Eskalacija rata: Kijev se sprema za borbu protiv sjevernokorejskih trupa

Ukrajina se pripremila za borbu protiv sjevernokorejskih vojnika u ruskoj regiji Kursk, dok je ulazak druge nuklearne sile u ruski rat protiv Ukrajine zaprijetio eskalacijom i širenjem sukoba.

Pentagon Sjedinjenih Američkih Država potvrdio je u utorak kako su sjevernokorejske trupe bile u Kursku, gdje je Ukrajina pokrenula kontrainvaziju prije gotovo tri mjeseca. Glasnogovornik Pentagona Pat Ryder rekao je kako je “mali broj [sjevernokorejskih trupa] u Kurskoj oblasti, uz još nekoliko hiljada koji su uskoro tamo ili će uskoro stići”.

Visoki zvaničnik Južne Koreje rekao je novinarima u srijedu da se približno 3.000 sjevernokorejskih vojnika premješta blizu prve linije fronta.

Upitan utjecaj na terenu

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte potvrdio je raspoređivanje u ponedjeljak. “Danas mogu potvrditi da su sjevernokorejske trupe poslane u Rusiju i da su jedinice sjevernokorejske vojske raspoređene u regiji Kursk”, rekao je novinarima.

Nazvao je to “značajnom eskalacijom umiješanosti [Demokratske Narodne Republike Koreje] u ruski ilegalni rat” i “opasnim širenjem ruskog rata”.

Ryder je potvrdio da je Sjeverna Koreja poslala ukupno 10.000 vojnika na obuku u istočnu Rusiju. Južnokorejske i ukrajinske obavještajne službe prošle su sedmice navodile kako bi broj mogao biti čak 12.000.

Nejasno je u kojoj bi mjeri te trupe mogle pomoći ruskim ratnim naporima jer su ruski zahtjevi za osobljem ogromni.

Komandant ukrajinskih kopnenih snaga Oleksandr Pavljuk napisao je na Telegramu u nedjelju kako se procjenjuje da je 10.520 Rusa ubijeno ili ranjeno u protekloj sedmici.

Samo u Kursku Rusija je pretrpjela 17.800 žrtava u posljednja tri mjeseca, rekao je ukrajinski vrhovni komandant Oleksandr Sirski na Telegramu, uključujući 6.600 ubijenih.

Sjeverna Koreja ne može napraviti značajnu razliku, navela je analitičarka Olena Guseinova u novoj studiji za Fondaciju Friedrich Naumann prošle sedmice.

“Režim bi, u perspektivi, potencijalno mogao Rusiji osigurati dodatne tri do četiri jedinice koje se sastoje od 15.000 do 20.000 vojnika različitih sposobnosti”, zaključila je. “Međutim, čak i u takvom slučaju, pomoć Sjeverne Koreje vjerovatno neće promijeniti cjelokupni tok rata.”

Razlozi su, rekla je, politički i vojni. “Raspoređivanje velikog broja vojnika postavlja izazove u kontroli njihovih kretanja na terenu, povećavajući mogućnost dezerterstva ili prebjega”, napisala je Guseinova, pozivajući “sigurnosno osoblje da pomno nadzire trupe”.

Također je kazala: “Sjeverna Koreja sebi ne može priuštiti da iscrpi svoje dragocjene ljudske resurse, posebno imajući u vidu da njen glavni protivnik Južna Koreja ima dvostruko više stanovnika”.

Oprez saveznika s obje strane

Američke poruke o uvjetima ukrajinskog angažmana sjevernokorejskih snaga su nejasne, jer se čini kako su se zvaničnici uhvatili ukoštac s implikacijama otvorenog poticanja Washingtona na angažman nuklearnog protivnika uz pomoć posrednika.

Upitan u utorak podržava li Ukrajinu da napadne Sjevernokorejce, američki predsjednik Joe Biden je rekao: “Ako pređu u Ukrajinu, da”.

Na pitanje je li Ukrajina slobodna upotrijebiti američko oružje protiv sjevernokorejskih trupa, Ryder je odgovorio: “Bili smo vrlo jasni da je Ukrajina u stanju upotrijebiti te sposobnosti za odbranu svoje suverene teritorije od prijetnji koje ili dolaze s druge strane granice ili unutar ukrajinske teritorije”.

Čini se kako je u srijedu Južna Koreja odustala od ranijih navoda da bi mogla vojno pomoći Ukrajini, kao odmazdu za pomoć Sjevera Rusiji.

Južnokorejska novinska agencija Yonhap objavila je da Seul neće poslati granate od 155 milimetara Ukrajini, pozivajući se na izvore u uredu predsjednika Yoon Suk-yeola.

Sedmicu dana ranije Reuters je citirao neimenovanog južnokorejskog predsjedničkog zvaničnika koji je rekao novinarima: “Razmotrili bismo isporuku oružja u odbrambene svrhe kao dio scenarija ‘korak po korak’, a ako se čini da idu predaleko, mogli bismo, također, razmislili o ofanzivnoj upotrebi”.

Južna Koreja će poslati obavještajnu delegaciju koja će pratiti vojno djelovanje sjevernokorejskih trupa.

Oprez vlada i među ruskim prijateljima.

Ruski predsjednik Vladimir Putin prošle je sedmice bio domaćin samita BRICS-a u Kazanju, pokušavajući pokazati da Moskva ima podršku u svijetu.

Međutim, Deklaracija iz Kazanja, koju su potpisali Kina, Indija, Brazil i drugi, naglašava potrebu za mirnim rješenjem sukoba, “u skladu sa svrhama i načelima Povelje UN-a”.

Članak 2 Povelje poziva nacije da “riješe svoje međunarodne sporove mirnim putem” i da se “u svojim međunarodnim odnosima suzdrže od prijetnje ili upotrebe sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti bilo koje države”.

Čini se da jedini ruski saveznik u Evropi Bjelorusija odbacuje mogućnost da bi mogla krenuti stopama Sjeverne Koreje.

“Bio bi korak prema eskalaciji sukoba kada bi se oružane snage bilo koje države, pa čak i Bjelorusije, našle na kontaktnoj liniji”, rekao je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko novinaru BBC-ja Steveu Rosenbergu.

“Čak i da se uključimo u rat, to bi bio put u eskalaciju. Zašto? Zato što bi vi, Anglosaksonci odmah rekli da se na jednoj strani umiješala još jedna država… pa bi NATO trupe bile raspoređene u Ukrajinu.”

Nastavak ruskih dobitaka na terenu

Rusija je nastavila ostvarivati ​​male teritorijalne dobitke unutar same Ukrajine tokom protekle sedmice, kao što je činila tokom ove godine. U nedjelju su ruske trupe zauzele naselje Selidovo u istočnoj Donjeckoj oblasti, napredujući iz više smjerova odjednom.

U očitoj taktičkoj inovaciji ruske su snage, također, postavile lake bespilotne letjelice s pogledom ‘iz prvog lica’ (FPV) s municijom na teške izviđačke bespilotne letjelice, omogućujući im da putuju dublje iza ukrajinskih linija.

“Zona njegovog djelovanja proširena je zbog dubine prodiranja glavnog izviđačkog UAV-a [bespilotne letjelice] koji je… ispustio FPV dron direktno u područje udara u mete”, rekao je glasnogovornik Nacionalne garde Vitalij Milovidov.

Uprkos stalnim, malim teritorijalnim dobicima, Rusija nije postigla ništa u poređenju s tempom početka invazije, navode vojni stručnjaci.

Institut za proučavanje rata (ISW), istraživački centar sa sjedištem u Washingtonu, procijenio je da su ruski dobici u septembru u prosjeku iznosili 14 kvadratnih kilometara dnevno, nešto više od jedan posto u odnosu na 1.265 kvadratnih kilometara koliko su ruske trupe zauzimale dnevno u martu 2022. godine.

“Brzo rusko napredovanje duboko u ukrajinsku teritoriju, uključujući privremeno zauzimanje velikih dijelova Kijevske, Černigovske, Sumske i Harkivske oblasti, karakterizira prvi mjesec ruske invazije punog opsega,” navode iz ISW-a, “dok su novija ruska napredovanja okarakterizirana malim, lokaliziranim, taktičkim napredovanjem”.

Razvoj ukrajinske odbrambene industrijske baze

Uznemirena nedostatkom spremnosti ili odlučnosti saveznika da pošalju oružje koje joj treba, Ukrajina je tokom prošle godine poticala razvoj vlastite odbrambene industrije.

Prisustvujući četvrtom samitu Ukrajina – skandinavske države u ponedjeljak, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na veća ulaganja u odbrambenu industrijsku bazu Ukrajine i Evrope.

“Molimo vas da nastavite razvijati vlastite industrije, proizvodeći sve što je potrebno za odbranu, uključujući osjetljive predmete poput mikročipova. Evropa treba industrijsku snagu i nezavisnost od drugih dijelova svijeta”, naveo je.

Čini se da se referirao na američko ograničenje upotrebe svog oružja unutar dometa ukrajinske granice, što, također, utječe na oružje evropske proizvodnje sa američkim komponentama. Ukrajina je nastojala upotrijebiti američko oružje dugog dometa za napade na ruske zračne luke.

Industrijska politika Ukrajine dala je impresivne rezultate. Njeno Ministarstvo odbrane objavilo je u utorak da je u prvih deset mjeseci ove godine izdalo ugovore za nabavu 1,6 miliona bespilotnih letjelica različitih tipova, od kojih je gotovo 1,3 miliona isporučeno.

Ukrajina je granate od 155 mm zamijenila bespilotnim letjelicama, gdje Rusija ima prednost od otprilike 2:1, te ih je upotrijebila s razornom preciznošću protiv ruskih bespilotnih letjelica, rovova i oklopa.

Ukrajinske oružane snage navode kako piloti bespilotnih letjelica vježbaju uništavanje dronova Gerber ruske proizvodnje kao obuku za uništavanje bespilotnih letjelica Shahed iranskog dizajna.

U petak je Zelenski poručio svom Vijeću za nacionalnu sigurnost: “Najveći prioritet su dronovi, naravno; uključujući dronove koji mogu oboriti Shahede i druge napadačke dronove”.

U nedjelju je izvršni direktor njemačkog odbrambenog izvođača Rheinmetall Armin Papperger izjavio za ukrajinsku novinsku kuću TSN da je kompanija završila izgradnju prve od četiri tvornice u Ukrajini i da će početi proizvoditi oklopna borbena vozila Lynx za ukrajinske oružane snage do kraja godine. Rheinmetall, također, gradi pogone za proizvodnju baruta, municije i protuzračnih odbrambenih sistema.