Ukrajinska vojska se sprema za važnu bitku protiv Rusije
Pronalaženje načina da se krene u ofanzivu koju Ukrajina namjerava u bliskoj budućnosti bit će ozbiljan izazov za predsjednika Zelenskog, uprkos ogromnoj podršci u zemlji za vojnu pobjedu.
Predstojeća zima će biti pravi test za iscrpljeno ukrajinsko stanovništvo koje je već treću godinu suočeno s ratom.
Rusija stalno uništava energetsku infrastrukturu zemlje, a meta su bile elektrane, trafostanice i skladišta. U zemlji u kojoj temperature zimi redovno padaju ispod nule, zahtjevi za električnom energijom Ukrajine bit će značajni. Gradovi na prvoj liniji, poput Harkiva, snosit će najveći teret, jer su dvije elektrane koje opslužuju grad uništene u martu.
Nastavite čitati
list of 4 itemsKampanja u SAD-u ulazi u završnu fazu
Kovačević: Ako bi Trump proveo najavljeno, Ukrajina bi se morala odreći dijela teritorija
Podrška slavnih: Nejasno kakav utjecaj mogu imati na ishod izbora
Rusija je identifikovala slabu tačku u ukrajinskoj infrastrukturi. Njena energetska mreža je jednostavno prevelika da bi se mogla uspješno braniti, posebno jer je zračna odbrana relativno oskudna.
Nesposobnost Ukrajine da proizvodi dovoljno energije za svoje stanovništvo, kao i njena ekonomija, prisililo ju je da se sve više oslanja na nuklearnu energiju. Strah od nuklearnog napada ostavili su nuklearke, koje su i dalje pod ukrajinskom kontrolom, relativno netaknute.
Nuklearne elektrane trenutno opskrbljuju 70 posto energetskih potreba Ukrajine, što je jedan od najviših nivoa u svijetu, čak više od 65 posto koliko iznosi u Francuskoj.
Vjerovatno niko neće početi bombardovati nuklearne elektrane, ali trafostanice i razvodne stanice – odgovorne za napajanje njihove energije u mrežu – ranjive su i teško ih je popraviti ili zamijeniti.
Ova industrija je ključna za održavanje opremljenosti oružanih snaga suočenih s postepenim opadanjem podrške Sjedinjenih Američkih Država.
Šta očekivati nakon izbora u SAD-u?
Bez obzira na to ko pobijedi na izborima 5. novembra, američki sentiment prema Ukrajini, iako Washington i dalje podržava Kijev, stalno opada.
Fiskalni pritisci, umor od rata i preusmjeravanje vojnih resursa na Izrael tokom prošle godine, umanjili su američke izljeve dobre volje i podrške ponuđene Ukrajini nakon invazije.
Ako trenutna potpredsjednica i demokratska kandidatkinja Kamala Harris postane predsjednica, vjerovatno će se zalagati za održavanje te pomoći na sadašnjem nivou.
Međutim, kombinacija potencijalnog sastava Senata, u kojoj su republikanci većina i sve većeg broja demokrata koji se fokusiraju na lokalna pitanja i pitaju se koliko dugo će Washington finansirati strani rat, mogli bi okovati novu američku administraciju. Nastavit će pomagati, ali vjerovatno na nižem nivou, i to baš kada Ukrajina pokušava preći s mrtve tačke u ratu s Rusijom, koja je do sada koristila svoje saveznike vrlo efikasno.
Donald Trump, republikanski kandidat i bivši predsjednik, glasno je govorio o svojoj sposobnosti da brzo rješava sukobe. Takva odluka bi vjerovatno uključivala dogovor koji bi zaustavio rat na sadašnjoj poziciji, s velikim dijelovima ukrajinskog istoka bogatog resursima koje je okupirala Rusija.
Smanjena američka pomoć Ukrajini vjerovatno bi primorala Kijev da na kraju prihvati sporazum koji bi zapravo zamrznuo sukob, ali ga ne bi i riješio.
Prekid rata omogućio bi Rusiji da obnovi svoje zalihe oružja kao i da popuni vojsku, a zamrznuti sukob bi bio prepreka za ulazak Ukrajine u NATO. Iako bi to, također, dalo Ukrajini priliku da ojača svoje snage, to ne bi osiguralo predsjedniku Volodimiru Zelenskom potrebne sigurnosne garancije da Rusija u bliskoj budućnosti ponovno počne sukob.
SAD, koji je ohrabrio Evropu da pojača svoje napore i popuni bilo kakav potencijalni manjak vojne pomoći, trenutno obezbjeđuje većinu rizičnog kapitala za evropske start-up kompanije u oblasti odbrane.
Evropa ne govori jednoglasno
Evropska unija, čiji su mnogi članovi, također, dio NATO-a, više puta je obećala podršku Ukrajini, dok je ruska invazija preusmjerila prioritete odbrane i saveza i bloka.
Potencijalni manjak američke pomoći je ogroman, a evropske odbrambene industrije tek počinju povećavati proizvodnju. Mnogi se brinu da bi, do trenutka kada industrijski kapaciteti budu povećani i milijarde dolara potrošene, mirovni sporazum mogao biti potpisan, što bi umanjilo potrebu za ogromnim količinama vojne opreme.
Uprkos potencijalnim ekonomskim rizicma, politički Evropa ne govori jednoglasno. Mnoge članice EU-a su se pomakle udesno, što bi moglo utjecati na podršku bloka Ukrajini.
Njemačka, koja je drugi najveći donator nakon SAD-a, objavila je da planira prepoloviti vojnu pomoć koju daje Ukrajini.
Mađarski predsjednik Viktor Orban je izjavio da se pobjeda ne može izvojevati na bojnom polju i da treba početi pregovore.
Članstvo u EU-u je još jedno ključno pitanje, jer ga Ukrajinci vide kao ishod eventualne pobjede nad Rusijom, dok članice EU-a na to gledaju kao dio pregovaračkog rješenja.
Iako je podrška Ukrajini i dalje velika, mnogi Evropljani smatraju da bi vojna pomoć trebala stići Ukrajini kako bi joj se omogućilo da se bori za bolje uslove za budućim pregovaračkim stolom.
Većina Ukrajinaca se, s druge strane, i dalje nada potpunoj pobjedi i potpunom uklanjanju Rusije sa svoje teritorije.
Očekivanje da Ukrajina pobijedi na bojnom polju, možda, i nije realno.
Razbijanje zastoja
Uprkos iznenadnom napadu Ukrajine preko granice i ulaska na područje Kurska krajem jula, rat je i dalje iscrpljujući, troši i ukrajinske i ruske snage, a uz to, sve su to i veliki materijalni troškovi.
Procjene zapadnih obavještajnih službi govore o gubicima Rusa od gotovo 1.200 mrtvih i ranjenih dnevno. Uprkos velikim gubicima ruske snage polako napreduju na području Donjecka i približavaju se strateškom gradu Pokrovsku.
Na jugu, Rusija je zauzela Vuhledar i sada postoje ukrajinski obavještajni izvještaji o velikom nagomilavanju trupa na jugu. Raste i mogućnost obnove ruske ofanzive na ukrajinske položaje te napretka prema Zaporižju.
Uspješna ruska ofanziva prema sjeveru, u kombinaciji s aktivnostima kod Donjecka na istoku, imala bi veliki utjecaj na sukob.
Pod pritiskom s tri strane, Ukrajina će se boriti da zadrži svoje snage na istočnoj strani rijeke Dnjepar. S obzirom na to da je raniji ukrajinski riječni napad na jugu završio neuspješno, prekogranični napadi na Kursk su zaustavljeni i usporeno je rusko napredovanje prema gradu Kupijansku na sjeveroistoku, ukrajinske snage su stalno pod pritiskom.
Ukrajina očajnički obnavlja svoje napore u regrutaciji, pokušavajući povećati broj koji joj je potreban da zaustavi ruski val napada.
Pronalaženje načina da se krene u ofanzivu koju Ukrajina namjerava u bliskoj budućnosti bit će ozbiljan izazov za predsjednika Zelenskog, uprkos ogromnoj podršci u zemlji za vojnu pobjedu. Zastoj se, možda, može prekinuti, ali bi ga mogla prekinuti Rusija.