Hoće li izraelska eskalacija u regiji uvući Iran u zamku rata
Imajući u vidu izraelsku eskalaciju, iranski krugovi se slažu da je regija na rubu totalnog rata, ali su podijeljeni u vezi s ulaskom Teherana u borbu i njegovog mogućeg odgovora.
Imajući u vidu izraelsku eskalaciju, koja je uslijedila nakon atentata na generalnog sekretara Hezbollaha Hassana Nasrallaha, te širenje opsega zračnih napada koji su stigli do glavnog libanskog grada Bejruta i ciljeva u Siriji i Hodeidi u Jemenu, iranski krugovi se slažu da je regija na rubu totalnog rata, ali su podijeljeni u vezi s ulaskom Teherana u borbu.
Dok jedni nastoje predvidjeti kakva budućnost čeka regiju, čitajući između redova ubrzani razvoj događaja u njoj, drugi krive osovinu otpora što nije nanijela bolne udarce izraelskoj tvorevini nakon što je rat prenijela na sjeverni front. Mehdi Motaharnia, šef Instituta “Simorgh” za studije budućnosti, ove događaje stavlja u kontekst savremenog svjetskog poretka.
Nastavite čitati
list of 4 itemsU izraelskim napadima na Liban i Gazu ubijeni deseci i raseljene hiljade ljudi
Hezbollah tvrdi da je natjerao na povlačenje izraelske snage na jugu Libana
Očekuje se telefonski razgovor Bidena i Netanyahua o Iranu
Govoreći za Al Jazeeru, Motaharnia smatra da aktivne sile u novom svjetskom poretku vide Iran i njegove saveznike kao prepreku svojoj viziji svijeta. Smatra da se te zemlje slažu o onome što se događa u regiji sve dok to ide u prilog njihovoj velikoj strategiji i planovima za budućnost svijeta.
Svjetski poredak
Motaharnia predviđa da će natjecanje u novom svjetskom poretku biti ograničeno na tri velike sile: Sjedinjene Američke Države (SAD), kao snagu preostalu iz starog svjetskog poretka, ujedinjenu Evropu i Kinu. Rat koji se trenutno vodi u Ukrajini i dešavanja na Bliskom istoku tumači kao želju Zapada da uplete Rusiju i Iran i iscrpi njihovu snagu u ratovima, a sve zbog njihovih politika protivljenja globalnom poretku.
Događaje od 11. septembra 2001. godine povezuje s operacijom Potop Al-Aqsa 7. oktobra 2023. godine, ukazujući na to da zapadne sile koriste oba ova događaja kako bi formirale novi svjetski poredak. Dodaje da “niz događaja tokom prošle godine, uključujući eskalaciju napada na iranske saveznike i ciljanje njihovih interesa u regiji, između ostalog i atentate, imaju za cilj uvući Iran u totalni rat”.
Prema mišljenju Motaharnia, vojna eskalacija u regiji će se nastaviti kako bi se Iran uvukao u borbu, nakon što je uspio osujetiti mnoge zapadne i izraelske planove da uđe u rat nakon 7. oktobra prošle godine. Predviđa da će Izrael poduzeti ozbiljne korake protiv frakcija povezanih s Iranom tokom ove faze kako bi potkopao njihove sposobnosti, strahujući da bi one mogle izvesti provokativne operacije u slučaju izbijanja rata s Iranom.
Zaključuje da zapadno-izraelska osovina provodi politiku sličnu pristupu osovine otpora na čelu s Iranom. Oba tabora se oslanjaju na to da će imati koristi od uvlačenja druge strane u iscrpljujuće borbe i neravnopravne ratove. Pojašnjava da zapadna strana želi ubrati plodove politike uveličavanja iranske prijetnje koju je pokrenula prije više od dvije decenije, izmišljajući pitanje iranskog nuklearnog dosjea.
Totalni rat
Mohammad Mahdi Mazaheri, profesor i bivši savjetnik predsjedništva Vijeća za utvrđivanje općeg interesa, vjeruje da su “zapadne sile dale zeleno svjetlo cionističkoj tvorevini da se poigrava u regiji Bliskog istoka pod izgovorom da nastoji garantirati sigurnost doseljeničkih naselja u okupiranoj Palestini”. Također, smatra da Izrael u općem regionalnom ratu vidi priliku za uklanjanje prijetnji s kojima se suočava decenijama.
Mazaheri vjeruje da je neograničena podrška Zapada Izraelu tokom protekle godine potaknula tu stranu na sulude korake, nakon što se uvjerila u to da je zapadni saveznici neće ostaviti samu u suočavanju s Iranom i frakcijama otpora. Ističe da izraelski premijer Benjamin Netanyahu kupuje vrijeme kroz posljednju eskalaciju, s nadom da će njegov prijatelj, republikanski kandidat Donald Trump, pobijediti na predsjedničkim izborima u SAD-u kako bi dobio njegovu podršku za potkopavanje sposobnosti svojih neprijatelja.
Mazaheri je, govoreći za Al Jazeeru, optužio zapadne i arapske strane za dosluh s Izraelom kako bi se potkopale iranske vojne i nuklearne sposobnosti, upozoravajući da ratni huškači guraju regiju na rub ponora, radeći na rasplamsavanju vatre totalnog rata.
Mazaheri je savjetovao da se aktivira teheranska diplomatija s ciljem oživljavanja nuklearnog sporazuma tokom mandata američkog demokratskog predsjednika Josepha Bidena, u zamjenu za obuzdavanje iranskog nepromišljenog djelovanja. Također, treba iskoristi pitanje osvete za ubistvo Ismaila Haniyeha, političkog vođe Hamasa, koji je ubijen u Teheranu i prijetnje osvetom kako bi se odvratile neke regionalne prijetnje, a zemlja povela sigurnim putem umjesto da bude uvučena u zamku totalnog regionalnog rata.
Utrka u naoružanju
Heshmatollah Falahatpisheh, bivši šef Odbora za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku u Iranskom parlamentu, vjeruje da će stalna eskalacija na Bliskom istoku dovesti do neviđene utrke u naoružanju i da stvari, možda, neće ići po volji Netanyahua i njegovih zapadnih zaštitnika kada je riječ o nametanju totalnog rata Iranu.
Falahatpisheh je rekao, govoreći za Al Jazeeru, da će izraelska eskalacija navesti većinu zemalja u regiji da povećaju svoje vojne budžete i raspravljaju o nuklearnom naoružanju u nacionalnim vijećima sigurnosti, proporcionalno prijetnjama koje proizlaze iz stalne eskalacije i zapadnog podržavanja takve situacije.
Falahatpisheh, inače profesor političkih nauka na Univerzitetu Allameh Tabatabai, smatra da će nivo napetosti na Bliskom istoku sve više rasti kako se budu približavali američki predsjednički izbori zakazani za novembar 2024. godine. Dodaje da Izrael neće moći uništiti frakcije otpora kroz trenutnu eskalaciju.
Prema njegovim riječima, iranska vojna doktrina neće dopustiti pokretanje rata sve dok zemlja ne bude izložena vojnoj prijetnji. Dodaje da će, ako iranska teritorija bude napadnuta, regionalni rat postati neizbježan, te da će iranski odgovor biti vrlo širok kako bi se presjekao put neprijatelja i onemogućili njegovi napadi na iransku infrastrukturu.
Falahatpisheh dodaje da je Teheran odlučan da ne ponovi greške svojih saveznika u osovini otpora u suočavanju s izraelskim napadima. Da je Hezbollah zasuo projektilima i dronovima okupirana područja kao odgovor na prvi napad na južna predgrađa Bejruta, situacija ne bi došla do trenutne eskalacije, smatra sagovornik.
Zapadne sile, predvođene Sjedinjenim Američkim Državama, postavljaju zamku osovini otpora, prema mišljenju Falahatpisheha, odugovlačeći s prekidom vatre u Gazi i Libanu, čime žele kupiti vrijeme Izraelu kako bi se mogao obrušiti na svoje neprijatelje. Ističe da Teheran neće nasjesti na taj trik i da će prvi metak koji ugrozi iranski suverenitet bit ravan objavi rata što će biti opravdanje Iranu da napadne prije nego što primi bolan udarac.
Na pitanje o crvenoj liniji koja bi otvorila vrata Iranu da se uključi u bitku ako je Izrael pređe, Falahatpisheh je rekao da pogibije tamošnjih iranskih savjetnika kao rezultat izraelskih napada ukazuju na indirektno učešće Irana u sukobu, ali da bi kršenje iranskog suvereniteta dodatno zakompliciralo situaciju.
Predviđa da će rat dosegnuti vrhunac u kratkom vremenskom periodu koji je pred nama ako se zapadne strane ogluše na iranska upozorenja koja pozivaju na obuzdavanje Izraela i suzbijanje njegove sulude politike. Naglašava da će, ukoliko dođe do izbijanja totalnog regionalnog rata, njegove posljedice biti strašne, a rezultati nepredvidivi.