Izraelski ‘rat’ protiv Ujedinjenih naroda

Malo je toga novog u trenutnom sukobu Izraela s međunarodnom zajednicom u Gazi i Libanu, jer konflikt postoji od samog nastanka Izraela.

Mirovne snage UNIFIL-a nagledaju libansko-izraelsku granicu sa osmatračnice u Marwahinu, u Libanu [Thaier Al-Sudani/Reuters]

Izraelski napadi na UNIFIL (Privremene snage Ujedinjenih naroda u Libanu) predstavljaju novo pogoršanje odnosa koje je prisutno još od samog osnivanja Izraela 1948. godine.

Prema procurjelom izvještaju UNIFIL-a, Izrael je napao položaje UN-a 12 puta, ponekad čak koristeći i bijeli fosfor protiv vojnika koje je međunarodna zajednica ovlastila da održavaju mir između Libana i Izraela.

Grupe za ljudska prava osudile su upotrebu bijelog fosfora, koji gori na toliko visokim temperaturama da može rastopiti i metal.

Glasnogovornik UNIFIL-a potvrdio je napade.

“Otkako je [izraelska vojska] počela s upadima u Liban 1. oktobra, UNIFIL je zabilježio oko 25 događaja koji su rezultirali oštećenjem imovine ili objekata UN-a“, rekao je, misleći na period između 1. i 20. oktobra.

Većina tih napada, rekao je glasnogovornik, bila je izraelska vatra ili akcije. Međutim, drugi su došli od nepoznatih izvora, dodao je.

“Pet mirovnjaka je ozlijeđeno u našem štabu u tri odvojena događaja, a 15 ih je imalo izražene simptome nakon udisanja nepoznatog dima koji je pustio IDF (izraelska vojska) u Ramyahu 13. oktobra, što je izazvalo iritaciju kože i gastrointestinalne simptome”, rekao je.

Bez mogućnosti testiranja, dodao je glasnogovornik, UNIFIL nije mogao identificirati o kakvom se dimu radilo.

Izrael je tražio od UN-a da povuče svoje trupe iz područja na koje je izvršio upad, dok izraelski premijer Benjamin Netanyahu tvrdi da Hezbollah koristi UNIFIL kao “živi štit”.

Međutim, UNIFIL je poručio da ostaje u Libanu pod mandatom UN-a, koji uključuje održavanje “Plave linije” koja odvaja Liban od Izraela i okupirane Golanske visoravni.

Mandat je uspostavljen 2000. godine i pojačan Rezolucijom UN-a 1701 2006. godine.

“Naša uloga u praćenju i izvještavanju o kršenju Rezolucije 1701 važnija je nego ikad”, rekao je glasnogovornik.

“Hezbollah (sic) je ispalio rakete iz blizine naših položaja, dovodeći mirovne snage u opasnost. IDF-ovi tenkovi su se sklonili unutar jednog od naših položaja, govoreći da je to zbog izbjegavanja vatre. Ponavljamo da se… nepovredivost prostorija UN-a mora poštovati.”

Opravdavajući napade na snage UN-a u Libanu, izraelski ministar energetike Eli Cohen je na X-u sredinom oktobra nazvao to tijelo “propalom organizacijom”, a UNIFIL “beskorisnom snagom”.

Prevod: “UN je propala organizacija, a UNIFIL je beskorisna sila koja nije uspjela provesti Rezoluciju 1701, nije uspjela spriječiti uspostavljanje Hezbollaha u južnom Libanu i godinu nije maknula prstom protiv Hezbollahovog nanošenja štete izraelskim građanima.

“Država Izrael će učiniti sve kako bi omogućila sigurnost svojih građana, a ako UN ne može pomoći, neka se barem ne miješa i pomakne svoje ljude iz zona borbenih dejstava.”

Historija nasilja

Trenutni konflikt između Izraela i stava međunarodne zajednice nije izoliran, već je posljednji u nizu sukoba koje je Izrael imao s UN-om.

Izrael je napao osoblje UN-a u Gazi, optužio osoblje njegove agencije za palestinske izbjeglice (UNRWA) da se udružuje sa naoružanim grupama, a više puta je za svaki komentar UN-a koji je bio kritičan prema njegovim postupcima, govorio da je ta organizacija „antisemitska“.

Palestinsko dijete prima vakcinu protiv dječje paralize u klinici UNRWA-a u okviru druge faze kampanje protiv dječje paralize u Deir el-Balahu [Ashraf Amra/Anadolu Agency]

Trenutno u izraelskom Knessetu (parlamentu) kruži prijedlog zakona kojim će se UNRWA-u, najvećem pružatelju humanitarne pomoći u Gazi u vrijeme krize, zabraniti pristup enklavi. Posmatrači su uvjereni da će prijedlog zakona biti usvojen.

Ured izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u utorak je na svom računu na X-u na hebrejskom jeziku demantovao historijsku činjenicu o ulozi UN-a u uspostavi Izraela, tvrdeći da je Izrael utemeljen isključivo kroz “pobjedu… u ratu za nezavisnost”, kako Izrael naziva sukob koji je rezultirao etničkim čišćenjem Palestinaca iz njihovih domova 1948.

Generalnom sekretaru UN-a Antoniju Guterresu zabranjen je ulazak u Izrael zbog, kako vlada kaže, propusta da “u potpunosti osudi” raketni napad Irana na Izrael u oktobru.

Pokušaj diskreditacije UN-a

“UN je bitan ljudima u Izraelu. To da je zemlja osnovana Poveljom UN-a [1948] dio je kolektivnog sjećanja”, rekao je analitičar Nimrod Flaschenberg iz Tel Aviva.

“Međutim, vidjeli smo postepeni proces delegitimizacije UN-a tokom posljednjih nekoliko decenija, kada su ga izraelski čelnici prikazivali kao bastion antiizraelskih ili čak antisemitskih osjećaja.”

Ironično, jedan od vodećih kritičara UN-a je Netanyahu, koji je i sam bio ambasador Izraela u tom tijelu od 1984. do 1988. godine.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu obraća se Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku, 27. septembra 2024 [Eduardo Munoz/Reuters]

Pod njegovom desničarskom strankom Likud – koja je na vlasti od 2009. godine – a i tokom trenutnog savezništva s izraelskim ekstremno desnim i ultraortodoksnim frakcijama, rasle su konfrontacije s UN-om a, s njima, legitimitet međunarodnog tijela je u očima mnogih doveden u pitanje.

“UN često olakšava kritičarima”, upozorio je Flaschenberg.

“Guterres [bivši generalni sekretar Socijalističke stranke Portugala] problem je za mnoge”, rekao je, opisujući nepovjerenje prema ljevičarskoj i liberalnoj misli među desničarskim snagama u Izraelu.

Flaschenberg je objasnio da je “‘opsjednutost’ Vijeća UN-a za ljudska prava Izraelom i Palestinom neosporna. Činjenica da nam je posvećena neproporcionalna količina vremena, olakšava izraelskim kritičarima da UN nazovu antisemitskim“.

U kontaktu s Al Jazeerom, glasnogovornik UN-ova Ureda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) rekao je: “Mandat visokog komesara je promocija – univerzalno i posebno sa državama članicama – poštivanja i zaštite ljudskih prava u skladu sa međunarodnim pravom i standardima“.

Govoreći o visokom komesaru Volkeru Turku, glasnogovornik je nastavio: “Visoki komesar svoj mandat obavlja nepristrasno bez obzira na to ko je u pitanju, ili kada i gdje su počinjene zlouporabe i kršenja međunarodnog i ljudskih prava.

Izraelski diplomata Gilad Erdan nosio je žutu Davidovu zvijezdu sa porukom ‘Nikad više’ dok se obraćao Vijeću sigurnosti UN-a 30. oktobra 2023. [Eduardo Munoz Alvarez/AP Photo]

“Sve radnje Ureda temelje se na činjenicama dobivenim rigoroznom metodologijom praćenja i izvještavanja i procijenjenim u skladu sa relevantnim međunarodnim pravnim standardima”, dodao je.

Ranije ove godine, izvještaj međunarodne zajednice o izraelskoj akciji u Gazi, „Anatomija genocida“, koji je sadržavao brojne dokumentirane slučajeve kršenja prava, i Izrael i njegov blizak vojni i diplomatski saveznik SAD odbacili su kao pristrasan ili antisemitski.

SAD je također bio najglasniji u osudi UN-ove istražne komisije (COI) za česte optužbe protiv Izraela za njegovo kršenje međunarodnog zakona o ljudskim pravima u postupanju sa Palestincima pod njegovom kontrolom.

Iste godine, UN Watch, nevladina organizacija koju je novinska agencija AFP opisala kao “lobističku grupu sa jakim vezama s Izraelom”, konstatirala je da je Generalna skupština UN-a (UNGA) usvojila 15 rezolucija protiv Izraela, u poređenju sa sedam protiv ostatka svijeta.

Dvije UN-ove rezolucije iz 2023. ticale su se izraelskih akcija u Gazi te godine, gdje je ubijeno više od 20.000 ljudi.

Druge rezolucije pojačale su prethodne presude, poput onih kojima se osuđuje podizanje izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali ili izgradnja sigurnosne barijere, koju su brojne grupe za ljudska prava osudile kao mjeru apartheida.

Neki su spominjali i ekološku štetu koju je Izrael, kako se navodi, nanio palestinskoj teritoriji koji je okupirao, kao i u Libanu.

Izgradnju sigurnosne barijere brojne grupe za ljudska prava osudile su kao mjeru apartheida [Christopher Furlong/Getty Images]

‘Urođeni sukob’

“I nastajanje Izraela i ono što je odmah poslije toga uslijedilo, bilo je u suprotnosti s velikim dijelom međunarodnog prava”, rekao je Paul Salem sa Instituta za Bliski istok.

“To je urođeni sukob.”

Gotovo odmah nakon što je Izrael stvoren pod mandatom UN-a, uslijedila je Nakba, etničko čišćenje više od 700.000 Palestinaca, koji su do danas izbjeglice. Zabranjen im je povratak, a mnogi žive u izbjegličkim kampovima na okupiranoj Zapadnoj obali ili u susjednim zemljama.

Isto tako, okupacija Zapadne obale, Pojasa Gaze i istočnog Jerusalema, koje Izrael drži od 1967. godine, stavlja ga na pogrešnu stranu Četvrte ženevske konvencije i dokazuje nepoštivanje odluka UN-a i međunarodnog prava, koje svijet smatra nepovredivim.

Neka područja spora između UN-a i Izraela su novija. Ne manje važni su trenutni napadi na snage UN-a koje rade na provođenju rezolucije u čijem je donošenju učestvovao i Izrael.

Međutim, kako Izrael okreće svoj rat prema Libanu, čini se da se fokusirao na UNIFIL.

“UNIFIL im je na putu i žele ih ukloniti, ali ovo nije legitiman ili legalan način da se to učini”, rekao je Salem, ukazujući na diplomatska i pravna ograničenja koja štite mirovne snage UN-a.

“Možda bi se Izrael trebao povući iz UN-a i prestati tvrditi da stvari želi rješavati diplomatijom. Shvatam da je diplomatija frustrirajuća. Ne funkcionira uvijek, ali UN je zato stvoren, da se stvari ne bi rješavale vojnom silom”, rekao je.

Mijenjanje Izraela i mijenjanje UN-a

Činjenica je da se UN promijenio od stvaranja Izraela.

Grupa od 51 države članice UN-a, koje su formirale Izrael, vremenom je porasla na Generalnu skupštinu skupštinu UN-a (UNGA) od 193 države, kako su zemlje sticale nezavisnost od svojih kolonizatora.

U Generalnoj skupštini UN-a, većina zemalja palestinsku stvar smatra važnom.

Nedavno, Izrael se još dramatičnije odvojio od ostalih članica Skupštine.

“Pesimista sam u pogledu budućnosti Izraela kao liberalne demokratske države”, rekao je Richard Caplan sa Univerziteta Oxford.

“Trenutno je Izrael u modusu preživljavanja, odgovarajući na neposredne prijetnje očiglednim nepoštivanjem međunarodnog humanitarnog prava, bez obzira na njegove stalne tvrdnje da upravlja ‘najmoralnijim oružanim snagama’ na svijetu.”

Čak i tokom relativno optimističnog razdoblja, sa jakom izraelskom ekonomijom nakon pandemije COVID-19 i otopljavanjem odnosa između Izraela i nekih arapskih država, nastavlja Caplan, Izrael je odlučio da ne traži političko rješenje za sukob sa Palestinom i, još šire, radi na ozdravljenju odnosa s UN-om.

“Naprotiv, brutalna kolonizacija okupiranih teritorija nastavila se nesmanjenom brzinom, a Netanyahu je obećao spriječiti nastanak palestinske države”, napisao je Caplan u e-mailu.

Aktivista kampanje Palestina 194 nosi poruku kojom poziva da Palestina postane 194. država priznata od strane UN-a [Atef Safadi/EPA]

“Iako među Izraelcima postoji široko protivljenje Netanyahuu, oni okupaciju uglavnom toleriraju, ako ne i podržavaju.“

“Ko su članovi Knesseta koji su izabrani na platformi okončanja okupacije? Jedina nada bi mogla biti da izraelski saveznici ozbiljno porade na uspostavi palestinske države i iskoriste svoju moć…, da izvrše pritisak na Izrael da promijeni svoje ponašanje“, napisao je.

“Inače se plašim da će budućnost donijeti više etničkog čišćenja i više nasilja.”

Izvor: Al Jazeera

Reklama