Hoće li izbori spriječiti SAD da pruži podršku izraelskim napadima na Iran?

O tome koliko su duboka neslaganja između američke administracije i vlade premijera Benjamina Netanyahua oko prirode i razmjera očekivanog izraelskog napada na Iran govori i činjenica da se to pitanje nije našlo u službenoj izjavi Bijele kuće u vezi s telefonskim razgovorom koji su vodili predsjednik Joseph Biden i Netanyahu.

To je bio njihov prvi kontakt od augusta, a u razgovoru je učestvovala i potpredsjednica Kamala Harris, demokratska kandidatkinja na predsjedničkim izborima zakazanim za 5. novembar.

U saopćenju Bijele kuće istaknuta je samo Bidenova “čvrsta i nepokolebljiva predanost sigurnosti Izraela”. Nedvosmisleno je osudio napad balističkim projektilima koji je Iran izveo 1. oktobra.

Izjava se odnosila na pitanje Libana i situaciju u Pojasu Gaze, uz naglasak da će ostati u “bliskom kontaktu tokom narednih dana, bilo direktno ili preko svojih timova za nacionalnu sigurnost”.

Ignoriranje SAD-a

Različiti izvještaji ukazuju na to da su dužnosnici u Washingtonu potvrdili da Izrael ignorira američke zahtjeve da dobije u uvid u njihove planove za osvetu Iranu. Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant trebao se uskoro sastati s američkim ministrom odbrane Lloydom Austinom u Pentagonu, ali je put odgođen na zahtjev premijera Netanyahua bez navođenja razloga.

Poziv američkog ministra odbrane svom kolegi Gallantu smatra se pokušajem ublažavanja izraelskog udara na Iran, nakon što je predsjednik Biden izrazio svoje protivljenje napadima na nuklearna postrojenja ili naftna polja.

U izvještajima se ističe da je savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao izraelskom ministru za strateška pitanja Ronu Dermeru da Sjedinjene Američke Države očekuju “jasnoću i transparentnost” u vezi s planiranim izraelskim napadom na Iran.

Bidenova administracija se nada da će obuzdati odgovor Izraela na nedavne iranske raketne napade, s tim da su Bidenova nastojanja do sada u velikoj mjeri bila neuspješna.

Izrael je potvrdio svoju namjeru da izvede napade na Iran, ali se nije obavezao na to da će se pridržavati američkih zahtjeva da izbjegne gađanje naftnog sektora ili objekata iranskog nuklearnog programa.

Važno je podsjetiti da je Iran, nekoliko dana nakon što je Izrael ubio vođu Hezbollaha Hassana Nasrallaha, lansirao 180 balističkih projektila na izraelske vojne položaje. Napadi su nanijeli štetu najmanje jednoj izraelskoj zračnoj bazi i prisilili civile da potraže utočište u skloništima, a Izrael je obećao da će odgovoriti.

Američki dužnosnici strahuju da bi Izrael mogao pokrenuti veće napade od osvetničkog udara koji je izveo u aprilu, koji je bio ograničena demonstracija sile. Na meti napada se našao radar iranskog protivraketnog sistema, ali nisu napadnute nuklearne lokacije i naftna postrojenja.

General Eric Curella, komandant Centralne komande Sjedinjenih Američkih Država (CENTCOM) koja je odgovorna za američke vojne operacije na Bliskom istoku, posjetio je nedavno Izrael. Tom prilikom se sastao s Gallantom i visokopozicioniranim izraelskim vojnim čelnicima, kako bi ih upozorio da ne napadaju nuklearne položaje ili iranska naftna postrojenja.

Istovremeno, Izrael optužuje Bidenovu administraciju za curenje informacija o izraelskim planovima u medije, poput kopnenog upada u Liban. Izraelski dužnosnici smatraju da je takav potez doveo snage izraelske vojske u opasnost.

Strah od izbora

Bidenova administracija strahuje od posljedica bilo kakvih izraelskih napada na iranski energetski sektor, jer bi to imalo široke implikacije na unutrašnju situaciju u Sjedinjenim Američkim Državama kako se bliže predsjednički izbori.

Napad na iranska postrojenja za proizvodnju i izvoz nafte bio bi katastrofalan za globalna energetska tržišta, a njegove posljedice bi osjetili i američki potrošači kroz rast cijena goriva, što bi automatski dovelo do povećanja cijena drugih potrošačkih proizvoda, posebno prehrambenih proizvoda.

Cijene nafte porasle su prošle sedmice nakon što je Biden predložio američkim dužnosnicima da razmotre hoće li podržati izraelski napad na iranska naftna postrojenja. Predsjednik se dan kasnije pojavio na konferenciji za novinare u Bijeloj kući i rekao da bi se Izrael trebao suzdržati od napada na iranska naftna postrojenja.

Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da Amerikanci imaju veće povjerenje u bivšeg predsjednika Donalda Trumpu po pitanju upravljanja ekonomijom i borbe protiv inflacije u odnosu na Kamalu Harris. Povećanje cijena nekoliko sedmica prije izbora moglo bi poboljšati Trumpove šanse za pobjedom.

Sjedinjene Američke Države ne smatraju da je Iran na pragu izrade nuklearnog oružja, zbog čega je predsjednik Biden izjavio da se Izrael mora braniti, ali ne napadom na iranska nuklearna postrojenja ili njegovu naftnu industriju.

Sjedinjene Američke Države strahuju da bi mogle biti uvučene u rat koji ne žele. Postoji bojazan da će Iran, ako dođe do napada, ubrzati proizvodnju nuklearne bojeve glave za svoje rakete.

Dakle, može se očekivati sličan scenarij ako Izrael izvede napade na infrastrukturu iranskog nuklearnog programa, što bi dovelo do iranskog odgovora i mogućeg širenja sukoba. Takva situacija bi mogla primorati Washington da se uključi u borbu na strani Izraela.

Ovakav scenarij ide u prilog Trumpu i povećava njegove šanse za pobjedu na izborima, budući da stalno ponavlja da Bliski istok ne bi svjedočio svim ovim ratovima koji se vode na nekoliko frontova da je on na vlasti. Prema njegovim riječima, svi ratovi i razaranja u regiji prvenstveno su uzrokovani slabošću administracije koju vode Biden i Harris.