Kako jačanje desnice utječe na manjine u Austriji
Trend rasta popularnosti desnice u Austriji urušava njenu demokratiju, a strogi zakon prema useljeničkim zajednicama otežavaju društvenu transformaciju.
Austrija je dugo bila uspješan primjer odnosa prema imigrantskim zajednica, manjinama i muslimanima. Činjenica da je Austro-Ugarska bila prva evropska država koja je daleke 1912. godine priznala islam uz vojnu neutralnost učinili su Austriju privlačnim društvom.
Međutim, jačanjem desne retorike kod najjačih stranaka, a ne samo među desničarima, borba protiv imigracija i “političkog islama” te jačanje utjecaja Rusije polariziralo je austrijsko društvo koje već godinama gubi svoj demokratski kapacitet.
Nastavite čitati
list of 4 itemsPolitičar desničarskog FPO-a novi predsjednik parlamenta Austrije
Baghajati: Velika zabrinutost među doseljenima u Austriju nakon pobjede desničara
Prisni odnosi političke elite Srbije i austrijskih islamofobnih desničara
Po prvi put u poslijeratnoj austrijskoj historiji, radikalno-desna Slobodarska partija Austrije (FPÖ) pobijedila je na nacionalnim parlamentarnim izborima. Pod novim vodstvom Herberta Kickla, FPÖ je nadmašio svog mentora, Jörga Haidera, koji je bio jedan od prvih i najuspješnijih populističkih lidera Zapadne Europe i uspio ući u vlast kroz koaliciju s konzervativnom Kršćansko-demokratskom Austrijskom narodnom strankom (ÖVP) 2000. godine.
U takvim složenim okolnostima balkanske zajednice su se dobro organizovale, ali useljenici azijskog i arapskog porijekla imaju najviše izazova.
Dobra integracija Bošnjaka i Srba
“Kao predsjednik Saveza bosanskohercegovačkih udruženja u Austriji ‘Consilium Bosniacum’ podsjećam da je inicijativa osnivanja našeg Saveza pokrenuta prije sedam godina, kada smo postali svjesni da će ultradesničari ući u Vladu Republike Austrije. I tada, a sada još više, bili smo zabrinuti za odnose u austrijskom društvu i naša prava kao građana porijeklom iz Bosne i Hercegovine, kao i za prava svih drugih manjina”, kaže Damir A. Saračević, predsjednik Saveza „Consilium Bosniacum”.
Odnos političke elite i društva u cjelini prema islamu predstavlja najveći izazov za Austriju.
“I na ovim izborima je, iznad svega, desničarska Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) pokušala i očigledno uspjela osvojiti glasove emocionalizirajući i problematizirajući najprije pitanje islama. Iz tog razloga prevladava negativna FPÖ slika islama u javnosti, koja je stvorena ili ponovo probuđena određenim diskursima, te također uz pomoć historijskog i globalnog društvenog i političkog konteksta. Zbog toga je posebno muslimanska manjina, među njima naravno i Bošnjaci kao narod, zabrinuta zbog mogućih posljedica desničarske, populističke i destruktivne politike, posebno ako bi ta stranka uspostavila državnu Vladu”, dodaje Saračević.
Austrijsko društvo već dugo se radikalizira i polarizira što otvara mogućnosti za jače unutrašnje sukobe.
“Neke od tih posljedica bi bile povećani potencijal za građanski sukob, poremećaj međuljudskih odnosa, povećani broj slučajeva isključenosti i strukturalne diskriminacije manjina, porast radikalizacije u društvu, porast nasilja, te otežavanje ili onemogućivanje integracije određenih doseljeničkih grupa. Ukratko rečeno, dugoročno bi takva politika vodila u ozbiljnu destabilizaciju austrijskog društva”, poručuje Saračević.
Mogu li političari iz manjina preusmjeriti kurs stranaka?
Bosanskohercegovačka zajednica je imala u posljednjoj vladi i svoju ministricu, ali pitanje je koliko političari koji dolaze iz manjina mogu preusmjeriti kurs svojih stranaka u pitanjima koja tište useljeničke zajednice.
“Na posljednjim izborima u Austriji desničarska stranka jeste dobila veliki broj glasove, ali to treba da posmatramo u kontekstu jačanja stranaka desne orijentacije u cijeloj Evropi. Pratićemo na koji način će se formirati Vlada Austrije”, kaže Slavoljub Mlađenović, predsjednik Zajednice srpskih klubova Gornje Austrije.
I srpska zajednica je dobro integrisana u austrijsko društvo, a imaju svoje istaknute članove u većini stranaka.
“Što se tiče naše zajednice, nastojimo da održavamo korektne odnose sa svim političkim akterima u Austriji. Naši klubovi i udruženja imaju dobre odnose sa institucijama Austrije na lokalnom, regionalnom i državnom nivou. Vjerujemo da će ti odnosi ostati na dobrom nivou. Naša zajednica je dobro integrisana, veliki broj ljudi je vrlo uspješan u svojim poslovima, imamo dosta samostalnih preduzetnika, a čak je i u većini stranaka aktivan neko od građana čije je porijeklo iz naše regije. Nadamo se da će buduća Vlada biti stabilna i da ćemo neometano nastaviti naše aktivnosti”, poručuje Mlađenović.
Sličnog su stava i u albanskoj zajednici.
“Glavni adut koji koriste stranke desnice u Austriji je globalna migrantska kriza. Desničari kroz kampanje protiv migranta i migracija nažalost jačaju u Austriji. To je njihov osnovni prioritet. Sa druge strane, naši ljudi glasaju i aktivni su uglavnom u Socijaldemokratima”, ističe Adnan Abdullahi iz albanske zajednice.
Negativni fokus na islam
Ovo je historijski trenutak za krajnju desnicu u Austriji, zemlji koja je, prema globalnom istraživanju o demokratiji, nedavno pala od liberalne demokratije do izborne demokratije.
Dr. Fared Hafez je jedna od najpoznatijih žrtava antiislamske politike u Austriji iz akademskog i NVO sektora. Zbog brutalne policijske torture, zamrzavanja imovine i dugotrajnog sudskog procesa koji je dokazao na kraju njegovu nevinost, on je bio prisiljen da s porodicom emigrira u SAD. Autor je, sa Reinhardom Heinischom, knjige Politiziranje islama u Austriji: Utjecaj krajnje desnice u 21. stoljeću.
„S obzirom na hegemonistički konsenzus islamofobije širom političkog spektra u Austriji, muslimani moraju izgraditi saveze kako bi se branili od vrlo mogućeg obnavljanja antimuslimanske politike koju smo imali od strane prethodnih austrijskih vlada pod vodstvom ÖVP-a, jednom s krajnjom desnicom od 2017. do 2019. i jednom sa Zelenima, od 2020. do 2024. godine. Vlade su provodile nekoliko antimuslimanskih politika i samo su sudovi zaustavili njihovu namjeru da prošire svoju strategiju. Bez političkog vodstva i saveza, budućnost muslimana u Austriji izgleda veoma mračno”, smatra dr. Hafez, stariji istraživač na The Bridge Initiative Univerziteta Georgetown.
Ono što je počelo kao mala stranka sa pet posto podrške od 1950-ih do 1980-ih, sada je najuspješnija stranka u Austriji. Nakon pobjede na izborima za Evropski parlament u junu 2023. godine, FPÖ je sada najveći igrač u nacionalnom parlamentu, predstavljen sa 58 od 183 člana i gotovo udvostručivši svoj godišnji budžet.
„Herbert Kickl se dugo smatrao glavnim umom koji radi iza javnih lica stranke, počevši da piše govore za Jörga Haidera, osmišljava izborne kampanje i pravi nacrte platformi stranke. Od 2020. postao je neosporni lider FPÖ-a nakon dvogodišnjeg mandata ministra unutrašnjih poslova tokom koalicije ÖVP-a i FPÖ-a pod vodstvom Sebastiana Kurza (ÖVP) i Heinz-Christiana Strachea (FPÖ), koji je okončan zbog korupcijskih skandala u koje je umiješano vodstvo FPÖ“, dodaje dr. Hafez.
Urušavanje demokratije
Krajnje desničarske ekstremističke politike praktikuje većina stranaka u Austriji.
„Kada je riječ o vrućoj temi imigracije i islama, ÖVP je u potpunosti kooptirao antimuslimansku i antiimigracionu politiku krajnje desničarske FPÖ za vrijeme vodstva Sebastiana Kurza (2017-2020) i od tada nastavio sa ovom politikom. Prateći nekoliko politika provedenih sa FPÖ-om, kao što su zabrana hidžaba i zatvaranje džamija (sve ukinuto različitim sudskim odlukama), ÖVP je nastavio ovu politiku u koaliciji sa Zelenima, čineći takozvani ‘politički islam’ krivičnim djelom, pojačavajući njen utjecaj na Islamsku vjersku zajednicu (IGGÖ) i snažno sekuritizirajući škole u navodnom pokušaju sprječavanja ekstremizma i radikalizacije“, pojašnjava dr. Hafez.
Trend rasta popularnosti desnice u Austriji urušava njenu demokratiju, a strogi zakon prema useljeničkim zajednicama otežavaju društvenu transformaciju.
„Ključna činjenica je da se krajnje desni zaokret dešava u pozadini propadajuće demokratije. Dok mnogi posmatrači smatraju da je učešće u izbornom procesu prilično visoko (78 posto), ostaju prešućene dvije činjenice: više od 18 posto stanovništva nema pravo glasa, a 20 posto birača je ostalo kod kuće. Iz ove perspektive, samo 17 posto birača sa pravom glasa podržalo je FPÖ, 16 posto ÖVP, a 12 posto SPÖ, dok 38 posto stanovništva sa pravom glasa de facto nije učestvovalo na izborima. Austrija, sa jednim od najrestriktivnijih režima državljanstva u Evropi, ne pokazuje znakove ublažavanja ovoga niti uvođenja građanskog obrazovanja u škole kako bi se povećalo učešće na izborima“, zaključuje dr. Hafez.