Poljoprivreda u Hrvatskoj: Klimatske promjene najavljuju nesigurnu budućnost

Desetljećima unazad poljoprivreda je bila jedna od ključnih gospodarskih grana Hrvatske koja je umnogome značajna za razvitak države. Samim tim poljoprivreda je kroz sve te godine ne samo othranila generacije i generacije građana nego i omogućila njihovo školovanje, gradnju obiteljskih kuća i svega drugog.

Plodna polja Slavonije sađena su pšenicom, kukuruzom, sojom, uljanom repicom, šećernom repom, suncokretom kao i raznim drugim povrtlarskim kulturama. Puno rada i ulaganja, ali i plodna zemlja, omogućavali su da se sve to proda i tako zaradi za život.

Svih tih godina znalo se kada se što sadi, koliko i na koji način, a znalo se otprilike i kome se što i koliko toga prodaje, kakve će biti cijene… Tako je bilo sve do posljednjih godina kada smo svi zajedno svjedoci klimatskih promjena kojima svjedočimo i koje umnogome utječu i na samu poljoprivredu u Slavoniji i Hrvatskoj.

Vidjelo se to možda najbolje ove godine kada je Slavonija imala sušni period od tri mjeseca tijekom kojih nije pala gotovo niti kap kiše što pogubno utječe na prinose kultura. Ukazuju na to i sami poljoprivrednici koji se žale kako su im prinosi više nego prepolovljeni, kako su im ulaganja veća od zarade i slično. Na nekim poljima štete su gotovo i stopostotne.

Radi svega toga, poljoprivrednici ne kriju kako su zabrinuti za budućnost jer vide kako poljoprivreda na stari način neće moći dalje nastaviti funkcionirati s obzirom da se mogu očekivati i dalje promjene klime na gore, odnosno sušna razdoblja, led, mrazevi kada im nije vrijeme… Smatraju kako bi im stručni ljudi trebali reći što i kako da rade, hoće li mijenjati kulture, kada da siju, odnosno što da poduzmu kako bi imali kvalitetne prinose i mogli dalje normalno raditi i poslovati.

Jedan od njih je i Mario Živković, vlasnik obiteljsko-poljoprivrednog gospodarstva u selu Ilača u Vukovarsko-srijemskoj županiji koji obrađuje gotovo 400 hektara zemlje. Kaže kako ovo što se trenutno događa nije dobro i ne sluti na dobro.

„Ove godine jedino nam je suncokret dao nešto. Sve ostalo je podbacilo. Primjera radi, na nekim poljima smo vršili soju i po 20, pa i 25 ‘metara’ [metrička centa = 100 kilograma] po jutru zemlje. Ove godine na nekim poljima imamo 500 do 700 kilograma po jutru [pet do sedam ‘metara’], a samo na nekim poljima do nekih 15 ‘metara’ što je za ovu godinu super prinos, ali opet daleko ispod ranijih. Slični su prinosi i ostalih kultura“, kaže Živković.

‘Ne znam kako dalje’

Dodaje kako su i ove godine, kao i ranijih, radili sve kako treba, ali da nitko ne može utjecati hoće li biti kiše, odnosno hoće li biti suša kao ove godine ili se može računati na normalno ljeto. Isto tako, kako kaže Živković, nitko ne može utjecati i na sve češće pojave leda koji potuče cijela polja, ekstremne padavine koje potope cijela polja, vjetrove koje također unište usjeve, razne bolesti i slično. Problem je što su te pojave postale česte i ponavljaju se gotovo svake godine.

„Iskreno ne znam što ću i kako dalje. Niti iz Ministarstva poljoprivrede nitko ne dolazi da nam kaže nešto, da nekakav savjet, ukaže što i kako da radimo. Drugim riječima, prepušteni smo sami sebi, pa kako nam bude. Zbog toga sam ja ove godine, poslije nekih pet godina stanke, ponovno zasadio uljanu repicu. Za sada dobro izgleda, ali vidjet ćemo što će na kraju biti“, kaže Živković.

Napominje i kako je dio poljoprivrednika prešao na uzgoj maka jer misle kako će tu imati bolje prihode i nekakvu zaradu. Kaže i kako njega spašava to što ima dosta vlastite zemlje i samim tim ne mora plaćati zakup koji je sve viši. Dodaje i da ne zna kako preživljavaju poljoprivrednici koji moraju uz sve drugo plaćati i zakup jer tada nemaju baš nikakve zarade.

„Radiš cijele godine, ubijaš se od posla, nemaš ni godišnjeg, ni nedjelje, ni praznika i onda na kraju nemaš ništa, ali zato imaš kredit koji moraš platiti. Nije dobro i nešto se mora učiniti i to što prije dok nije kasno. Što? Osobno ne znam, ali vjerujem da postoje stručni ljudi koji nam mogu dati neki savjet“, kazao je Živković.

Moderna tehnologija

Na ovu temu je prije nekoliko dana na ovogodišnjem AgroRocksu govorio i Matija Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore koji je rekao kako se prvo treba krenuti od politike i da politika mora urediti zakone kao i pravila igre. Brlošić kaže i kako su moderne tehnologije vrlo skupe, kao i da se na poljima mogu vidjeti moderni strojevi, traktori s navigacijama i slično.

„Ipak, vrlo je malo poljoprivrednika koji su to mogu priuštiti i to samo uz pomoć europskih fondova. Europska komisija mora početi malo više voditi brigu o poljoprivrednicima. Financijska sredstva koja su osigurana prvenstveno za zaštitu potrošača, a ne i zaštitu poljoprivrednika, u ovom trenutku moraju biti znatno veća ako želimo imati dostatnost hrane, kvalitetu hrane i cjenovno pristupačnu hranu. U ovakvim uvjetima tržišta i cijena primarnih poljoprivrednih proizvoda, hrvatski poljoprivrednik neće daleko stići”, rekao je Brlošić.

Kada je riječ o novim tehnologijama u poljoprivredi, ove godine je u općini Strizivojna, u Osječko-baranjskoj županiji, predstavljen projekt „Strizivojna – prvo digitalno selo u Hrvatskoj“ u okviru kojega je zasijano 50 hektara pokrovnih usjeva putem drona. Takav način sjetve uz pomoć drona donosi manju potrošnju goriva, brzinu sjetve, ekološki faktor kao i oplemenjivanje tla i smanjenje isušivanja tla. Drugim riječima, sjetva dronom i korištenje modernih tehnologija donosi značajne uštede, ali se niti na taj način ne može utjecati na prirodu. Danas se u Hrvatskoj tek nešto više od 10 posto poljoprivrednih proizvođača služi digitalnim sustavima upravljanja poljoprivrednom proizvodnjom. U razvijenim je zemljama taj udio daleko veći.

Biointenzivno baštovanstvo

„Tehnologija danas uvelike olakšava poljoprivrednu proizvodnju, a s pomoću senzora moguće je napraviti razne analize. Mehanizacija postaje brža i efikasnija, razne aplikacije pomažu u upravljanju proizvodnjom, a tu su i dronovi koji sade, prskaju, nadziru, analiziraju”, tvrde stručnjaci.

Isto tako spominje se i mogućnost pomoći umjetne inteligencije, kao i još neke stvari koje bi poljoprivrednicima u budućnosti trebale značajno pomoći. Ukazuje se i kako korištenje pesticida šteti samim proizvodima, ali isto tako utječe i na klimu. Kao jedan od načina kako da se doskoči klimatskim promjenama ističe se primjena biointenzivnog vrtlarstva i ekološke proizvodnje te da budućnost poljoprivrede dolazi od ljudi, a ne samo tehnologije. Može se čuti i kako će više lokalnih raznolikih imanja koje hrane zajednice, više mladih ljudi u poljoprivredi donijet nam otporniji prehrambeni sustav.

“U Ministarstvu poljoprivrede trenutno radimo izmjenu strateškog plana sa ciljem povećanja poljoprivredne proizvodnje u mlijeku, mesu, u voću i povrću. Do kraja godine ćemo imati jasne obrise, jasna financijska ulaganja i, naravno, tada počinjemo mjeriti rezultate. U posljednja četiri mjeseca smo s dodatnim potporama zaustavili pad poljoprivredne proizvodnje”, rekao je ministar poljoprivrede Josip Dabro.