Moguća Trumpova pobjeda izaziva zabrinutost za prava radnika imigranata
Bivši američki predsjednik Donald Trump rekao je da će se, ako bude ponovno izabran, vratiti racije Imigracijske i carinske službe kao tokom njegovog prvog mandata.
Rosa Sanchez krenula je tog 20. septembra 2023. godine čupati mrkvu na Grimmway Farms, jednom od najvećih proizvođača mrkve na svijetu, koji se nalazi u Bakersfieldu, u Kaliforniji. Nažalost, nije preživjela dan. Smrtno ju je udario kamion u polju. Imala je 58 godina.
Kolegica s farme, Alejandra Montoya vidjela je nesreću. Montoya je rekla da joj je poručeno da nastavi čupati mrkvu dok je tamo ležalo beživotno tijelo njene kolegice Sanchez. Za nju je to bio trenutak obračuna.
Nastavite čitati
list of 4 itemsDržava Washington stavlja Nacionalnu gardu u stanje pripravnosti zbog izbora
Kako je Tito bio ‘koban’ za tri američka predsjednika
Sve što trebate znati o američkim izborima – u mapama i grafikama
“Osjećala sam duboki nedostatak poštovanja prema Rosi Sanchez, koja je upravo bila ubijena. Svi ostali su doslovno radili oko tijela. To je naglasilo kako im je zaista više stalo do proizvoda nego do radnika”, rekla je Montoya za Al Jazeeru.
U početku se Montoya bojala progovoriti. Rekla je za Al Jazeeru da bi joj nadređeni često suptilno prijetili da će ih predati imigracijskim službenicima ako se pokušaju zalagati za bolje radne uvjete.
“Oni stvarno ulijevaju strah svakome ko progovori. Svakome ko se ne slaže s tim kako stvari stoje, ko kaže da stvari budu bolje, reći će: ‘Hej, znaš, ti si bez dokumenata, ne bi trebao ništa govoriti’. Jednostavno će ih otpustiti ili će ljudi sami dati otkaz jer ne žele probleme”, nastavila je.
Tokom godina Montoya je radila za Grimmway preko raznih poduzetnika, što je uobičajena praksa u poljoprivrednom sektoru. U vrijeme nesreće radila je za Esparza Enterprises.
Grimmway je u izjavi za Al Jazeeru odgovorio da je “tvrdnja po kojoj su nadzornici Grimmwaya i njegovi podizvođači prijetili zaposlenicima na temelju imigracijskog statusa lažna”, te da firma “ima strogu politiku koja zabranjuje odmazdu protiv bilo kojeg zaposlenika ili ugovornog zaposlenika koji prijavi sumnjive probleme u vezi s radnim uvjetima. “Šokirani smo što smo prvi put saznali za ove lažne optužbe”, naveli su.
Esparza Enterprises nije odgovorila na upit Al Jazeere za komentar.
Strah od Trumpovog povratka
Organizacija United Farm Workers (UFW), kojoj se Montoya obratila kako bi vidjela opcije koje ima da iznese svoje brige, a da ne riskira svoj život, saopćila je za Al Jazeeru da je biti na strani primatelja ovih prijetnji uobičajeno za radnike migrante.
“Jednostavna je činjenica da se radna snaga koja se boji deportacije neće zalagati za veće plaće. Bit će manje spremni na sindikalno udruživanje. Bit će ti koji će ostati tihi kada se nesreće dogode”, rekao je za Al Jazeeru direktor komunikacija UFW-a, Antonio De Loera-Brust.
Montoya je sada zaštićena od deportacije kroz program koji je prošle godine pokrenuo Odjel za domovinsku sigurnost za nedokumentirane imigrante koji su žrtve ili svjedoci iskorištavanja na radnom mjestu i omogućuje im da se prijave za odgodu.
“Poslodavci koji zlostavljaju svoje radnike često kažu: ‘Ako me prijaviš, ja ću tebe prijaviti, a ti si taj koji će biti deportiran.’ Šta kažemo na to? Ne pod našim nadzorom”, rekla je vršiteljica dužnosti sekretarice Julie Su okupljenima na godišnjem sastanku Ujedinjenih poljoprivrednih radnika u Bakersfieldu u Kaliforniji prošlog mjeseca.
“Kada radnici prijave zlostavljanje, njihov imigracijski status ne može se koristiti kao oružje protiv njih”, dodala je Su.
Program pod nazivom Deferred Action Labor Enforcement (DALE) ono je što Montoyu štiti od deportacije i ne boji se progovoriti o lošim radnim uvjetima.
Međutim, to bi moglo biti kratkotrajno. Potencijalna druga administracija republikanskog kandidata Donalda Trumpa izazvala je zabrinutost o budućoj dobrobiti imigrantskih radnika u SAD-u.
“Postoji osjećaj straha i terora koji ja i drugi radnici osjećamo kada čujemo razgovore o masovnim deportacijama”, rekla je Montoya.
Ne samo da Trump želi ukinuti ključne imigracijske mjere koje štite Montoyu, već on i njegovi tvrdokorni imigracijski savjetnici žele vratiti politike koje potiču izrabljivačke prakse na radnom mjestu koje nesrazmjerno utječu na radnike migrante.
“Zbog straha bit će im sve teže zauzeti se za sebe i progovoriti”, rekla je za Al Jazeeru Nan Wu, direktorica istraživanja Američkog imigracijskog vijeća.
Povratak racija na radnom mjestu
Trump i njegov tvrdokorni imigracijski saveznik Stephen Miller, koji se uveliko smatra arhitektom Trumpove nativističke imigracijske politike tokom njegova mandata 2017-2021, rekli su da će se ponovno fokusirati na imigrante na radnim i drugim javnim mjestima.
Neke od najvećih racija Imigracijske i carinske službe (Immigration and Customs Enforcement, ICE) posljednjih godina dogodile su se tokom Trumpovog predsjedničkog mandata. Godine 2019. imigracijski službenici pretresli su sedam pogona za preradu piletine širom Mississippija u najvećoj raciji na radnom mjestu u tom desetljeću i uhapsili 680 ljudi u jedinici za preradu mesa u Mississippiju. Od njih je 300 na kraju pušteno, ali Trump je to i dalje hvalio kao pobjedu. Rekao je da je to poslužilo kao “jako dobro sredstvo odvraćanja”.
Racija u Mississippiju bila je jedna od 14 ICE racija na radnim mjestima tokom Trumpove administracije.
Dvije godine kasnije, kada je Joseph Biden postao predsjednik, izvještaj Ministarstva domovinske sigurnosti (DHS) spominjao je praksu racija na radnu snagu kao način na koji su poslodavci izrabljivači koristili za suzbijanje kolektivne akcije za bolje uvjete rada. DHS je tada prekinuo njihovu upotrebu.
“Povratak tih ICE napada je stvarno drakonski. To jednostavno ima jeziv učinak na sve vrste aspekata našeg društva. Kada razmišljamo o stvarima poput javne sigurnosti i zdravstvene zaštite, manja je vjerovatnost da će migranti tražiti pomoć iz straha da će njihov imigracijski status biti ugrožen. Ovo je sličan učinak”, rekao je za Al Jazeeru David Chincanchan, direktor politike Workers Defense Action Funda.
Prema izvještaju iz prodajnog mjesta The Counter, menadžeri u Koch Foodsu – jednoj od tvornica u središtu racije izvedene u Mississippiju 2019. godine – navodno su prijetili nekolicini zaposlenica u tvornici otpuštanjem i deportacijom.
Prijetnje su stigle zajedno s optužbama za seksualno uznemiravanje i rasnu diskriminaciju protiv Koch Foodsa. Tvornica se nagodila u parnici za 3,75 miliona dolara, samo godinu dana prije racije u Mississippiju. U to je vrijeme Koch saopćio da nije svjesno zapošljavao radnike bez dokumenata, što izvještaj The Counter osporava.
Bivša matična kompanija Koch Foodsa, BC Rogers aktivno je regrutirala imigrante iz Srednje Amerike i Kariba da rade u njihovim objektima. Inicijativa je nazvana “Hispanski projekt”.
Kompanija nije odgovorila na zahtjev Al Jazeere za komentar.
Zastrašivanje radnika
Koch Foods nije jedini. Poslodavci nadaleko koriste prijetnje prijavama imigracijskim službenicima kako bi spriječili pokušaje za boljim radnim uvjetima. To uključuje građevinsku kompaniju u Bostonu, koja je, nakon tužbe, bila prisiljena da plati 650.000 dolara odštete.
U drugom slučaju, vlasnik restorana u sjevernom dijelu države New York navodno je imigracijskim službenicima dojavio imigracijski status bivše radnice Xue Hui Zhang. ICE ga je uhapsiio usred davanja izjave u kojoj je tvrdio da mu isti poslodavac duguje 200.000 dolara zaostalih plaća.
“Ova vrsta negativnog načina zastrašivanja određenih populacija da uzimaju manje već se događa i sigurno bi postalo puno, puno gore ako bi došlo do racija na radnom mjestu”, kazala je Saru Jayaraman, osnivačica One Fair Wage, lobističke grupe koja se zalaže za povećanje plaća.
“Svi dobici koje su radnici, i imigranti i oni koji to nisu, stekli u posljednjih nekoliko godina, mogli bi biti izgubljeni kroz ovu vrstu aktivnosti”, nastavila je Jayaraman.
Iako su prepadi pod Trumpovom administracijom bili jedni od najvećih u historiji SAD-a, strategija nije bila izolirana samo za vrijeme njegovog obavljanja dužnosti.
Godine 2012. grupa imigranata bez dokumenata izrazila je zabrinutost oko sigurnosnih pitanja na radnom mjestu i diskriminacije u plaćama kod All Dry Water Damage Experts, kompanije iz Louisiane koja ima zadatak otklanjati štete od vode nakon uragana koji su pogodili obalu Meksičkog zaljeva. Kompanija je tada navodno prijavila vlastite radnike imigracijskim vlastima.
Optužbe o izrabljivanju, obmanjivanju ili niskim plaćama čest su problem, pri čemu je 76 posto radnika imigranata u nekim prošlim anketama izjavilo da su bili žrtve krađe plaće, a 37 posto izjavilo je da zarađuju manje od minimalne plaće.
“Sve ovo postaje još gore ako se radnici boje progovoriti”, dodala je Jayaraman.
Trumpov tim rekao je da će ubrzati proces deportacije prema zastarjelom zakonu pod nazivom Alien Enemies Act koji proširuje mogućnost protjerivanja stranih državljana iz zemlje s kojom je SAD u ratu. To bi u biti omogućilo Trumpovoj administraciji da deportira ljude bez zakonskog postupka.
Isti zakon primjenjivan je tokom Drugog svjetskog rata za zatvaranje Amerikanaca japanskog porijekla u logore za interniranje.
Trump je ranije iznosio ideju o ratu protiv narkokartela u Meksiku. UFW sugerira da je čak i prijetnja takvim politikama dovoljna za odbijanje radnika.
“To je dovoljno da prestraši mnoge radnike da ušute, da prihvate loše uvjete rada i prihvate nesigurne uvjete rada i niže plaće”, rekao je De Loera-Brust iz UFW-a.
Trumpovi saveznici ukinuli su ključnu zaštitu radnika
Prošle godine, guverner Teksasa Greg Abbott potpisao je zakon kojim se gradovima zabranjuje kreiranje vlastitih mandata. Taj se potez uglavnom smatra političkim. Glavni teksaški gradovi većinom su demokratski i za regulaciju, što je oštra suprotnost krajnje desnoj konzervativnoj državnoj vladi.
Zakon je negirao lokalne odredbe o sigurnosti na radnom mjestu, poput pauza za vodu koje su zahtijevali gradovi poput Dallasa i Austina, posebno u sektorima poput građevinarstva koji imaju veliku radnu snagu koju čine imigranti.
Takve politike stavljaju radnike u nesigurne uvjete. Protivnici zakona kažu da oni dodatno podižu potrebu radnika da se zalažu za bolje uvjete rada.
“To podiže uloge jer ljudi umiru zbog opasnih uvjeta rada u Teksasu”, dodao je Chincanchan.
Ipak, povratak ICE-ovih racija učinit će rizičnijim za radnike imigrante da se protive ovim novim mjerama.
Radnici imigranti čine nevjerovatnih 40 posto radne snage u građevinskom sektoru u državi. Dok je zakon na snazi, on se pobija na sudu na ustavnim osnovama.
Teksas je također jedna od država s najvećim brojem imigranata u zemlji. Njegovo stanovništvo bez dokumenata procjenjuje se na 1,7 miliona ljudi, od kojih 85 posto dolazi iz Meksika i Srednje Amerike.
Ovo je vrijeme kada Teksas prednjači u zemlji u izgradnji novih kuća i redovito doživljava rekordne toplinske valove. Prošlogodišnje ljeto je bilo drugo najtoplije zabilježeno i usmrtilo je više od 300 ljudi.
‘Šute zbog straha’
Chincanchan kaže da je oštra imigracijska politika odvratila ljude od progovaranja.
“Oni šute zbog straha od najvećih posljedica koje možete zamisliti – odvajanja od obitelji i gubitka sredstava za život”, nastavio je Chincanchan.
Predstavnici Abbotta nisu odgovorili na zahtjev Al Jazeere za komentar.
Texas nije sam. U Floridi krajnje desni republikanski guverner Ron DeSantis potpisao je sličan zakon koji je stupio na snagu u julu i koji sprječava gradove da donesu propise o sigurnosti grijanja. Ove je godine Florida zabilježila najtoplije ljeto u historiji.
Država nije imala nikakve vlastite propise o toplini, što je zaštitilo kompanije od posljedica na državnom nivou zbog bolesti ili smrti povezanih s vrućinom.
Na Floridi radnici imigranti koji nisu državljani čine 22 posto radne snage na otvorenom. To je gotovo dvostruko više od ukupnog udjela demografske grupe u radnoj snazi.
DeSantisov ured nije odgovorio na zahtjev Al Jazeere za komentar.
McNeill Labor Management, koji angažira poljoprivredne radnike klijentima diljem Floride, kaznila je Uprava za zaštitu na radu (OSHA) nakon što je radnik imigrant umro od toplinskog udara 2023. godine, ali nije podlijegao nikakvim posljedicama na državnom nivou. Kompanija je rekla da će osporiti saveznu kaznu.
Ministarstvo rada nije Al Jazeeri dalo izjavu.
McNeill Labor Management nije odgovorio na zahtjev za komentar.
U julu je OSHA predložila nova pravila koja bi nalagala pauze za vodu i odmor. Ako se pravilo usvoji, stupit će na snagu 2025.
Ako Trump bude izabran, nije jasno hoće li pravilo ostati na snazi ili će se provoditi. Tokom svog mandata Trump je smanjio sigurnosne inspekcije na radnom mjestu iako je bilo više smrtnih slučajeva na radnom mjestu.
“Ova kombinacija faktora stvorit će situacije u kojima će radnicima biti izuzetno teško pronaći bolje uvjete rada za sebe”, dodala je Wu iz Američkog imigracijskog vijeća.
Trumpova kampanja nije odgovorila na zahtjev Al Jazeere za komentar.