Baghajati: Velika zabrinutost među doseljenima u Austriju nakon pobjede desničara
Tarafa Baghajati, aktivista i autor, kaže kako se čini da će Austrija, prvi put u historiji, imati vladu sastavljenu iz tri stranke, za koju se nada da će imati bolji odnos prema Gazi i Palestincima.

Pobjeda Slobodarske partije Austrije (FPOe), zbog njene ekstremno desne politike, izazvala je veliku zabrinutost među ljudima koji su se doselili u tu evropsku državu, a posebno je kritično za one koji su se tek doselili u Austriju, za Al Jazeeru govori aktivista i autor Tarafa Baghajati, čovjek rođen u Siriji, ali koji decenijama živi i djeluje u Beču.
Baghajati je rođen u Damasku 1. septembra 1961. godine. Otac mu je bio bivši ministar obrazovanja Sirije i pisac Adnan Baghajati, a majka novinarka Amal Homsi. Zbog političkih stavova bio je zatvoren 1984. godine i iza rešetaka je proveo osam mjeseci.
Nastavite čitati
list of 4 itemsSvjetsko prvenstvo u alpskom skijanju: Velika očekivanja od Ljutić i Muzaferije
Liberali mogu izvući pouku iz krajnje desnog zaokreta Austrije
Policija u EU sumnja da se iz Srbije iznose velike količine gotovine
Od 1986. živi u austrijskoj prijestolnici gdje je 1999. godine osnovao Inicijativu austrijskih muslimana (IMOe). Tu organizaciju za prava muslimana osnovao je zajedno sa suprugom Carlom Aminom Baghajati, Omarom al-Rawijem, Mouddarom Khoujom i Andreom Salehom, koji su članovi muslimanske vjerske zajednice u Austriji.
Baghajati je bivši član odbora i član počasnog savjetodavnog odbora Evropske mreže protiv rasizma (ENAR) te član odbora Platforme za interkulturalnu Evropu (PIE). Jedan od osnivača i član Odbora Evropske muslimanske inicijative za socijalnu koheziju (EMISCO).
- Možete li komentirati aktuelnu situaciju u Austriji nakon izbora? Kako su muslimani i manjine reagirali na vijest da je Slobodarska stranka (FPOe) pobijedila na izborima?
– Situacija je posebno kritična za pridošlice. Zovu me čak i priznate izbjeglice, vrlo zabrinuti, pitaju mogu li ih deportirati. Pokušavamo smiriti ljude i naglasiti da je Austrija “Rechtsstaat” (vladavina prava), ali emocionalno – to još nije lako.
- Kakve probleme mogu očekivati ti dijelove austrijskog društva i jesu li neki od njih već počeli?
– Vrlo pažljivo posmatramo situaciju u susjednoj Mađarskoj kao i politiku (mađarskog premijera Viktora) Orbana u vezi s medijima i pravosudnim sistemom. Austrijski Orban je (predsjednik FPOe Herbert) Kickl koji je u više navrata rekao kako mu je Orban “uzor”. Ono što je čudno i iritantno u isto vrijeme je da birači krajnje desne Slobodarske stranke nikada ne bi htjeli živjeti u Mađarskoj.
- Protekle godine bile su vrlo teške za muslimane i migrante u Austriji, kao i u cijeloj Evropi. Slažete li se?
– Da, nažalost. Islamofobija je postala fenomen, ne samo među desnim ekstremistima nego i kao dio programa drugih stranaka. U konzervativnoj OeVP (Austrijska Narodna Stranka) možete pronaći neke od istih politika kao FPOe, samo manje oštrog tona, ali smjer je uglavnom isti. Ova se stranka zalaže za kršćanske vrijednosti, ali je veoma žalosno vidjeti kako se te vrijednosti ne poštuju u odnosu prema drugima.
- Austrija je višestoljetna država i demokratija. Šta se dogodilo da je FPOe pobijedio i hoće li uspjeti formirati vladu?
– Ono što je pozitivno je činjenica da niti jedna stranka nije voljna formirati koaliciju s FPOe. Mogao bi OeVP, ali ne s Herbertom Kicklom kao kancelarom, a FPOe nikada ne bi odustao od Herberta Kickla. Dakle, čini se da idemo prema koaliciji između OeVP, SPOe (Socijaldemokrata) i NEOS-a (liberalne stranke) ili Stranke zelenih kao treće stranke. To bi bilo prvi put u austrijskoj historiji da se u vladi nalaze tri stranke.
- Kako vidite integraciju balkanskih migranata u Austriji? Hoće li se i oni suočiti s problemima i hoće li im biti otežana integracija u društvo?
– Ovisi kada su stigli. Već uspostavljena zajednica, posebno Bosanci koji su došli tokom rata 1990-ih godina, uglavnom je dobro integrirana u poslove i društvo. Oni koji su tek stigli suočavaju s istim izazovima kao i drugi migranti.
- Čini se da Austrijska vlada i austrijski narod imaju različite poglede na ratne zločine u Gazi i Palestini. Kao da ljudi podržavaju Palestince, ali Vlada ima drugačiji smjer. Ili se varam?
– Da, Austrija je bila poznata kao neutralna država, otvorena za dijalog, posebno u vezi s bliskoistočnim sukobom. No, od vremena kada je Sebastian Kurz bio šef Vlade, naša se politika pomaknula prema tome da bude više orijentirana prema Izraelu i ne vidimo mnogo službene empatije prema Palestincima. Bilo je sramotno glasati protiv prekida vatre u Gazi u UN-u. Nadamo se da će se to promijeniti sa sljedećom vladom. Nevini ljudi u Gazi – djeca, žene i starci – zaslužuju našu solidarnost.
- Za kraj, vidite li šansu ili nadu da će muslimani u Austriji (i Evropi u cjelini) biti prihvaćeniji u skoroj budućnosti? Šta treba učiniti da to postane stvarnost?
– Vjerujem da mi, kao muslimani, moramo naporno raditi da to postignemo. Postoji poslovica koja kaže: “Prava se stječu, a ne daju”.
Istovremeno treba sarađivati sa svim otvorenim institucijama u državi, kao i s drugim vjerskim zajednicama. Ostajem optimist, ali bit će potrebno više pojedinačnih, personalnih napora. Sam sistem mora posvetiti više pažnje našoj pluralnosti i društvu.