Zašto se ukrajinska vojska suočava s krizom dezerterstva

Broj ukrajinskih vojnika koji su napustili vojsku ove godine veći je nego ikad od početka rusko-ukrajinskog rata za koji analitičari kažu da su obje strane ostvarile pobjede, ali i prijavile gubitke.

Smatra se da su tužbe za dezerterstvo iz ukrajinske vojske već ove godine pogodile najmanje 30.000 osoba – vrlo moguće i mnogo više. Ovo je nekoliko puta više od 2022. godine, kada je počeo rat u kojem su građani i stranci dobrovoljno pristupili vojsci da potisnu Rusiju nazad.

Okrivljenima je izrečena kazna od pet do 12 godina zatvora. Međutim, vojnici koji žele da odustanu kažu da je to bolja opcija od suočavanja s onim što bi mogao biti beskonačan, nedefinisan period na bojnom polju.

Dezertiranje je postalo toliko uobičajeno da je Ukrajinski parlament, Vrhovna Rada, poduzela korak bez presedana dekriminalizirajući pokušaje bježanja iz vojske prvi put 20. augusta 2024. godine, sve dok uhvaćeni pristanu da se vrate na dužnost.

Evo zašto analitičari kažu da sve više muškaraca napušta vojsku i zašto to nije problem samo za Ukrajinu.

Koliko je ljudi napustilo ukrajinsku vojsku?

Brojevi se razlikuju u zavisnosti od toga koga pitate.

Prema Kyiv Postu, vjeruje se da se gotovo 60.000 ljudi suočava s krivičnim prijavama zbog bijega sa svojih položaja od početka rata. Te ukrajinske dnevne novine su citirale dokumente glavnog tužioca. Gotovo polovina tih slučajeva pokrenuta je ove godine.

Međutim, britanske novine The Times citirale su podatke glavnog tužioca koji, kako je naveo, pokazuju da je pokrenuto gotovo 51.000 krivičnih predmeta zbog dezertiranja i napuštanja vojne jedinice između januara i septembra ove godine. Novine El Pais navode bližu cifru od gotovo 45.543 dezertiranja između januara i augusta ove godine, što su, kako navode, podaci iz Ureda glavnog tužioca, koji su procurili u ukrajinsku štampu.

Sve ove brojke su mnogo veće od 22.000 krivičnih prijava podnesenih za isto djelo 2023. godine i 9.000 slučajeva koliko ih je bilo u 2022. godini.

Nejasno je da li su oni koji bježe iz vojske uglavnom vojni obveznici ili neki koji su se ranije dobrovoljno prijavili da napuštaju svoja mjesta. Dobrovoljcima koji nisu Ukrajinci dozvoljeno je da se povuku iz vojske nakon šest mjeseci borbe.

Međutim, za ukrajinske regrute – odnosno one koji imaju obavezu da se priključe borbama prema zakonu o opštoj mobilizaciji, koji je na snazi ​​od marta 2022. godine – regrutacija je doživotna.

Zašto toliko vojnika dezertira?

Iscrpljenost i nizak moral glavni su razlozi.

Vojnici se žale da danima moraju neprestano izdržavati pod teškom vatrom bez pauze jer nema nikoga da ih zamijeni. Oni na prvoj liniji su medijima rekli da su išli iz bitke u bitku i da su imali malo odmora od ruske invazije koja traje od februara 2022. godine.

Vojnicima je dozvoljeno da uzmu deset slobodnih dana dva puta godišnje. Zbog nedostatka ljudstva ti odmori se ponekad znaju i odgoditi. Vojnici i njihove porodice traže pauze koje se kreću između jednomjesečnog odmora i trogodišnje rotacije.

Serhii Hnezdilov, vojnik pod istragom zbog dezerterstva, koji je također i novinar, rekao je za britanske novine The Times: “Barem u zatvoru znaš kada ćeš moći izaći.” On je uhapšen nakon što je na društvenoj mreži Facebook objavio svoju odluku da napusti vojsku u znak protesta jer su loši uslovi.

U kakvom je stanju vojska?

Ne zna se koliko je ljudi Ukrajina izgubila u ratu, ali analitičari kažu da bi mogle biti desetine hiljada. Zapadne procjene to stavljaju na gotovo 80.000 vojnika.

Stručnjaci kažu da sve veći broj slučajeva dezerterstva dolazi u trenutku kada se Ukrajina suočava s nedostatkom vojnika na bojnom polju – što je problem koji pokušava riješiti prisilnom mobilizacijom boraca.

U nekim slučajevima, to znači da se pet do sedam ukrajinskih vojnika mora suočiti sa 30-ak ruskih vojnika, rekao je Simon Schlegel, analitičar iz Crisis Groupa, za Radio Slobodnu Evropu.

Analitičari procjenjuju da ukrajinska vojska broji gotovo milion vojnika u poređenju s gotovo 2,4 miliona na ruskoj strani, ali nijedna zemlja ne objavljuje te podatke. Komandanti ukrajinske vojske tvrde da je omjer ruskih prema ukrajinskim borcima deset prema jedan.

Nedostatak ljudstva je stari problem za Ukrajinu, čak i prije početka rata, uprkos ranom entuzijazmu za pridruživanje vojsci neposredno nakon početka invazije, rekao je za Al Jazeeru analitičar Keir Giles iz britanskog instituta Chatham House.

“Ukrajina se već dugo bori s tim”, rekao je, dodajući da niske brojke, također, mogu poticati daljnje dezerterstvo. “Tu je iscrpljenost, tu je šok od granatiranja… Početni nalet uzbuđenja zbog rata je nestao, a neki ljudi su počeli shvaćati da je ovo rat na duge staze.”

Osim mentalnog i fizičkog umora s kojim se mnogi vojnici suočavaju zbog produženih perioda na prvoj liniji, ukrajinska vojska se suočava i sa neadekvatnim naoružanjem i municijom.

Uprkos nekim pobjedama, uključujući veliki upad u rusku Kursku oblast u augustu, ukrajinske trupe su se često našle u defanzivi u gotovo 32-mjesečnom ratu s Rusijom.

Ono što je najvažnije, vojnici kažu da su slabo naoružani i žale se da im je neprijatelj na vidiku, da ih gledaju kako napreduju i da nisu u stanju pucati jer nemaju municiju, prema izvjavama vojnika koje je prenio CNN. Mnogi su rekli da osjećaju krivicu jer nisu mogli pružiti pješadijskim jedinicama adekvatnu zaštitu. Komandanti su novinarima rekli i da su bili primorani da gledaju ljude iz cijelih jedinica kako ginu u ratu zbog nestašice oružja.

Govoreći pred Kongresom Sjedinjenih Američkih Država, tokom svjedočenja 10. aprila, general Christopher Cavoli, šef Evropske komande Američke vojske, opisao je prednost Rusije od pet prema jedan u artiljerijskim granatama, predviđajući da će ta prednost uskoro narasti na deset prema jedan.

Zašto je vojska u tako lošem stanju?

Ukrajinski zvaničnici krive zapadne saveznike – Evropsku uniju i SAD – što su prespori u pružanju vojne pomoći. Predsjednik Volodimir Zelenski je više puta pozivao Washington, s obzirom na to da je Kongres podijeljen kada je riječ o dodjeli veće pomoći Ukrajini, da brzo isporuči obećana sredstva koja će zemlji omogućiti da kupi više artiljerijskih granata i sistema protivzračne odbrane.

Sjedinjene Američke Države su 24. aprila ove godine usvojile zakon, nakon gotovo godinu dana kašnjenja, odobravajući paket pomoći od 61 milijardu dolara koji je uglavnom namijenjen Ukrajini. Isporuke vojne pomoći zemlji u okviru paketa uključivale su vozila, protivzračnu municiju Stinger, municiju za visoko pokretne artiljerijske raketne sisteme i protivtenkovsku municiju.

U izjavi od 29. aprila, Zelenski je zahvalio Američkoj vladi i rekao da je podrška „počela da stiže“, ali je ponovio potrebu za bržom pomoći.

„Brzina isporuka znači stabilizaciju fronta“, rekao je Zelenski.

Evropske zemlje su zajedno isporučile Ukrajini 118,2 milijarde eura između aprila 2022. i septembra 2024. godine, dok je SAD isporučio 84,7 milijardi eura, prema podacima njemačkog instituta Kiel. Analitičari kažu da predstojeći američki izbori, na kojima bi se bivši predsjednik Donald Trump mogao vratiti u Bijelu kuću, izazivaju neizvjesnost za Ukrajinu. Trump je više puta prijetio da će smanjiti američko finansiranje zemlje, a mnogi članovi njegove Republikanske stranke su ga podržali.

Da li zakoni o regrutaciji podstiču dezerterstvo?

Ratno stanje u Ukrajini, koje je stupilo na snagu krajem februara 2022. godine, nalaže mladima da se pridruže vojsci.

Vlada Zelenskog kaže da vojska treba angažovati gotovo 500.000 od gotovo 3,7 miliona ljudi u borbenoj dobi, koji ispunjavaju uslove za službu.

Budući da je predsjednik potpisao obnovljeni zakon o mobilizaciji u aprilu 2024. godine, muškarci koji se moraju odazvati su sada između 25 i 60 godina. Ranije je taj raspon bio od 27 do 60 godina.

Ovaj zakon obavezuje muškarce koji imaju godine za regrutovanje da ažuriraju svoje informacije kod vlasti jer su pooštrene kazne za izbjegavanje regrutacije, bile su 13 dolara i povećale su se na 215 dolara, dok se prekršioci suočavaju s nekoliko dana pritvora.

Neki kritikuju ukaz o regrutaciji u cjelini zbog njegove prividne rigidnosti: nema legalnih načina da se napusti vojska kao regrut, osim u posebnim okolnostima kao što su odgajanje maloljetnika ili djeteta s invaliditetom ili briga za supružnika s invaliditetom ili teškom bolešću.

Debate o starosnoj dobi za regrutaciju su, također, u jeku: neke frakcije žele zadržati više mladih muškaraca kod kuće kako bi vodili ekonomiju. Drugi, posebno oni u vojsci, kažu da je potrebno više aktivnih muškaraca na bojnom polju.

Prema ukrajinskom ratnom zakonu, muškarci se prvo regrutiraju u vojnu službu kao pripremi za mobilizaciju ili “poziv” kada stvarno idu u borbu.

Predsjednik Zelenski se suočio sa određenim pritiskom prije nego što je pristao da potpiše aprilski zakon, smanjivši starosnu dob za regrutaciju na 25 godina, prema ukrajinskim medijima, usred poziva da se starosna granica za regrutaciju spusti na 20 ili 18 godina.

Snimci na društvenim mrežama prikazuju muškarce iz ukrajinske vojske kako upadaju u barove i restorane i nasilno odvlače mladiće ako odbiju da budu regrutirani prema novom zakonu. Uredba nalaže da se muškarci koji ispunjavaju uslove, u zemlji ili inostranstvu, registruju i stalno nose sa sobom svoje vojne dokumente.

Elena Davlikanova, profesorica na Ukrajinskom državnom univerzitetu Sumy (SSU), kaže da se rasprava ne fokusira na prave razloge zašto ljudi ne žele da se prijave.

“Nedostatak oružja i municije glavna je prepreka mobilizaciji”, rekla je Davlikanova za Al Jazeeru. „Bilo bi mnogo jeftinije da se navrijeme isporuči dovoljno sistema protivzračne odbrane od planiranja rekonstrukcije Ukrajine, čija je cijena blizu 500 milijardi američkih dolara“, dodala je, misleći na procijenjene troškove obnove razorene zemlje.

Postoji li način da se izbjegne regrutacija?

Ne zvanično. To znači da osobama u starosnim grupama i kategorijama za regrutaciju nije dozvoljeno da napuste zemlju. Međutim, stotine mladića pobjegle su u susjedne zemlje, strahujući od regrutacije. Neki su riskirali da pobjegnu kroz ledene vode rijeke Tise, na granici s Rumunijom, dok su se mnogi i udavili, navodi ukrajinska granična patrola koja nije dala konkretne informacije o žrtvama.

Oni koji su uhvaćeni u pokušaju da napuste zemlju su kažnjeni novčano i pušteni.

Da li se Rusija suočava sa istim problemom?

Problemi ljudstva i naoružanja su, također, pritisak i za Rusiju, kažu stručnjaci. Međutim, trenutno ima više ruskih vojnika nego ukrajinskih, a Rusija je zauzela gotovo 19 posto ukrajinske teritorije od početka rata.

“Moramo imati na umu ovaj kontekst kada govorimo o Ukrajini jer ne vidimo šta se dešava na drugoj strani. Rusija ima godine i godine prakse da svoje informacije o gubicima čuva u tajnosti”, rekao je Giles.

Ruski muškarci starosti između 18 i 30 godina imaju pravo na regrutaciju na godinu dana. U ovom trenutku, vojni obveznici bi trebali biti zakonski izuzeti iz borbe ako nemaju najmanje četiri mjeseca obuke, što se u praksi ne dešava, kažu analitičari.

Od početka rata, ruski sudovi su imali gotovo 8.000 slučajeva kršenja zakona u koje je upleteno vojno osoblje, od kojih je više od 80 posto dezerterstvo, prema ruskom portalu Mediazona.

Ranije ove godine, međutim, Ukrajinska vojna obavještajna služba izvijestila je da je gotovo 18.000 vojnika iz južnog vojnog okruga Rusije dezertiralo.

Glavni razlozi koje neki navode su strah od ranjavanja – ili još gore, smrti – u ratu kojem se ne nazire kraj. Do maja je najmanje 500.000 ruskih vojnika ili umrlo ili ranjeno od početka rata, prema podacima Ministarstva odbrane Ujedinjenog Kraljevstva.

Alex Gatopulos, urednik Al Jazeere za odbranu, primijetio je da, iako je broj ruskih vojnika možda veći, “nisu nužno i bolji”. Zemlja upravo sustiže efektivnu ukrajinsku strategiju dronova, ali ruske trupe su izgubile “izuzetno veliki broj tenkova zbog ukrajinskih napada”, kao i vojnike, rekao je.

“Za Rusiju, jedini put do vojne pobjede je kroz iscrpljivanje i korištenje njenih većih oružanih snaga da slome manju ukrajinsku vojsku”, rekao je Gatopulos, govoreći o strategiji “mašine za mljevenje mesa”, vidi se da Rusija gura vojnike na prve linije uprkos velikom broju mrtvih.

Rusija je pokušala da namami muškarce da se pridruže vojsci. Vlasti su u augustu učetvorostručile jednokratnu uplatu za regrutaciju. Vojnici koji se prijave sada dobijaju gotovo 11.500 dolara – što je 23 puta više od prosječne mjesečne plate od oko 500 dolara.

Međutim, još uvijek postoji malo entuzijazma za pridruživanje, napisala je analitičarka Kseniya Kirillova u svom radu za američki Centar za analizu evropske politike.

“Ruski regioni su postigli samo 50-60 posto svojih ciljeva za regrutaciju 2023. godine […] neke kancelarije za regrutaciju se sada fokusiraju na prisiljavanje regruta”, napomenula je Kirilova.