Pravni tim Južne Afrike tvrdi da je ‘namjera jasna’ u izraelskom genocidu u Gazi

Advokati su dostavili stotine stranica dokaza kako bi ispunili rok Međunarodnog suda pravde (ICJ) i na papiru dokazali da je Izrael kriv za genocid u Gazi.

Ispred Međunarodnog suda pravde, demonstrant ogrnut palestinskom zastavom poziva na okončanje izraelskog rata u Gazi (Arhiva: Johanna Geron / Reuters)

Dok su južnoafrički pravni istraživači prošle sedmice bili na nepoznatoj lokaciji, utrkujući se s vremenom kako bi finalizirali stotine stranica dokaza koji ukazuju na namjeru Izraela da počini genocid u Gazi, izraelski čelnici koji su se okupili blizu granice s Gazom pozivali su da se iz opkoljenog i bombardovanog Pojasa isele Palestinci.

Tokom konferencije “Priprema za naseljavanje Gaze”, održane u ograničenoj vojnoj zoni u Be’eriju prošlog ponedjeljka, izraelski ministar sigurnosti Itamar Ben-Gvir snimljen je kako poziva na „migraciju“ trenutnih stanovnika Gaze i govori o mogućnosti buduće izraelske ekspanzije naselja tamo, koja se, prema međunarodnom pravu, smatra ilegalnom.

„Reći ćemo im ‘Pružamo vam šansu, idite odavde u druge države'“, kazao je Ben-Gvir, dok su izraelske snage nastavile bombardovanje Gaze, koje traje duže od godinu. „Zemlja Izrael je naša.“

Južnoafričke diplomate tvrde da izjave poput ovih pružaju neporecive dokaze o izraelskoj genocidnoj namjeri, što moraju dokazati pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u slučaju koji je tamo otvoren.

Ponedjeljak (28. oktobar) bio je rok za Južnu Afriku da ICJ-u dostavi detaljan podnesak protiv Izraela, rekli su advokati i diplomati za Al Jazeeru. Njihov pravni podnesak ima za cilj definitivno utvrditi da izraelske vojne akcije u Gazi predstavljaju genocid.

Iako svakodnevno pristižu novi dokazi, visoki južnoafrički zvaničnici savjetovali su pravni tim da se drži onoga što je već prikupio kako bi ispoštovao zadati rok.

Pravni tim je, međutim, uvjeren da su stotine stranica dokaza dovoljne da potkrijepe njihov slučaj.

„Naš problem je taj što imamo previše dokaza“, Al Jazeeri je objasnio ambasador Vusi Madonsela, predstavnik Južne Afrike u Hagu.

Zane Dangor, generalni direktor Južnoafričkog odjela za međunarodne odnose i saradnju, rekao je: „Pravni tim će uvijek govoriti da im treba još vremena, da pristižu novi fakti. Ali, moramo reći sada morate stati i fokusirati se na ono što imate“.

Cilj južnoafričkog pravnog podneska od 500 stranica jeste izložiti obrazac masovnih žrtava u Gazi, gdje je gotovo 43.000 Palestinaca ubijeno od oktobra 2023, što južnoafrički zvaničnici tvrde da premašuje bilo kakav proporcionalni vojni odgovor na napade Hamasa 7. oktobra prošle godine.

Generalni direktor Južnoafričkog odjela za međunarodne odnose i saradnju Zane Dangor i južnoafrički ambasador u Nizozemskoj Vusimuzi Madonsela u ICJ-u (Arhiva: Yves Herman / Reuters)

Južna Afrika od svoje inicijalne prijave u decembru prošle godine tvrdi da izraelska namjera nadilazi vojne ciljeve, usmjeravajući se umjesto toga na potpunu depopulaciju Gaze putem ekstremnog nasilja i prisilnog raseljavanja.

U svojoj početnoj prijavi Južna Afrika je je dostavila 84 stranice, moleći sud da Izrael proglasi krivim za sumnje u genocid i naredi mu, između ostalog, da zaustavi invaziju na Gazu.

Tokom usmenih argumenata u Hagu, južnoafrički pravni tim oslanjao se na izjave izraelskih političara u to vrijeme, snimke razaranja u Gazi i mape koje pokazuju kako je palestinska zemlja uzurpirana.

‘Nedokaziv’?

ICJ je čvrsto postavio rok za 28. 10. da Južna Afrika na papiru dokaže da je Izrael kriv za genocid.

Međutim, međunarodni pravni stručnjaci opisuju taj poduhvat kao „gotovo nedokaziv“.

Profesorica međunarodnog prava na Univerzitetu u Cape Townu Cathleen Powell kazala je da je izazov pred Južnom Afrikom dokazati genocidnu namjeru Države Izrael i ukazati na poveznicu između komentara zvaničnika i ‘programske’ prirode razaranja Gaze.

„Ako mogu pronaći genocidne izjave državnih zvaničnika koji vode direktno do određenog programa koji je doveo do razaranja na terenu, onda je to vjerovatno veoma snažan slučaj, ali tu poveznicu je izuzetno teško dokazati.“

Kazala je kako nema sumnje da se u Gazi čine ratni zločini, ali pozivanje na Konvenciju o genocidu znači da Južna Afrika mora dokazati da je država odgovorna.

„Teško je pripisati namjeru zvaničnika državi. Morate pronaći nešto drugačije od strane Države [Izrael] kako biste pokazali genocidnu namjeru“, objasnila je Powell.

Pravni znalci kažu da će, ako Južna Afrika ne uspije dokazati dolus specialis, specifičnu namjeru uništenja grupe, bilo u cijelosti ili djelimično – njihov slučaj biti oboren.

Palestinac prolazi pored ruševina nakon izraelskih udara u Jabaliji, na sjeveru Pojasa Gaze (Arhiva: Stringer / Reuters)

Dangor iz Južne Afrike tvrdi da je slučaj njegove države čvrst.

„Ovo je klasični slučaj genocida“, kazao je Dangor, dodajući da je „namjera jasna“.

„Genocidna djela bez namjere mogu biti zločini protiv čovječnosti. Ali, ovdje je namjera u prvom planu.“

„Svjedoci smo izjava čelnika, ali i obični Izraelci govore ‘pobijte sve stanovnike Gaze, čak i bebe'“, kazao je.

‘Radili smo predano’

Radeći unutar strogih rokova, Južna Afrika je okupila elitni tim pravnih stručnjaka, uključujući tri vodeća viša konsultanata iz Južne Afrike, profesora međunarodnog prava, britanskog advokata i brojne mlađe advokate i istraživače.

Gotovo 100 ljudi radilo je na različitim dijelovima slučaja u posljednjih devet mjeseci, detaljno opisuju znalci.

Dok su najviši vladini službenici pružali nadzor, timovi su radili odvojeno na izradi dokumenta, koji je označen kao „strogo povjerljiv“ dok ne bude predat sudu.

„Predano smo radili kako bismo sastavili podnesak“, primijetio je ambasador Madonsela.

Zadužena za upravljanje projektom, ugledna advokatska firma iz Johannesburga bavila se složenim logističkim elementima, poglavlje po poglavlje, uključujući prijevode i provjeru citata.

Mlađi advokati su se fokusirali na uspostavljanje jasne veze između retorike izraelskih zvaničnika i vojnih akcija u Gazi, dok su stariji advokati oblikovali pravne argumente slučaja kako bi pokazali sistematsku kampanju.

Morali su sažeti hiljade stranica dokaza o „nezamislivoj brutalnosti“ u tematske pravne argumente, objasnio je Dangor.

Sudije ICJ-a tokom saslušanja o slučaju Južne Afrike protiv Izraela u maju 2024. (Arhiva: Yves Herman / Reuters)

Tokom devet mjeseci, pravni istraživači su dobili upute ne samo da nabroje primjere užasnih ubistava i razaranja koje je Izrael počinio u Gazi, već da fokusiraju dokaze na ono što bi jasno prikazalo ono što Južna Afrika argumentira kao „krajnji cilj Izraela“ da uništi Gazu i protjera Palestince koji tamo žive.

U stotinama stranica koje trebaju biti predate, Južna Afrika navela je niz primjera u kojima su izraelski političari i visoki vladini službenici govorili o „brisanju Gaze s lica zemlje“ i „protjerivanju Palestinaca.“

Južna Afrika tumači ove izjave kao jasno artikulisanje genocidne namjere.

Naprimjer, izjave izraelskog ministra odbrane Yoava Gallanta iz novembra 2023, u kojima je on spominjao planove za Gazu dok je aludirao na moguće akcije protiv Libana, pozicionirane su kao dokazi šireg izraelskog plana.

„Ovdje poručujem građanima Libana, već vidim građane Gaze kako hodaju s bijelim zastavama duž obale… Ako Hezbollah napravi ovakve greške, cijenu će prvo platiti građani Libana. Ono što radimo u Gazi, znamo kako raditi i u Bejrutu“, izjavio je Gallant tada.

Dok su izjave ministra citirane kao primjeri genocidne namjere, pravni tim je odlučio da ne zastupa stav da je sadašnja invazija Izraela na Liban dodatni dokaz da je „to bila namjera Izraela sve vrijeme“.

„To će doći na red na usmenim raspravama“, kazao je je Dangor kada je upitan o tome.

Izraelski čelnici, uključujući ministra odbrane Yoava Gallanta, (desno), davali su izjave za koje Južna Afrika tvrdi da pokazuju genocidne namjere (Arhiva: Abir Sultan / Reuters)

Slučaj s visokim ulozima

Dangor je objasnio da je slučaj postao značajan u međunarodnom pravu iz nekoliko razloga.

Prije svega, bez presedana je da se optužbe za genocid prezentiraju međunarodnom tribunalu dok se zločini i dalje odvijaju – umjesto retroaktivno, kao što je viđeno u slučajevima poput genocida u Srebrenici ili Ruandi.

Osim toga, slučaj ima koristi od dokumentovanja navodnih genocidnih djela u stvarnom vremenu, što jasno prikazuje namjeru i izvršenje.

Dangor je kazao da je ovo znatno drugačije od historijskih slučajeva gdje su dokazi izlazili mnogo kasnije i fragmentarno.

Osim toga, naglasio je da slučaj Južne Afrike na jedinstven način implicira državu koju podržava Zapad.

Ovaj faktor znatno povećava ulog i izaziva dugogodišnje pretpostavke u međunarodnim pravnim odgovorima na genocid.

Prema mišljenju Dangora, genocidna djela bez namjere mogu spadati pod zločine protiv čovječnosti, ali u ovom slučaju, namjera je nedvosmisleno istaknuta.

Predsjednik Južne Afrike Cyril Ramaphosa izrazio je povjerenje u podnesak, rekavši pred parlamentom u augustu kako vjeruje da je slučaj čvrst i da je optimističan u vezi s ishodom. „Uvjereni smo da imamo snažan slučaj i da možemo dokazati da se u Palestini događa genocid“, izjavio je tada.

Nakon podnošenja, Izrael ima vremena do jula 2025. da podnese svoje kontraargumente. Nakon toga se očekuju usmena saslušanja na ICJ-u 2026, što znači da pravni proces može potrajati godinama.

Ako bude prihvaćen, ovaj slučaj bi bio prvi u historiji, jer nijedna država nije uspješno tužila drugu za genocid na osnovu Konvencije o genocidu iz 1948.

Potencijalna presuda mogla bi odjeknuti daleko izvan Izraela i Palestine, postavljajući novi standard u tome kako međunarodno pravo tretira nasilje koje odobrava država, kažu stručnjaci.

Propalestinski demonstranti okupljaju se u blizini ICJ-a, pozivajući na okončanje izraelskog rata u Gazi (Arhiva: Thilo Schmuelgen / Reuters)

„Mi govorimo da je genocid zločin nad zločinima“, kazao je Chrispin Phiri, glasnogovornik ministra Južne Afrike za međunarodne odnose i saradnju Ronalda Lamole.

Predsjednica Međunarodne asocijacije naučnika koji proučavaju genocid Melani O’Brien rekla je da je podnesak Južne Afrike početak „važnog i dugotrajnog“ procesa.

„To je dio procesa prevencije genocida. Služi kao faktor odvraćanja“, rekla je o slučaju, koji je jedan od četiri trenutno pred Međunarodnim sudom pravde koji se pozivaju na Konvenciju o genocidu.

O’Brien je kazala da, iako osuđujuća presuda, možda, neće zaustaviti Izrael, stavila bi pritisak na druge države da preispitaju svoj odnos s tom državom.

Dangor je priznao da osuđujuća presuda, možda, neće promijeniti postupke Izraela, ali bi mogla dovesti do uvođenja embarga na oružje.

„S ovim nivoom pokvarenosti, svjesnog ubijanja i imuniteta, gdje Izrael kaže ‘Mi ćemo počiniti genocid i izvući se, kako se usuđujete nazivati to genocidom'“, mi imamo obavezu zaustaviti ga“, rekao je.

„Nemamo mogućnost da ovo zaustavimo vojnim sredstvima ili ekonomskim sankcijama. Nadamo se da koraci koje poduzimamo mogu dovesti do toga da drugi moraju poduzeti nešto. To je zbog toga što pravne posljedice koje proizlaze iz nalaza o genocidu znače da treće države više ne mogu iznalaziti izgovore za pružanje oružja [Izraelu].“

Obraćajući se na samitu BRICS-a u Rusiji prošle sedmice, Ramaphosa je rekao svjetskim čelnicima da je osim pravnog podneska ICJ-u Južna Afrika ostala „nepokolebljiva“ u podršci uspostavljanju palestinske države.

„Vjerujemo da svijet ne može stajati sa strane i posmatrati kako se nastavlja ubijanje nedužnih ljudi“, kazao je predsjednik.

Izvor: Al Jazeera

Reklama