krajnjom desnicom.

„Što se tiče mandata u novom parlamentu FPÖ i ÖVP bi mogle napraviti dvostranačku koaliciju. To ne bi bilo prvi put, jer su dosada zajedno vladale u koaliciji već četiri puta, a trenutno su na vlasti u pokrajinama Gornja i Donja Austrija te Salzburg“.

Razlika je, međutim, kaže Galijaš, u tome da po prvi put FPÖ ima većinu i naravno sada i veće prohtjeve.

„Iako ÖVP tvrdi da neće s njima u koaliciju, mislim da se ova mogućnost ne može u potpunosti otkloniti, naročito ako apetiti obje strane bude zadovoljeni. Pitanje je da li i konzervativci iz ÖVP mogu za sebe više izvući u nekoj drugoj koaliciji i kako će se u svomu postaviti Kickl, prvi čovjek slobodarske partije FPÖ, odnosno hoće li za sebe tražiti mjesto u vladi i koje“, pita ona.

Ukoliko stranke ostanu pri svojim stavovima da ne žele u vlast s FPÖ-om, onda je svakako najizvjesnija koalicija između narodnjaka i socijaldemokrata, koja je bila najčešće na vlasti u Austriji nakon Drugog svjetskog rata.

„Ako ÖVP i SPÖ ne žele vladati s Kicklom, kako su najavile onda moraju surađivati. To bi bila njihova 20. koalicija. Iako nije najpoželjnija, trenutno je najizglednija. Njoj bi se još mogli pridružiti zeleni ili liberalni Neos“, ističe Galijaš.

Najbolji rezultat svih vremena

S 29 posto glasova Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) nikad nije bila jača na općim izborima u Austriji. Njezin stranački vođa Herbert Kickl uspio je nadmašiti dosad najbolji rezultat Jörga Haidera iz 1999. godine (27 posto). Haider se smatra uzorom svih aktuelnih desničarskih populista u Evropi. Kickl je, s druge strane, počeo svoju karijeru kao pisac govora i prije ga se smatralo više strategom iz pozadine nego predvodnikom.

Kada je Haiderov FPÖ 1999. godine stvarno uzeo maha, Socijaldemokratska stranka Austrije (SPÖ) još uvijek je bila najjača politička snaga u zemlji. Samo četvrt stoljeća kasnije, odnos snaga se preokrenuo. Socijaldemokrati su sada tek na trećem mjestu, na najnižem nivou svih vremena, nešto više od 21 posto.

„Čelnik SPÖ-a Andreas Babler nadao se da će osnažiti svoju stranku iskrenim lijevim populizmom, ali bez uspjeha. Uspio je prebaciti samo važnih 20 posto. Austrijska socijaldemokratija uvijek je uspijevala kada je zauzimala centrističkiji i umjereniji stav od ostalih socijaldemokratskih stranaka u Evropi. Ipak, Bablerov ljevičarski smjer ostao je nenagrađen“, kaže novinarka i književnica iz Beča Barbara Toth za IPS.

SPÖ nije dobio gotovo nikakve glasove direktno od FPÖ-a. Stranka je pobijedila u urbanim četvrtima gdje žive obrazovani, kosmopolitski građani, ljevičarska buržoazija, koji su skloni glasati za zelene, ali su ovaj put iz taktičkih razloga prešli na SPÖ.

Ukoliko pobjednički FPÖ ostane van vlasti, onda bi to moglo utjecati na dalje podjele u austrijskom društvu.

„Za očekivati je da će formiranje vlade bez odnosno protiv većinskog slobodarskog FPÖ-a dodatno ojačati ovo stranku, te da će to voditi daljoj polarizaciji društva u Austriji i porastu animoziteta prema strancima“, zaključuje Galijaš.

Izvor: Al Jazeera

Reklama