‘Patrole straha’ love potencijalne vojnike po Ukrajini

Pred nadolazećim ruskim trupama, Volodimir odbija napustiti svoj grad u istočnoj Ukrajini. U svakodnevnim ruskim napadima ubijeni su neki od njegovih komšija i uništene su zgrade oko kuće, ali taj 34-godišnjak se ne želi preseliti na sigurnije područje jer bi bio prisilno regrutiran.

“Vratit će me kući, ali s oružjem u rukama”, rekao je za Al Jazeeru dok su borbe bjesnile samo deset kilometara dalje.

Nema sumnje u ono što bi ukrajinski generali mogli nazvati nepatriotskim ponašanjem.

“Previše je ljudi” za koje zna da je ubijeno, ranjeno ili onesposobljeno od 2014. godine, kada su separatisti koje podržava Rusija pokrenuli sukob u istočnoj Ukrajini u kojem je poginulo više od 13.000 ljudi, od čega oko četvrtina civila, dok su milioni raseljeni. Broj žrtava je porastao nakon što je ruska invazija u punom obimu počela 2022.

Komandanti ruske vojske nimalo ne sumnjaju u gubitak desetaka hiljada svojih vojnika za svaki ukrajinski grad koji zauzmu, uglavnom u regiji Donjeck, gdje Volodimir živi. No, optužio je ukrajinske oficire da su usvojili sličan pristup.

“Komandanti brinu o mišljenju svojih šefova, a ne o ljudima koji služe pod njima”, rekao je Volodimir, pozivajući se na razgovore sa svojim prijateljima u vojsci.

On i drugi muškarci s kojima je razgovarano za ovu priču tražili su da im se ne objave prezimena i lični podaci, jer se plaše odmazde.

‘Patrole straha’ traže vojnike

Gotovo 1,3 miliona Ukrajinaca služi vojsku. Od 2022. godine je, prema zapadnim procjenama, poginulo najmanje 80.000 vojnika u dobi od 25 do 60 godina.

Vlada predsjednika Volodimira Zelenskog ne objavljuje službeni broj poginulih. Rekao je da vojska mora angažirati 500.000 od oko 3,7 miliona vojno sposobnih muškaraca koji ispunjavaju uslove za službu.

Ovih dana mnogi potencijalni regruti širom Ukrajine dobro promisle prije nego što napuste svoje domove. Ako to učine, gledaju preko ramena tražeći patrole koje “love ljude”.

Svaka patrola sastoji se od policajaca i vojnih službenika. Grupa od četiri do šest ljudi češlja javna područja kao što su stanice podzemne željeznice, autobuske stanice, trgovački i gradski centri. Također su bili na rock koncertima, u noćnim klubovima i skupim restoranima.

Al Jazeera je svjedočila radu nekoliko takvih patrola. Svaki put su službenici odbili komentirati i fotografirati se.

Prilaze svakom čovjeku u vidokrugu kako bi provjerili njegovu ličnu i vojničku ispravu, ispis ili scan u mobitelu sa QR kodom. On daje pristup čovjekovom “statusu vojnog roka” u centralnoj bazi podataka. Taj je status morao biti ažuriran do sredine jula, kada je zakon o vojnoj obavezi stupio na snagu, nakon mjeseci razmatranja i hiljada amandmana.

Svaki potencijalni vojni obveznik morao je dati podatke o svojoj adresi, kontaktima, zdravstvenom stanju, služenju vojnog roka te sposobnosti rukovanja oružjem, vojnom opremom i vozilima.

Tada su se stvarali višesatni redovi ispred ureda za regrutaciju gdje je osoblje često bilo prekidano sirenama za zračnu uzbunu i nestankom struje uzrokovanim ruskim udarima na energetsku infrastrukturu.

U maju je vlada pokrenula Reserv+, aplikaciju koja Ukrajincima omogućuje ažuriranje statusa vojnog roka sa svojih mobilnih telefona. Oni koji nisu, sada su suočeni sa kaznom – mogle bi im biti oduzete vozačke dozvole ili zamrznuti bankovni računi. Ako potencijalni vojni obveznici žive u inostranstvu, konzularne usluge mogu im biti uskraćene.

‘Kupe ljude nasumično’

Vitaliju, 23-godišnjem stanovniku Kijeva koji studira inženjerstvo na njemačkom univerzitetu, uskraćene su usluge u ukrajinskom konzulatu, rekla je njegova majka za Al Jazeeru.

Rečeno mu je da se vrati u Kijev kako bi “lično” ažurirao svoj status, kaže. “Naravno da nije, jer ga ne bi pustili da se vrati u Njemačku”.

“Tako je Ukrajina izgubila još jednog državljanina”, dodaje, jer njen sin sada planira podnijeti zahtjev za njemačko državljanstvo nakon diplome.

U Ukrajini, neki se plaše patrola.

“Okupljaju ljude nasumično, trpaju ih u minibuseve”, rekao je za Al Jazeeru Boris, 31-godišnjak iz sjeveroistočnog grada Harkova.

Rekao je da patrole mogu privesti muškarce bez provjere njihovih dokumenata.

“Pet ili šest [policajaca] zavrnu ruke i… ups!, sutra ste u [kampu] Desnax u sjevernoj regiji Černihiv”, rekao je.

Boris bi mogao biti imun na regrutaciju ako postane zakonski njegovatelj svog oca s invaliditetom, koji je ove godine doživio srčani udar. No, boji se s papirologijom i kročiti u regrutni ured.

“Ljudi uđu tamo i završe u Desni dan kasnije”, rekao je, misleći na kamp koji su ruske snage pogodile u maju 2022. sa dva projektila, ubivši najmanje 87 vojnih obveznika.

Krajem augusta, zvaničnik u patroli priveo je Andrija, 27-godišnjeg stanovnika Kijeva, dok je ulazio u stanicu podzemne željeznice.

Doktorant koji ne može biti regrutiran, Andrij je pokazao svoju karticu s QR kodom. No, prisilno je odveden u najbliži ured za regrutaciju, gdje su mu službenici rekli da će biti na putu u kamp za obuku “u roku od sat vremena”, rekao je Al Jazeeri.

“Vješto su me pritiskali”, rekao je. “To je način prisile.”

Andrij je bio kratkovid i patio od astigmatizma, pa su ga pustili da donese “dodatnu papirologiju”, rekao je.

“Bilo je to čudo”, dodaje.

Nasilje i korupcija

Također je bilo više prijava nasilja prema potencijalnim regrutima.

Krajem maja, Serhij Kovalčuk, 32-godišnji muškarac, pretučen je u regrutnom uredu u centralnom gradu Žitomiru i preminuo je u bolnici šest dana kasnije, rekla je njegova porodica televizijskoj mreži Suspilne.

Dužnosnici tvrde da je Kovalčuk pretrpio traumu glave tokom epileptičnog napada nakon nekoliko dana teškog opijanja.

Česta nasilna pritvaranja i uskraćivanje pristupa advokatima potencijalnih regruta predstavljaju kršenje ljudskih prava, smatra Roman Likačjov, advokat i član Centra za podršku veteranima i njihovim porodicama, grupe iz Kijeva.

Međutim, upotreba nasilja je dvosmjerna jer joj pribjegavaju i vojni službenici i potencijalni vojni obveznici, rekao je.

“Svaki slučaj mora se razmatrati drugačije”, rekao je za Al Jazeeru.

U međuvremenu, kriza sa regrutima odražava se u vrtoglavom porastu broja dezerterstava. Više od 100.000 vojnika dezertiralo je od 2022, rekao je Likačjov, često u grupama od 20 do 30 ljudi.

Izbjegavanje ratovanja jača mito u Ukrajini, zemlji koja je poznata po korupciji.

Mito je različit, reklo je nekoliko muškaraca za Al Jazeeru. U nekim slučajevima može se platiti 400 dolara patrolnom timu na licu mjesta da pusti čovjeka. U drugima se hiljadama dolara može kupiti dozvola za bijeg iz zemlje ili kupovina “bijele karte”, dokumenta koji vas čini imunim na mobilizaciju.

U augustu 2023. Zelenski je otpustio sve regionalne voditelje regrutnih ureda širom Ukrajine. Još deseci nižih službenika smijenjeni su i uhapšeni zbog primanja mita.

Vlada Zelenskog također je pokušala uvjeriti zapadne zemlje koje su prihvatile stotine hiljada ukrajinskih izbjeglica da deportiraju svakog vojno sposobnog čovjeka, ali su njihove vlade to odbile.

Propali su i napori da se etnički Ukrajinci privuku iz višemilionske dijaspore razasute od Poljske do Kanade.

Vladina kampanja za regrutaciju bila je “pogrešno” povjerena vojsci, prema general-pukovniku Ihoru Romanenku, bivšem zamjeniku načelnika Glavnog stožera oružanih snaga.

Vjeruje da je vlada trebala pokrenuti kampanju podizanja svijesti kako bi “objasnila, uvjerila i angažirala regrute”, ali je rekao da na kraju “postoje veliki problemi koje treba riješiti”.

“Potencijalni vojni obveznici trebali bi shvatiti da će, ako nema ko braniti [Ukrajinu], to loše završiti za sve nas”, rekao je za Al Jazeeru.