Dok bjesni rat u susjednoj Ukrajini: Dva ključna glasanja u Moldaviji

U nedjelju će Moldavci imati priliku glasati dva puta.

Jednom je izbor novog predsjednika. Drugi je referendum o tome treba li njihova zemlja uključiti cilj pristupanja Evropskoj uniji u svoj ustav.

Nacija bez izlaza na more u kojoj se nalazi prokremaljska otcijepljena regija Pridnjestrovlje, Moldavija je stiješnjena između Ukrajine i Rumunije dok bjesni ruski rat – i često je dom podjelama između prozapadnih i promoskovskih frakcija.

Evo sve što trebate znati:

Koji su ključni problemi?

Moldavija je mala nacija s oko tri miliona stanovnika. U Pridnjestrovlju živi oko 500.000 ljudi.

Zemlja ima većinu koja govori rumunski i veliku manjinu koja govori ruski.

Uprkos tome što je posljednjih godina zabilježila najveću stopu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Evropi, još uvijek je jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi. Moldavci se trenutno bore s visokim cijenama energije i inflacijom, dok je minimalna plaća i dalje niska, na 5000 leua (283 dolara).

Otkako se SSSR raspao 1991., bivša sovjetska zemlja imala je čelnike koji su promijenili proevropski i proruski put.

Maia Sandu, aktualna predsjednica koja se natječe za reizbor, odlučna je u namjeri da Moldavija pristupi EU-u i postavila je kao cilj 2030. godinu za svoje pristupanje.

Rat Moskve u Ukrajini izravno je utjecao na Moldavce, koji sada plin dobivaju sa Zapada, a ne iz Rusije.

Kakav je stav Moldavije o ruskom ratu u Ukrajini?

Od ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022., Moldavija se nastojala ekonomski distancirati od Rusije i uspostavila bliže veze sa Zapadom.

Prije rata u Ukrajini, Moldavija je u potpunosti ovisila o Rusiji u pogledu plina i dobivala je većinu električne energije po jeftinoj cijeni iz termoelektrane u separatističkoj regiji Transnistria, koju opskrbljuje ruska državna tvrtka Gazprom.

Pridnjestrovlje je 1990. uz podršku Rusije zatražilo nezavisnost od Moldavije, a tri desetljeća kasnije u zemlji se još uvijek nalazi oko 1500 ruskih vojnika.

Međutim, međunarodna zajednica ne priznaje samoproglašenu nezavisnost Pridnjestrovlja.

Kasnije 2022., Moldavija je prekinula svoju ovisnost i do kraja prošle godine ništa od plina nije uvozila iz Rusije. Sada koristi zapadnoevropske izvore.

Dok je smanjenje ruskog prirodnog plina potaknulo inflaciju, Sandu je u prošlogodišnjem intervjuu za Radio Slobodna Europa rekla da diversifikacija opskrbe plinom znači da Moskva više ne može “ucjenjivati” Kišinjev “kao što je to činila”.

U međuvremenu, Rusija je optužena za miješanje u politiku i upravljanje Moldavijom.

U februaru 2023. Sandu je optužila Rusiju da planira svrgnuti proevropsku vladu Moldavije kroz planirane opozicione demonstracije.

Sljedećeg mjeseca Pridnjestrovlje je izjavilo da je osujetilo ukrajinsku zavjeru da se ubiju njeni čelnici.

Moskva je odbacila tvrdnje o uplitanju i optužila moldavsku vladu za “rusofobiju”.

Ko se kandidira za predsjednika?

Sandu, iz Stranke akcije i solidarnosti (PAS), natječe se za još jedan četverogodišnji mandat protiv rekordnih 10 drugih kandidata.

Bivša ekonomistica Svjetske banke, postala je prva žena predsjednica Moldavije na posljednjim izborima 1. novembra 2020. Pobijedila je uvjerljivo, a njena je stranka sljedeće godine osigurala većinu u parlamentu.

Prema anketi CBS-AXA, Sandu vodi u predsjedničkoj utrci s 36,1 posto podrške birača, znatno ispred svojih 10 protukandidata.

Najbliži konkurenti su joj Alexandr Stoianoglo, bivši tužilac kojeg podržava proruska Partija socijalista, koji ima podršku od 10,1 posto, te Renato Usatii, bivši gradonačelnik Baltija, sa 7,5 posto.

Oleg Ignatov, viši analitičar u Međunarodnoj kriznoj grupi, rekao je za Al Jazeeru da, iako je Sanduin rejting pao posljednjih godina zbog ekonomske krize, ona je još uvijek spremna pobijediti jer su drugi kandidati u usporedbi s njom “vrlo slabi”.

“Sanduina pozicija je najjača, jer njena politika pokazuje da može dobiti podršku Zapada”, rekao je, dodajući da je podrška EU-a ključna za ekonomiju Moldavije.

“Političari koji imaju najjači argument su političari koji mogu pružiti stvarnu financijsku podršku Moldaviji. Politika Sandu je vrlo učinkovita jer je donijela mnogo novca u Moldaviju – mnogo finansijske, političke i sigurnosne podrške.”

Dodao je da je PAS “napravio puno stvari u smislu energije, tako da mislim da je vrlo uspješna u donošenju ove podrške sa Zapada. To je glavni faktor u određivanju pobjednika.”

No, loš rezultat za Sandu mogao bi ugroziti većinu njene stranke na parlamentarnim izborima sljedeće godine.

Ako niti jedan od 11 kandidata ne osvoji više od polovice glasova, izbori će se održati u drugom krugu 3. novembra.

Na što je fokusiran referendum?

Također u nedjelju, Moldavci će moći dati još jedan glas na referendumu o službenom cilju pristupanja EU.

Oni će odlučiti hoće li taj cilj biti dio ustava Moldavije, namijenjenog kao mjera kojom se osigurava da sljedeći čelnici neće skrenuti s puta u EU.

Ukrajina i Moldavija službeno su započele pregovore o pristupanju EU-u nakon što su dobile status kandidata za članstvo u EU u junu 2022., nekoliko mjeseci nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.

Međutim, nedjeljno glasanje nije pravno obvezujuće i ne utječe na pristupanje Moldavije EU-u.

Neki predsjednički kandidati pozvali su na bojkot referenduma ili pozvali ljude da glasaju protiv. Među njima ima političara koji i sami podržavaju ulazak u EU. Rekli su da je referendum samo politička igra za jačanje Sandu, koja vodi kampanju “za”.

Ignatov je rekao da je referendum “pametan potez s političke tačke”.

“Rezultati referenduma samo će pokazati već postojeće podjele koje su već poznate.”

Na prethodnim izborima prosječna izlaznost bila je 52,3 posto.

Prema nedavnim anketama, više od polovice Moldavaca podržava ulazak u EU i planira glasati “za” na referendumu.

Koje su optužbe protiv Rusije?

Moldavija je službeno optužila Rusiju za političko uplitanje.

Ranije ovog mjeseca policija je tvrdila da su kriminalne grupe koje podržava Moskva planirale omesti nedjeljno glasovanje i čak zauzeti vladine zgrade.

Prošlog mjeseca vlada je poduzela akciju zatvaranjem nekoliko ruskih internetskih novinskih kuća.

Prema policiji, mreža koju je navodno kontrolirala Rusija platila je 130.000 birača da glasaju protiv i podrže svoje omiljene kandidate.

Taj broj predstavlja gotovo 10 posto uobičajenog odaziva birača, prema političkom analitičaru Valeriuu Pashi, izvijestio je Reuters.

Sanduova vanjskopolitička savjetnica Olga Rosca procijenila je da je Rusija poslala više od 100 miliona eura kako bi utjecala na glasanje, izvijestio je Reuters ove sedmice.