Bujične poplave koje su pogodile BiH traju kratko, ali imaju ogromnu energiju
Tomislav Novosel iz Glavnog centra odbrane od poplava Hrvatskih voda govori o tome šta se dogodilo u Jablanici i ostalim stradalim mjestima i kako takve stvari spriječiti.
Obilna višesatna kiša, koja je pogodila dijelove Bosne i Hercegovine, izazvala je bujične poplave u kojima je smrtno stradalo više osoba, a još veći broj ih se vode kao nestali.
Najmanje 18 osoba je izgubilo život, a strahuje se da bi broj mogao biti i veći.
Nastavite čitati
list of 4 itemsBalkanske ‘afere’ sa BRICS-om kao alarm za EU
Nove američke sankcije osobama bliskim Dodiku
Političari s Balkana očekuju Trumpovu podršku
Najviše su pogođeni Jablanica, Kreševo, okolina Konjic, Kiseljak i Fojnica. Prizori štete koji se mogu vidjeti u tim naseljima su apokaliptični i trebat će mnogo vremena i novca da se život vrati u prvobitno stanje.
Za Tomislava Novosela iz Glavnog centra obrane od poplava Hrvatskih voda teško je govoriti što se točno dogodilo u Bosni i Hercegovini, jer dovoljno ne poznaje teren i samu situaciju na njemu, ali evidentno je, rekao je, da je došlo do bujičnih poplava koje su pogodile naselja i napravile ogromne štete.
Prema Novoselu, bujične poplave traju kratko i voda se brzo povuče, ali imaju ogromnu energiju koja ruši mostove, kuće i nosi automobile…
Kako se zaštiti od bujičnih poplava?
„Jedino rješenje je kontinuirano raditi na podizanju i ojačanju nasipa uz rijeke i to gdje god je to moguće”, rekao je Novosel.
“Ti nasipi se moraju provjeravati i ako su stari dodatno radit na njima”.
“Kad je riječ o brdskim područjima mora se vidjeti i gdje je moguće napraviti brdske retencije koje služe da kod visokih vodostaja ili takvih enormnih kiša prikupe dio vode koja se onda vrati u vodotokove kad to više nije opasno. Međutim, to nije niti malo jednostavan posao, a još manje nije brz. Potrebno je napravit projekte, riješit imovinsko pravna pitanja, a onda pronaći i novac. To su ogromni iznosi koje mi u Hrvatskoj, s obzirom da smo članica EU, rješavamo kroz EU fondove. Primjera radi, brdska retencija koju ćemo graditi kod Ogulina koštat će nekih 30-ak milijuna eura. I kad se sve to riješi i osigura onda je opet potrebno vrijeme jer se takvi projekti ne mogu realizirati preko noći“, kaže Novosel.
Brdske retencije Novosel pojašnjava na primjeru Zagreba, koje glavni grad Hrvatske štite upravo od bujičnih poplava.
Kroz godine je oko Zagreba izgrađeno 19 retencija i one su te koje štite Zagreb od bujičnih poplava koje bi zasigurno napravile ogromne štete u jednom tako velikom i napučenom gradu prepunom objekata, rekao je hrvatski stručnjak.
U slučaju BiH, Novosel kaže kako je situacija u toj zemlji složenija radi kanjona i kamenitog područja tako da je problem pronaći mjesto za takve objekte. Posebno se to odnosi na nizinske retencije koje bi mogle, prilikom visokih vodostaja, prihvatiti dio voda Bosne i Vrbasa. Prema Novoselu, Županjska Posavina ne bi bila poplavljena 2014. godine da je u BiH bilo takvih retencija kakve postoje u Hrvatskoj.
Sezona poplava
Novosel kaže kako su klimatske promjene dovele do toga da sezona obrane od poplava traje tijekom cijele godine.
“Prije se točno znalo kad je neko poplavno razdoblje”, kaže je Novosel.
“Toga više nema i sad poplavno razdoblje imamo tijekom cijele godine”.
“Dovoljno je vidjeti primjer Hrvatske gdje smo u lipnju imali iznimno visok vodostaj Dunava da bi se on ponovio opet krajem rujna. Dunav se još nije niti vratio u neki svoj uobičajeni vodostaj, a prijete vode Save i Kupe. Imali smo isto tako i bujičnu poplavu u Ogulinu koja je ugrozila 20-ak objekata”, rekao je Novosel.