Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini: Sve što trebate znati

Osmi lokalni izbori od proglašenja nezavisnosti 1992. godine u Bosni i Hercegovini bit će održani u nedjelju, 6. oktobra.

Održavaju se svake četiri godine i uključuju izbor općinskih načelnika i gradonačelnika koji su odgovorni za vođenje općinske, odnosno gradske administracije te implementaciju odluka lokalnog vijeća koje čine zakonodavno tijelo na tom nivou vlasti.

Centralna izborna komisija BiH (CIK) je ovjerila kandidature ukupno 296 političkih subjekata za lokalne izbore, od toga 110 političkih partija, 58 koalicija, 76 nezavisnih kandidata i 43 nezavisna kandidata nacionalnih manjina te devet lista nezavisnih kandidata.

Ovjereno je ukupno 26.089 kandidatura pojedinaca, od čega su 25.703 kandidata za skupštine općina, među kojima je 10.983 žena. Kada je riječ o kandidatima za načelnike, odnosno gradonačelnike, njih ima 386, od čega 29 žena.

Evo šta trebate znati o lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini.

Šta se bira?

Građani i građanke Bosne i Hercegovine će na lokalnim izborima 2024. birati ukupno 3.200 vijećnika i odbornika u gradskim i općinskim vijećima u Federaciji BiH te gradskim, odnosno skupštinama opština u Republici Srpskoj, kao i novi saziv Skupštine Brčko distrikta.

Osim toga, birat će i 143 gradonačelnika i načelnika u lokalnim zajednicama u oba entiteta u Bosni i Hercegovini.

Kako se biraju gradonačelnici?

Gradonačelnici se biraju direktno u većini lokalnih zajednica. Izuzetak su Sarajevo i Mostar te Brčko distrikt.

U Sarajevu vijećnici iz četiri opštine, koje građani biraju direktno na izborima, biraju sastav Gradskog vijeća koje potom bira gradonačelnika / gradonačelnicu.

Mostar bira gradonačelnika u Gradskom vijeću i to dvotrećinskom većinom glasova 35 vijećnika.

Građani Brčko distrikta, posebne teritorijalne jedinice koja ne pripada nijednom od entiteta, direktno biraju Skupštinu Distrikta, koja kasnije bira gradonačelnika / gradonačelnicu.

Koliki je procent žena?

Zakon o ravnopravnosti spolova je propisao kvotu od 40 posto za manje zastupljen spol, a Izborni zakon BiH je integrisao tu obavezu, pa se na kandidatskim listama mora naći minimalno 40 posto manje zastupljenog spola.

To znači da od ukupno 26.089 ovjerenih kandidatura, 10.983 čine žene (više od 42 posto).

No, kada je riječ o kandidatima za načelnike, odnosno gradonačelnike, njih ima 386, od čega je samo 29 žena (otprilike 7,5 posto).

Ko ima pravo glasa?

“Svaki punoljetni građanin je vađenjem lične karte upisan u Centralni birački spisak”, istakla je Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije BiH.

Tako se na Centralnom biračkom spisku našlo 3.406.088 birača koji imaju pravo glasa. Od tog broja, 44.789 građana registrovano je da glasaju izvan Bosne i Hercegovine.

Koliko koštaju lokalni izbori?

Ukupni troškovi lokalnih izbora 2024. iznose 19 miliona konvertibilnih maraka (oko 9,7 miliona eura).

Institucije Bosne i Hercegovine su za aktivnosti Centralne izborne komisije BiH na provođenju lokalnih izbora 2024. doznačile 7,41 miliona konvertibilnih maraka (oko 3,8 miliona eura).

CIK BiH je tražio i dodatnih 4,1 milion konvertibilnih maraka (oko 2,1 miliona eura). Ta sredstva su, kako su naveli, potrebna za angažman dodatnog osoblja, kao i provođenje pilot-projekta u skladu s odlukama visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Osim toga, procjenjuje se da će općine, odnosno gradovi snositi ukupne troškove od gotovo 7,5 miliona konvertibilnih maraka (oko 3,3 miliona eura).

Kako pravilno glasati?

Za razliku od dosadašnje prakse, kada su birači na listiću mogli zaokružiti koliko god žele kandidata unutar jedne političke opcije, sada je moguće zaokružiti najviše tri.

To je novina, jer su ranije birači na listiću mogli zaokružiti više kandidata unutar jedne političke opcije ili koalicije ili liste nezavisnih kandidata.

Dakle, ukoliko želite dati glas “XY” stranci (moguće je glasati samo za jednu političku opciju da bi glas bio važeći). Osim stavljanja znaka X u kružić kod imena određene stranke (nije obavezujuće), dozvoljeno je staviti znak X pored najviše tri imena s liste izabrane političke opcije.

Kada je riječ o izboru načelnika i gradonačelnika, glasački listić bit će važeći ako označite X ispred imena samo jednog kandidata.

Ima li još novina?

Nakon što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u martu ove godine iskoristio svoje ovlasti i nametnuo izmjene Izbornog zakona BIH, na izbornim listama više se ne mogu naći ratni zločinci, kao što je to bio slučaj u prošlosti.

“Nijedna osoba koja je osuđena od bilo kojeg međunarodnog ili domaćeg suda za zločin genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina ne može se kandidirati na izborima niti obavljati bilo koju izbornu, imenovanu ili drugu funkciju”, navedeno je u izmjenama Izbornog zakona.

Osim toga, predviđeno je uvođenje pilot-projekta koji će biti primijenjen na nekim glasačkim mjestima, a koji se odnosi na korištenje opreme za elektronsko prebrojavanje glasačkih listića, opreme za elektronsku identifikaciju birača, opreme za videonadzor i snimanje nadzornih videosnimaka na biračkim mjestima i centrima za brojanje. No, ovaj pilot-projekat ne uključuje opremu za elektronsko glasanje.

Schmidt je donio i novi komplet pravila za izbornu kampanju, čiji je cilj dodatno smanjenje mogućnosti političkih stranaka da manipulišu biračima. Ta pravila podrazumijevaju i strožije kazne za preuranjenu predizbornu kampanju.