Vračić: Depopulacija Balkana donosi i političke, i ekonomske posljedice

„Depopulaciju na Zapadnom Balkanu prvenstveno uzrokuju visoka emigracija, niska stopa fertiliteta i starenje stanovništva, a svi ovi faktori su međusobno povezani. Trenutno, svaki četvrti stanovnik regiona živi u inostranstvu. S obzirom na ekonomske izazove i spori rast bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), procjenjuje se da će regionu trebati više od 60 godina da dostigne životni standard Evropske unije, pa mnogi traže bolje prilike u inostranstvu“, kaže Alida Vračić, direktorica organizacije Think tank Populari, pravnica i stručna saradnica na mnogim projektima u regionu i u Evropi.

Sagovornica posljednjih godina intenzivno radi na pitanjima demografskih promjena u regionu i Jugoistočnoj Evropi. Također, aktivno sarađuje i s evropskim institutima kao što su Institut za društvene nauke (IWM) u Beču i Evropski savjet za spoljne odnose (ECFR) u Londonu i Berlinu, a ranije je bila stipendista fondacija Stiftung Mercator te German Marshall Memorial Fellow (GMF).  Prema njenim riječima, politička nestabilnost i ograničene mogućnosti napretka dodatno potiču iseljavanje sa Zapadnog Balkana.

„Između 2013. i 2020. godine Bosna i Hercegovina gubila je oko 25.000 ljudi godišnje, uglavnom mladih. Stopa fertiliteta je, također, u padu. Za prirodnu reprodukciju je potrebno da žena ima 2,1 dijete – žene u Bosni i Hercegovini imaju u prosjeku 1,18 djece, dok je u Srbiji 1,4, a na Kosovu 1,8. Glavni razlozi su nesigurnost na tržištu rada i nemogućnost balansiranja karijere i porodičnog života, ali i lični izbor. Danas se mlade žene i muškarci ostvaruju na različite načine, a ne isključivo kroz roditeljstvo. Odluka o tome hoćemo li imati djecu je duboko lična, i potrebno je to poštovati. Dodatni faktori uključuju promjenu percepcije starosti i produktivnosti – ljudi u šezdesetim se danas često osjećaju produktivnima uprkos tradicionalnim normama o penzionisanju.“

Dodaje da je vremenom postalo jasno da ratovi na ovim prostorima nisu samo fizički uništili gradove i živote, već su trajno promijenili društvo.

„I danas se ratne traume koriste za osvajanje glasova i učvršćivanje moći, održavajući strah i podjele živima. S druge strane, u mnogim aspektima života, na ljudskom nivou, zajednice su se ponovo povezale, gdje god pogledate postoje nevjerovatno uspješne priče“, rekla je Alida Vračić.

Značajan pad populacije

Nadalje, kaže da je u demografskom smislu malo dijelova Evrope koji su na sličan način obilježeni demografskim promjenama kako je to slučaj na Zapadnom Balkanu.

„U posljednjih 30 godina šest zemalja zapadnog Balkana izgubilo je desetinu svog stanovništva. U određenoj mjeri, to je posljedica ratova ‘90-ih, ali i migracije i pad fertiliteta. Projekcije Ujedinjenih nacija predviđaju značajan pad populacije do kraja ovog vijeka. Populacija Srbije mogla bi se smanjiti sa 6,6 na 3,26 miliona. U Bosni i Hercegovini predviđanja sugeriraju da će se radno sposobno stanovništvo prepoloviti do 2050. godine. Slične brojke se mogu naći u cijelom regionu. Starosna struktura regiona se, također, promijenila, i do sredine ovog vijeka, otprilike jedna četvrtina stanovništva Zapadnog Balkana će imati 64 ili više godina“, kaže sagovornica.

Naglašava da je značajan i finansijski trošak odlaska stanovništva te da istraživanja Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) upućuju da region gubi više od četiri milijarde eura godišnje zbog emigracije.

„Ovaj gubitak značajno utiče na bruto domaći proizvod (BDP), smanjenu potrošnju i pad ekonomske produktivnosti. S druge strane, nedostatak ljudskog kapitala odbija investitore. Socijalni trošak emigracije vidimo u slabljenju sistema socijalne zaštite i tržišta rada, obrazovanja i školovanja pojedinaca koji potom odlaze. Westminster fondacija za demokratiju (WFD) je izračunala da Bosna i Hercegovina gubi do 21.000 eura po osobi koja napusti zemlju. Doznake koje vraćaju emigranti, iako korisne, ne nadoknađuju u potpunosti ekonomske doprinose koje su ovi pojedinci mogli dati da su ostali u svojim matičnim zemljama.“

Ipak, smatra da je još bitniji trošak onaj politički, posebno u regionu gdje je demokratija krhka.

„Promjene u demografiji, direktno utiču na funkcionisanje demokratije. Nije isto da li ste društvo mladih ili starih. Društvo s većim brojem mladih donosi dinamiku i promjene, dok starije društvo često stagnira. Demografska tranzicija ujedno je i demokratska tranzicija, jer mnogi politički problemi upravo danas proizlaze iz demografskih promjena koje oblikuju političke i društvene tokove“, rekla je Alida Vračić.

Prisustvo stranih radnika

Podsjeća da su vlade zemalja zapadnog Balkana uvele razne demografske politike, ali da su rezultati vrlo skromni.

“Mjere poput finansijskih podsticaja za porodice, dječijih dodataka i roditeljskih naknada usmjerene su na usklađivanje posla i porodičnog života, kompenzaciju troškova djece i promovisanje rodne ravnopravnosti. Drugi su pokušali poboljšati ekonomske prilike kako bi zadržali mlade. Ipak, ove inicijative nisu uspjele zaustaviti depopulaciju stanovništva, čak ni u razvijenijim zemljama“, kaže sagovornica.

Ističe da nije realno očekivati da se bilo ko zaustavi u procesu traženja boljih prilika, niti je to potrebno.

„Mlade ljude čak treba poticati da istraže nove prilike i promjene sredinu. Odgovor za napredak regiona vidim u pristupu koji uključuje dijasporu i promovira cirkularnu migraciju, gdje ljudi privremeno odlaze iz svoje zemlje radi rada, studija ili drugih razloga, ali se kasnije vraćaju s novim znanjima, iskustvom i kapitalom.“

Smatra da je dolazak stranih radnika na ove prostore neizbježan i dobar odgovor na manjak radne snage, u sektorima poput građevinarstva, poljoprivrede i ugostiteljstva, ali da su ga vlade u regionu dočekale bez jasnih strategija.

„Bilo je samo pitanje vremena kada će se i naš region otvoriti. Crna Gora je prošle godine izdala 27.700 radnih dozvola, gotovo duplo više nego 2016. godine, dok je broj stranih radnika u Srbiji u prvoj polovini 2023. premašio ukupan broj za cijelu 2022. godinu. Prisustvo stranih radnika donosi koristi, poput popunjavanja deficita radne snage i diversifikacije vještina, otvara region i društveno u kultorološki, ali izaziva i probleme s integracijom i zaštitom njihovih prava“, rekla je Alida Vračić.

Tvrdi da su strani radnici često podložni eksploataciji i nasilju te da se njihovi dolasci politički instrumentaliziraju.

„Životna realnost je da će neki od njih željeti ostati u regionu, zasnovati porodicu, tražiti bolji život. Trenutno, efikasni programi integracije, koji pokrivaju pristup zapošljavanju, poznavanje jezika i kulturnu adaptaciju, prepoznavanja njihovih prava i učešća u društvenom i političkom životu ne postoje, i to je problem“, kaže sagovornica.

Širi utjecaj dijaspore

Uvjerena je da je dijaspora apsolutni i prirodni pokretač regionalnog ekonomskog razvoja i potencijalno rješenje za region, imajući u vidu da svaki četvrti stanovnik Zapadnog Balkana živi u inostranstvu.

„Kroz investicije, znanja, dijaspora može igrati značajnu ulogu, čak i političku, kao što je pokazala moldavska dijaspora na nedavnom referendumu o Evropskoj uniji. Ono što ja vidim je da se vlade Zapadnog Balkana uglavnom fokusiraju na novčane doznake, zanemarujući širi utjecaj dijaspore, poput direktnih investicija i cirkularne migracije. Ministarstva nadležna za saradnju sa iseljenicima često nemaju dovoljno resursa niti političku težinu.“

Konstatira da se Zapadni Balkan suočava s nekoliko značajnih izazova, a prvi se odnosi na sve veće uplitanje autokratskih režima, od kojih neki imaju posredan ili neposredan utjecaj i na region, u pitanja fertiliteta i prava žena na izbor.

„Primjer je Rusija, sa zakonima protiv ‘propagande protiv rađanja’, ili Kina koja aktivno prati buduće majke i prikuplja podatke o njihovim planovima za potomstvo. Slične tendencije prisutne su i u Evropi, gdje desničarske vlade vode priču o fertilitetu, istovremeno se protiveći migracijama. Iako su brojevi važni u demografiji, preveliki fokus na njih skreće pažnju s ključnog cilja – poboljšanja kvaliteta života. Ulaganjem u zdravstvo, obrazovanje i pristupačno stanovanje smanjujemo nejednakosti i podržavamo porodice, bez obzira na njihovu veličinu. Takve investicije prirodno potiču ljude da osnivaju porodice. Region mora razviti rješenja koja prirodno integrišu porodični i moderan život“, rekla je Alida Vračić.

Potom kao drugi hronični problem regiona izdvaja manjak tačnih demografskih podataka jer bez dobrih podataka, nema efikasnih politika, a nepouzdani podaci imaju političke i ekonomske posljedice.

„Kako, naprimjer, bez preciznih podataka o broju bolesnih ili umrlih od određenih bolesti možete planirati potrebne kapacitete u zdravstvu? Netačni podaci mogu ostaviti zdravstvene sisteme nepripremljenima za izbijanje epidemija ili neadekvatno tretirati hronične bolesti koje pogađaju određene grupe stanovništva. Pogrešni podaci se, također, mogu koristiti u političke svrhe, iskrivljujući zastupljenost i raspodjelu resursa“, kaže sagovornica.

Zaključuje da su migracije treći izazov za region.

„Za razliku od Zapadne Evrope, region zapadnog Balkana suočava se sa strahom i nedostatkom spremnosti na priliv stranih radnika, iako su oni ključni za rješavanje demografskih problema. Odsustvo jasnih strategija, za integraciju stranaca, ali i pozitivnog narativa koristi samo desničarskim politikama za širenje populističkih narativa i podsticanje ksenofobije.“