Kakav su efekat imali Hezbollahovi projektili na unutrašnji front u Izraelu?

Izraelski unutrašnji front našao se pred ozbiljnim izazovom u utorak, po prvi put od početka razmjene vatre između Hezbollaha i izraelske vojske 8. oktobra 2023. godine. To se dogodilo nakon što je salva balističkih projektila dugog dometa lansirana iz Libana prema širem području Tel Aviva.

Prije toga, sirene za uzbunu konstantno su se oglašavale u više od 100 izraelskih naselja u kojima živi oko milion Izraelaca, u regiji Haifa i Safed, gradovima Gornje Galileje te naseljima okupiranog sirijskog Golana. U periodu od 12 sati lansirani su deseci projektila i bespilotnih letjelica sa eksplozivom iz Libana, a odbrambeni sistem nije uspio presresti neke od njih, što je uzrokovalo materijalnu štetu i izazvalo požare na velikim dijelovima šumskih područja.

Hezbollahovo lansiranje deset balističkih projektila odjednom iznenadilo je izraelsku vojsku, koja se pripremala za ograničeni kopneni upad u južni Liban. Pometnju su izazvale i sirene za uzbunu u centralnom dijelu zemlje, što je primoralo oko tri miliona Izraelaca da krenu prema skloništima i sakriju se u zaštićena mjesta.

Balističke rakete, od kojih su tri presretnute iznad šireg područja Tel Aviva, vratile su Izraelce u realnost prijetnji koje predstavlja Hezbollahov arsenal. Sve se to dešavalo u vrijeme “euforije” koja je vladala u Izraelu nakon atentata na generalnog sekretara stranke, Hassana Nasrallaha, u zračnim napadima koje su izvele izraelske zračne snage prošlog petka u južnim predgrađima Bejruta.

‘Paraliza’ širom Izraela

Zbog stroge vojne cenzure, izraelske institucije držale su u tajnosti lokacije na koje su pale balistički projektili, koji su prvi put bili usmjereni prema naseljenim područjima i duboko unutar izraelskih gradova. U međuvremenu, Hezbollah je objavio da je lansirao veliku količinu raketa “Fadi-4” na bazu Glilot, sjedište vojne obavještajne jedinice 8200, kao i na sjedište Mossada na periferiji Tel Aviva.

U skladu s vojnom cenzurom, izraelski mediji objavili su da je odbrambeni sisitem Zračnih snaga presreo tri balističke rakete, te da su geleri presretačkih projektila pali na nekoliko naselja sjeverno od Tel Aviva, te uzrokovali povrede srednje težine kod dvojice Izraelaca i požar u šumskom području.

Geleri projektila za presretanje doveli su i do zatvaranja Autoputa 6, poznatog kao ”Trans-Izrael”, na kojem su zabilježene saobraćajne gužve i kolone vozila duge desetke kilometara. Također su zatvorene i mnoge ceste koje vode prema Tel Avivu, a kretanje stotina hiljada Izraelaca paralizirano je na nekoliko sati, sve dok nisu uklonjeni eksplozivni materijali i ugašen požar koji je izbio s obje strane autoputa.

Na autoputu, koji povezuje sjever i jug, zavladali su haos i zbrka, iako se smatra ključnom prometnicom od vitalnog značaja, posebno u slučaju vanrednih situacija i rata. Izraelska vojska koristi ovu rutu za prijevoz vojne opreme, vojnih vozila i arsenala na frontove.

Nova ograničenja i upute

Nedavni napadi Hezbollaha balističkim projektilima prisilili su Komandu domaćeg fronta izraelske vojske da izda stroge upute koje obuhvataju i šire područje Tel Aviva i Jerusalema. Prema tim uputama, zabranjeno je okupljanje više od 30 ljudi na otvorenom, dok je u zatvorenim prostorima dozvoljeno do 300 osoba. Ove stroge upute ostaju na snazi do naredne subote navečer.

Stroga ograničenja, koja su prvobitno bila na snazi za Gornju Galileju, okupiranu Golansku visoravan, doseljenička naselja na Zapadnoj obali i Haifu, uključuju i obrazovne aktivnosti u školama, na univerzitetima i na radnim mjestima. Prema ažuriranim uputama, moguće je provoditi obrazovne aktivnosti na mjestima koja imaju pristup zaštićenom prostoru dok je na snazi uzbuna.

Također, moguće je nastaviti aktivnosti na radnim mjestima i operativne procese  u zgradama ili prostorima koji imaju pristup zaštićenom prostoru, dok su aktivnosti na mjestima bez skloništa i zaštićenih prostorija zabranjene. Također, donesena je odluka da se plaže zatvore za javnost, a razmatrana je i mogućnost zatvaranja aerodroma ”Ben Gurion”.

U vrijeme Roš hašane, koja pada u srijedu i četvrtak, ograničen je broj učesnika na talmudskim molitvama u sinagogama, velikim svetištima i na Trgu ispred Zapadnog zida (Trg Buraq), gdje je planirano održavanje događaja pod nazivom ”Velika tolerancija”, prema izvještaju lista Israela Hayom.

Prema istom listu, Komanda domaćeg fronta razmatra mogućnost da se dopusti održavanja događaja i talmudskih obreda kojima će prisustvovati oko 1000 učesnika, napominjući da ovim događajima i praznicima, kojih će biti četiri tokom oktobra, obično prisustvuju stotine hiljada ljudi, bilo tokom talmudskih molitvi na Trgu Buraq, prilikom upada u džamiju Al-Aksa ili tokom provokativnih povorki doseljenika u Starom gradu u Jerusalemu i Marša zastava oko gradskih zidina.

Sumnje u efikasnost skloništa

Imajući u vidu trenutni razvoj događaja i prijetnje s kojima se suočava domaći front u Izraelu, pored toga da se širi domet Hezbollahovih napada i da je počelo lansiranje balističkih projektila, list Globes postavlja pitanje jesu li javna skloništa i zaštićene prostorije, od kojih je velika većina izgrađena 1990-ih, u stanju pružiti adekvatnu zaštitu Izraelcima.

Prema riječima Erica Mirowskog, novinara koji se bavi pitanjem nekretnina, Izrael je, nakon završetka Prvog zaljevskog rata 1988. godine, odlučio promijeniti koncept sigurnosti na domaćem frontu. Prešao je sa sistema javnih skloništa na privatna skloništa ili zaštićene prostorije u domovima i stambenim zgradama. “Međutim, nakon više od 30 godina od tada, nije sigurno jesu li sigurnosni zahtjevi još uvijek odgovarajući”, dodao je.

Mirowski je istakao da se skloništa u stambenim zgradama i zaštićene prostorije u domovima godinama grade bez ikakvih uputa za njihovo održavanje. Izraelski novinar kaže: ”Kada nema potrebe za skloništima, ona se ne održavaju. Kada dođe dan da su potrebna, onda se otkrivaju problemi, a većina njih ne može pružiti zaštitu stanovništvu”.