Intenzivne padavine u BiH: Zašto tlo nije moglo upiti vodu?

Glinovita tla sporije upijaju vodu u poređenju s pjeskovitim i šljunkovitim tlima, što je doprinijelo bujičnim poplavama u Bosni i Hercegovini, kaže geolog Vedad Demir.

Padavine su u ovom slučaju 'oticale' površinski, objasnio je naš sagovornik (Almir Razić / Fena)

U velikim bujičnim poplavama koje su zahvatile Bosnu i Hercegovinu u nekoliko bosanskohercegovačkih gradova, smrtno je, prema posljednjim dostupnim podacima, stradalo 18 osoba, međutim broj žrtava mogao bi biti mnogo veći jer se još uvijek traga za nekoliko desetaka osoba u sjevernoj Hercegovini ali i centralnoj Bosni, istakli su zvaničnici.

Na području Jablanice u protekla 24 sata palo je 323 litra kiše po kvadratnom metru, objavila je Agencija za vodno područje Jadranskog mora. Postavlja se pitanje zašto zemljište nije moglo upiti ovu količinu vode na ovom i u drugim poplavljenim mjestima?

Glinovita tla znatno sporije upijaju vodu u poređenju s pjeskovitim i šljunkovitim tlima, rekao je Demir
Glinovita tla znatno sporije upijaju vodu u poređenju s pjeskovitim i šljunkovitim tlima, rekao je Demir(Almir Razić / Fena)

Odgovor je Al Jazeera dobila od Vedada Demira, direktora Federalnog zavoda za geologiju, koji je objasnio koje su to geološke karakteristike tla u Bosni i Hercegovini koje utiču na to da voda ne bude apsorbovana.

Nastavite čitati

list of 4 itemsend of list

„Različite vrste tla i stijena imaju različitu sposobnost infiltracije, odnosno upijanja vode, koja zavisi od njihove poroznosti. Ukoliko je intenzitet padavina veći od intenziteta infiltracije, voda koja se ne može infiltrirati u tlo ili stijene otiče površinskim tokovima, čak i ako tlo nije potpuno zasićeno i može primiti dodatne količine vode. Naprimjer, glinovita tla znatno sporije upijaju vodu u poređenju s pjeskovitim i šljunkovitim tlima“, objašnjava Demir.

Padavine ‘oticale’ površinski

Na pitanje kako se to moglo odraziti baš na ova područja koja su poplavljena Demir je objasnio da to zavisi i od samog oblika stijene.

„Metamorfne stijene, kao one u okolini Fojnice, imaju vrlo nisku sposobnost upijanja vode ili je uopće ne upijaju, dok karbonatne stijene sa pukotinsko-kavernoznom poroznošću mogu primiti velike količine vode u relativno kratkom periodu“, rekao je Demir.

Dodao je da intenzitet i trajanje padavina tokom poplava takođe utiče na sposobnost tla da apsorbuje vodu.

„U ovom slučaju riječ je o velikim količinama padavina koje se nisu infiltrirale u tlo, već su oticale površinski, dodatno intenzivirajući eroziju u riječnim koritima i nanoseći štetu infrastrukturi koja je uglavnom postavljena uz korita rijeka“, objašnjava Demir.

Ceste su često izgrađene preko aluvijona i sipara, koji se karakterišu visokom vodopropusnošću i turbulentnim strujanjem podzemnih voda, što u ekstremnim situacijama može dovesti do kolapsa infrastrukture, zaključio je Demir.

Izvor: Al Jazeera

Reklama