Nedosljednost američke politike: SAD prijeti Izraelu, ali raspoređuje vojsku

Američko razmještanje protivraketnog sistema u Izraelu, zajedno sa sto vojnika koji će njime upravljati, dolazi u vrijeme kada SAD kaže da će zaustaviti vojnu pomoć Izraelu u skladu s američkim zakonom koji zabranjuje vojnu podršku zemljama koje blokiraju humanitarnu pomoć, kao što Izrael radi u Gazi.

Također, taj potez izaziva pitanja o zakonitosti američkog angažmana u vrijeme kada se administracija američkog predsjednika Joea Bidena suočava sa sve većim otporom zbog podrške Izraelu.

Dva nedavna događaja – nedjeljna objava da će SAD rasporediti trupe u Izraelu i pismo koje su američki zvaničnici poslali istog dana, pozivajući Izrael da popravi humanitarnu situaciju u Gazi ili će se u suprotnom suočiti sa neodređenim posljedicama – naglašavaju nedosljedan pristup američke administracije, koja je učinila malo toga da obuzda sve širi izraelski rat.

Na briefingu za novinare, glasnogovornik State Departmenta Matthew Miller odbio je reći kakve bi bile posljedice ako Izrael ne udovolji američkim zahtjevima ili kako se to razlikuje od prethodne, neispunjene prijetnje Bidenove administracije o uskraćivanju vojne pomoći Izraelu.

“Danas neću o tome razgovarati”, rekao je Miller novinarima kada su ga pritisnuli da im kaže detalje o tome kako će SAD odgovoriti na izraelsko nepoštivanje američkih zahtjeva.

Prazne prijetnje

U privatnom pismu koje je procurilo u međuvremenu, američki državni sekretar Antony Blinken i ministar odbrane Lloyd Austin pozvali su izraelskog ministra odbrane Yoava Gallanta i ministra strateških poslova Rona Dermera da provedu niz “konkretnih mjera”, sa rokom od 30 dana, kako bi se popravila sve gora humanitarna situacija u Gazi.

SAD je ranije ove godine nakratko zaustavio isporuku hiljada bombi Izraelu, jer su izraelski zvaničnici planirali proširiti operacije u južnoj Gazi, ali su brzo nastavili snabdijevati Izrael oružjem, čak i dok je su njegove snage jačale napade u Gazi, a kasnije i na Liban.

“Pismo koje su zajedno potpisali državni sekretar i ministar odbrane ukazuje na povećan nivo zabrinutosti i ne tako suptilne prijetnje, bez obzira na to hoće li ih administracija provesti ili ne. Oni će nametnuti posljedice pod različitim pravnim i političkih standardima”, rekao je za Al Jazeeru Brian Finucane, bivši pravni savjetnik američkog State Departmenta i viši savjetnik američkog programa pri Međunarodnoj kriznoj grupi.

Ostalo je pod velikim upitnikom hoće li administracija to učiniti.

“Važno je napomenuti da su postojali pravni standardi tokom cijelog toka ovog sukoba, a Bidenova administracija ih jednostavno nije provodila. Moguće je da je situacija u sjevernoj Gazi toliko teška da su se političke kalkulacije promijenile i da bi oni zapravo, konačno, trebali odlučiti provesti američki zakon. Ipak, vrijeme kada su to trebali učiniti zaista je davno prošlo”, rekao je Finucane.

Također je napomenuo da će rok od 30 dana isteći nakon američkih predsjedničkih izbora sljedećeg mjeseca.

“Dakle, oni mogu osjećati da se, bez obzira na politička ograničenja (američke) administracije, mogu osjećati manje ograničenim”, rekao je.

Glasnogovornik Miller je rekao novinarima da izbori “uopće nisu faktor”, ali Annelle Sheline, bivša zvaničnica State Departmenta koja je ranije ove godine dala ostavku u znak protesta protiv proizraelske politike administracije, ne slaže se s tim.

“Tumačim to kao namjeru privlačenja glasača u swing državama koji su jasno stavili do znanja da se protive bezuslovnoj podršci ove administracije Izraelu”, rekla je Sheline za Al Jazeeru. “Ne očekujem da će biti posljedica.”

Dublji zaplet

Bez obzira na to hoće li SAD izvršiti svoje prijetnje, raspoređivanje trupa u Izraelu poslalo je mnogo konkretniju poruku kontinuirane podrške SAD-a bez obzira na to koliko bila teška humanitarna situacija.

Terminal High Altitude Area Defense sistem američke proizvodnje, ili THAAD, napredni sistem protivraketne odbrane koji koristi radare i presretače za sprečavanje balističkih projektila kratkog i srednjeg dometa, ojačava ionako izvanrednu protivraketnu odbranu Izraela, koji vaga odgovor na iranski raketni napad. Biden je rekao da je njihovo raspoređivanje namijenjeno “odbrani Izraela”.

Najava raspoređivanja došla je upravo u trenutku kada su iranski zvaničnici upozorili SAD da stavlja živote svojih trupa u opasnost “razmještajući ih da upravljaju američkim raketnim sistemima u Izraelu”.

“Iako smo posljednjih dana uložili ogromne napore da obuzdamo opšti rat u našoj regiji, jasno kažem da nemamo crvenih linija u odbrani našeg naroda i interesa”, izjavio je iranski ministar vanjskih poslova, Abbas Aragchi.

U praksi, raspoređivanje sistema i vojnika dodatno gura SAD u rat u vrijeme kada američki zvaničnici i dalje govore o diplomatiji.

“Umjesto da nametne deeskalaciju ili djeluje kako bi obuzdao izraelske zvaničnike, predsjednik Biden udvostručuje napore kako bi uvjerio izraelske čelnike da je ukorak s njima, dok oni namjerno idu prema regionalnom ratu i eskaliraju genocidnu kampanju protiv Palestinaca”, rekao je Al Jazeeri Brad Parker, advokat i pomoćnik direktora politike u Centru za ustavna prava.

Parker i drugi advokati tvrde da se Bidenova administracija oslanja na razvučene pravne argumente u pokušaju da opravda jednostrani potez prema američkom zakonu. SAD je prema međunarodnom humanitarnom pravu već upleten u sukob zbog podrške koju je dao Izraelu dok je kršio ratna pravila.

“Do sada je Bidenova administracija pokušavala okarakterizirati postojeća razmještanja i odobravanje novih kao fragmentirane ili pojedinačne poteze. Međutim, ono što se dešava je sveobuhvatno i snažno uvođenje američkih snaga u situacije u kojima je sudjelovanje u neprijateljstvima neizbježno bez ikakvog odobrenja Kongresa, kako to zahtijeva zakon”, rekao je Parker.

“Svi Amerikanci bi trebali biti ljuti što se predsjednik drži uskih pravnih tumačenja da opravda masovno raspoređivanje američkih snaga u regionalnom požaru koji je dijelom nastao kao rezultat njegove vlastite destruktivne politike koja podržava genocid.”

Nema odobrenja Kongresa

Stručnjaci kažu da bi raspoređivanje američkih trupa opremljenih za borbu bilo gdje u svijetu bez odobrenja Kongresa, kao što Biden sada radi, moglo pokrenuti američke zakone koji zahtijevaju izvještaje kongresnim odborima. Ako se raspoređene trupe uključe u određene akcije – u ovom slučaju, koristeći projektile THAAD – pokrenut će se proces u kojem se u roku od 60 dana sistemi trebaju ili ukloniti, ili Kongres potpisati njihov daljnji angažman.

“To, po mom mišljenju, predstavlja uvođenje američkih oružanih snaga u neprijateljstva ili situacije u kojima je neposredna umiješanost u neprijateljstva jasno naznačena”, kaže za Al Jazeeru Oona Hathaway, direktorica Centra za globalne pravne izazove na Pravnoj školi Yale, pozivajući se na federalni zakon koji regulira ovlasti predsjednika da uključi SAD u oružani sukob. “I zbog toga [to] treba odobriti Kongres”.

No, SAD šuti o pravnim implikacijama.

“Bidenova administracija dala je sve od sebe kako bi izbjegla priznavanje primjene ovog zakona”, rekao je Finucane. “Prvo, ovaj zakon nameće limite – ograničenje od 60 dana za neprijateljstva; drugo, ako Bidenova administracija prizna da je ovaj zakon na snazi ​​i da se ograničenja primjenjuju, onda nema treće privlačne opcije. Može ili prekinuti aktivnosti, ili se obratiti američkom kongresu za ratno odobrenje. A ne želi učiniti niti jedno od toga.”

Ovo ne bi bio prvi put da je administracija zanemarila svoje zakonske obaveze uvlačenjem SAD-a u sukobe u inostranstvu. SAD se, naprimjer, od 7. oktobra bori protiv jemenskih pobunjenika Husa bez odobrenja Kongresa.

Bidenova administracija opravdala je te vojne operacije kao “samoodbranu”, što je nešto što bi mogla ponovo pokušati učiniti.

Američko ministarstvo odbrane nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar.

“Do sada, Kongres nije zahtijevao od administracije da objasni kako to tačno iranski napadi na Izrael potkopavaju američku sigurnost”, rekla je Sheline, bivša zvaničnica State Departmenta. “Moguće je da Biden očekuje da će Iran napasti, a da će Kongres onda jedva čekati da objavi rat.”