Aktivisti propituju američku ‘prijetnju’ Izraelu da poveća pomoć za Gazu: Šta trebate znati

Visoki zvaničnici Sjedinjenih Američkih Država upozorili su Izrael da će, ako ne poduzme „hitne i održive mjere“ kako bi dozvolio ulazak većih količina humanitarne pomoći u Pojas Gaze, američka administracija možda biti prisiljena smanjiti podršku svom glavnom savezniku.

Ovo upozorenje, saopšteno u pismu koji su potpisali državni sekretar Antony Blinken i šef Pentagona Lloyd Austin, a koje je objavljeno ove sedmice, stiglo je u trenutku kada je godinu dana dug izraelski rat u Gazi pojačao glad i bolesti širom te priobalne palestinske enklave.

„Količina humanitarne pomoći koja je ušla u Gazu u septembru bila je najmanja u odnosu na bilo koji mjesec protekle godine“, napisali su američki zvaničnici u pismu, dajući Izraelu 30 dana da djeluje u skladu sa nizom zahtjeva kako bi „preokrenuo silaznu humanitarnu putanju“.

Gotovo odmah, advokati, aktivisti za ljudska prava i drugi stručnjaci doveli su u pitanje očitu prijetnju američke administracije ukidanjem američke vojne pomoći Izraelu.

„Bidenova administracija opet izvodi birokratske trikove kako bi izbjegla primjenu američkog zakona i ukinula transfere oružja Izraelu“, napisala je Annie Shiel, direktorica za zagovaranje za područje SAD-a u Centru za civile u sukobu, u objavi na društvenim mrežama. „U međuvremenu će još hiljade palestinskih civila biti ubijene, osakaćene i izgladnjivanje tokom ovih 30 dana.“

Iako je SAD prema vlastitim zakonima dužan obustaviti vojnu pomoć državi ako ta država ograničava isporuku američke vojne pomoći, administracija američkog predsjednika Josepha Bidena do sada je odbijala primijeniti to pravilo na Izrael, primjećuju stručnjaci.

O čemu je riječ u ovom pismu, kako su reagovale uključene strane i stručnjaci i šta bi moglo uslijediti? Evo šta trebate znati.

Šta piše u pismu?

Blinken i Austin priznali su strahovitu humanitarnu krizu u Gazi, uključujući rizike s kojima se suočava 1,7 miliona ljudi koji su natjerani, kroz višestruke naredbe o evakuaciji, u usko priobalno područje na bombardovanoj teritoriji.

Rekli su da su „posebno zabrinuti“ što nedavni izraelski postupci „doprinose ubrzanom pogoršanju“ uvjeta. Te radnje uključuju izraelsko blokiranje komercijalnog uvoza u Gazu i „uskraćivanje ili ometanje gotovo 90 posto humanitarnih kretanja između sjevera i juga Pojasa Gaze u septembru.

U pismu se izraelska vlada poziva da uvede niz mjera u sljedećih 30 dana, uključujući:

• Dozvoljavanje ulaska minimalno 350 kamiona u Gazu dnevno.
• Osiguravanje „adekvatnih humanitarnih pauza“ koje će omogućiti isporuku i podjelu humanitarne pomoći u najamnje naredna četiri mjeseca.
• Poništavanje naredbi o evakuaciji „kada za to nema operativne potrebe“.

Američki čelnici su od Izraela zatražili i da „okonča izolaciju sjevernog dijela Gaze“ – gdje su izraelske snage nedavno pokrenule intenzivirani napad – dopuštanjem humanitarnim grupama da pristupe tom području i potvrđivanjem da nema plana izraelske vlade da prisili palestinske civile da odu.

Koji američki zakon je Izrael optužen da krši?

U svom pismu, Blinken i Austin su naveli Odjeljak 620I američkog Zakona o stranoj pomoći, akta koji nadzire pružanje strane pomoći nekoj državi.

„Neće se pružati nikakva pomoć prema ovom zakonu ili Zakonu o kontroli izvoza oružja nijednoj državi ako je predsjedniku dato do znanja da vlada te države zabranjuje ili na drugi način ograničava, direktno ili indirektno, prijevoz ili isporuku humanitarne pomoći Sjedinjenih Američkih Država“, piše u jednom dijelu pisma.

Zakon dozvoljava izuzetak od pravila, dopuštajući da pomoć nastavi stizati u državu ako američki predsjednik odluči da je to u interesu nacionalne sigurnosti SAD-a. Ipak, predsjednik mora obavijestiti kongresne odbore da je takva odluka donesena i zašto.

Biden se nije pozvao na to izuzeće u slučaju izraelskog rata protiv Gaze.

SAD daje Izraelu najmanje 3,8 milijardi dolara vojne pomoći godišnje, a Biden je odobrio dodatnih 14 milijardi dolara pomoći od početka rata u Gazi početkom oktobra 2023.

Šta se dešava na terenu u Gazi?

Izrael negira da blokira humanitarnu pomoć za Gazu, a iz izraelske agencije COGAT, koja nadzire isporuke, kažu da će nastaviti širiti „napore da dostave humanitarnu pomoć širom Gaze“.

Međutim, Ujedinjeni narodi i druge huamnitarne grupe mjesecima već optužuju Izrael da koči njihove napore na dostavljanju hrane, vode, lijekova i druge ključne pomoći Palestincima.

Zabrinutost zbog pogoršanja humanitarne krize nedavno je eskalirala nakon što je izraelska vojska izdala dodatne naredbe za evakuaciju i pojačala opsadu sjevernog dijela Pojasa Gaze u vrijeme kada je pokrenula obnovljenu kopnenu ofenzivu u tom području.

U četvrtak je UN-ov sistem za praćenje gladi poznat pod nazivom Integrisana klasifikacija faze sigurnosti hrane (IPC) saopštio da se 1,84 miliona Palestinaca u Gazi suočava sa visokim nivoima akutne nesigurnosti opskrbe hranom. Od te brojke, njih 133.000 suočavaju se sa „katastrofalnom“ nesigurnošću.

Heba Morayef, direktorica Amnesty Internationala za Bliski istok i Sjevernu Afriku, upozorila je da Izrael „tjera civile da biraju između gladovanja ili raseljavanja, dok njihove domove i ulice nemilosrdno pogađaju bombe i granate“.

Joyce Msuya, vršiteljica dužnosti šefa UN-a za humanitarna pitanja, rekla je Vijeću sigurnosti ove sedmice da je širom Gaze „manje od trećine od 286 humanitarnih misija koordiniranih s izraelskim vlastima u prve dvije sedmice oktobra omogućeno bez većih incidenata ili kašnjenja“.

„Svaki put kada misija bude ometena, životi ljudi u potrebi i humanitaraca na terenu bivaju izloženi još većem riziku“, kazala je Msuya.

Prošli mjesec je 15 humanitarnih grupa – uključujući Save the Children, Oxfam i Norveško vijeće za izbjeglice – također izvijestilo da je „izraelsko sistemsko ometanje pomoći“ značilo da 83 posto potrebne pomoći u hrani ne stigne u Gazu.

„Rekordno nizak prosjek od 69 kamiona pomoći dnevno ušlo je u Gazu u augustu 2024, u usporedbi sa 500 po radnom danu prošle godine; što ionako nije bilo dovoljno za zadovoljenje potreba ljudi. U augustu više od milion ljudi nije dobilo nikakve obroke u južnom i centralnom dijelu Gaze“, kazali su.

Šta su stručnjaci rekli o ovosedmičnom američkom pismu?

Annelle Sheline, bivša zvaničnica State Departmenta SAD-a koja je podnijela ostavku zbog politike administracije u Gazi, rekla je da je ovosedmično pismo „jasno priznanje da administracija zna da se 620i krši“.

„Prema američkom zakonu, ovo čini Izrael nepodobnim da primi američko oružje ili sigurnosnu pomoć“, napisala je na društvenim mrežama.

Drugi su postavljali pitanje zašto je Washington dao Izraelu 30 dana da dopusti ulazak veće količine humanitarne pomoći u Gazu prije nego što prekine vojnu pomoć, uprkos dokazima koji pokazuju da su isporuke otežane.

„Da [Biden] misli ozbiljno, već bi to napravio, kako zakon i nalaže“, kazao je Matt Duss, izvršni potpredsjednik Centra za međunarodnu politiku, ekspertske organizacije u Washingtonu.

„Nakon 30 dana, zahvalit će Izraelu što je ukinuo neka ograničenja (čime i dalje neće ispuniti zakonske uvjete) i nastaviti slati municiju“, dodao je u objavi na platformi X.

Sarah Leah Whitson, pravnica i izvršna direktorica američke ekspertske organizacija DAWN također je kazala da, iako je pismo označilo „važan signal bez presedana da je Izrael prešao čak i popustljive crvene linije Bidenove administracije“, konkretno djelovanje je ključno.

„Sada je potrebno da Bidenova administracija djeluje, a ne da se zadrži samo na riječima, na primjeni američkih zakona, koji zabranjuju pomoć Izraelu s obzirom na njegovo ne samo neumoljivo ometanje humanitarne pomoći, nego i na namjerno izgladnjivanje i neprestano bombardovanje civila u Gazi“, izjavila je Whitson.

Zašto je pismo poslano baš sada?

Teški uvjeti na sjeveru Gaze i bojazan da će izraelska opsada na tom području izložiti stotine hiljada Palestinaca riziku, ponovo su fokus usmjerili na ograničenja ulaska humanitarne pomoći.

Obraćajući se Vijeću sigurnosti UN-a, američka ambasadorica Linda Thomas-Greenfield kazala je da bi „'politika izgladnjivanja’ na sjeveru Gaze bila stravična i neprihvatljiva i da bi imala implikacije prema međunarodnom i američkom pravu“.

„Vlada Izraela je navela da to nije njihova politika, da hrana i druge osnovne zalihe neće biti odsječeni i mi ćemo posmatrati da vidimo jesu li izraelski postupci na terenu u skladu s ovom izjavom“, kazala je.

Kritičari su optužili Izrael da provodi plan koji su osmislili bivši generali i koji poziva na izgladnjivanje ljudi na sjeveru Gaze kako bi primorali stanovnike da se evakuišu iz ovog područja i proglase ga zatvorenom vojnom zonom.

Novinska agencija Associated Press objavila je ranije ove sedmice da izraelski premijer Benjamin Netanyahu „ispituje“ ovaj plan, nazvan „Generalov plan“.

Pismo Bidenove administracije također dolazi samo nekoliko sedmica prije američkih predsjedničkih izbora, na kojima će se demokratska potpredsjednica Kamala Harris takmičiri protiv bivšeg predsjednika i republikanskog kandidata Donalda Trumpa.

Čvrsta podrška Bidenove administracije Izraelu bila je glavni izvor kritika uoči glasanja sljedećeg mjeseca, a Harris se suočava s pozivima da poveća pritisak na Izrael da prekine rat, uključujući obustavu transfera oružja tom američkom savezniku.

Međutim, Harris je odbila taj zahtjev i nastavila je izražavati snažnu podršku Izraelu uprkos upozorenjima da bi je takav stav mogao koštati prijeko potrebnih glasova progresivaca, kao i američkih Arapa i muslimana.