Tri najveća nuklearna žarišta svijeta

Nakon što je japanska antinuklearna grupa Nihon Hidankyo u petak osvojila Nobelovu nagradu za mir, agencija AFP donosi pregled najvećih nuklearnih žarišta današnjica.

Ruska agresija na Ukrajinu

Od invazije na susjednu Ukrajinu u februaru 2022. godine, Rusija je u nekoliko navrata isticala prijetnje atomskim oružjem zapadnim saveznicima Kijeva.

Tako je 25. septembra predsjednik Rusije Vladimir Putin predložio izmjene nuklearne doktrine koje bi mu omogućile pokretanje nuklearnog odgovora na “masovno lansiranje oružja za napad iz zraka i svemira”.

Agresija na Rusiju od strane nenuklearne države uz učešće ili podršku nuklearne sile smatrala bi se zajedničkim napadom.

Putin nije direktno spomenuo Ukrajinu, nenuklearnu državu, ali je jasno nagoviješteno jer zvanični Kijev traži dopuštenje za lansiranje raketa dugog dometa američke proizvodnje u Rusiju.

Sredinom 2023. godine Rusija je rasporedila taktičko nuklearno oružje svojoj saveznici Bjelorusiji, koja također graniči s Ukrajinom. Njena je vojska u maju pokrenula vježbe u blizini Ukrajine o korištenju taktičkog nuklearnog oružja kao odgovor na prijetnje od zapadnih države.

Rusija je zauzela nuklearnu elektranu Zaporižje u južnoj Ukrajini, najveće evropsko atomsko postrojenje, ubrzo nakon svoje invazije. Pogon je izložen opetovanim napadima za koje su se obje strane međusobno optuživale.

Sjevernokorejski manevri

Sjeverna Koreja Južnu Koreju smatra svojim “glavnim neprijateljem”. U vrijeme dok Pjongjang jača svoje vojne veze s Rusijom, režim vrhovnog lidera Kim Jong Una ove je godine organizirao desetke lansiranja balističkih projektila i poslao hiljade balona punih smeća u zračni prostor svog susjeda.

Ranije ovog mjeseca čelnik Sjeverne Koreje rekao je kako će njegova država “bez oklijevanja” upotrijebiti nuklearno oružje ako je napadnu Jug i njegov saveznik Sjedinjenih Američkih Država, objavili su državni mediji.

Sjeverna Koreja je u septembru prvi put objavila slike svog postrojenja za obogaćivanje uranija.

Prkoseći sankcijama Ujedinjenih naroda, Kim, koji je izveo šest nuklearnih pokusa od 2006. do 2017, rekao je u septembru da njegova država kreće u stalno povećanje svog nuklearnog arsenala.

Prema državnoj novinskoj agenciji, Kim je u aprilu nadzirao prve simulirane vježbe nuklearnog lansiranja kao odgovor na zračne vježbe između nenuklearnog Juga i SAD-a, koji ga štiti pod svojim nuklearnim “kišobranom”.

U januaru je Pjongjang objavio da je testirao podvodni nuklearni sistem.

Sjeverna Koreja se 2022. godine proglasila “ireverzibilnom” nuklearnom silom, što je status sadržan u Ustavu 2023. godine.

Razmjena upozorenja Irana i Izraela

Izrael smatra iranska nuklearna postrojenja egzistencijalnom prijetnjom i obećao je “smrtonosan, precizan i iznenađujući” odgovor nakon što je Iran 1. oktobra izveo svoj drugi direktni napad na izraelsku teritoriju.

Američki predsjednik Joe Biden upozorio je Izrael da ne napada nuklearnu infrastrukturu, dok je republikanski predsjednički kandidat Donald Trump rekao suprotno.

Teheran je obećao “još snažniji odgovor” na napad na njegovu nuklearnu infrastrukturu.

Više desetaka tvrdokornih iranskih zastupnika pozvalo je u četvrtak vrhovnog vođu ajatolaha Alija Khameneija, koji ima najvišu vlast u Iranu, da preispita svoj dugogodišnji vjerski edikt ili fetvu o zabrani nuklearnog oružja. Teheran insistira na tome da su njegove nuklearne aktivnosti potpuno miroljubive i osmišljene za proizvodnju energije.

Dogovor iz 2015. sa velikim silama o ograničavanju nuklearnog programa Teherana u zamjenu za ublažavanje sankcija propao je 2018. kada je tadašnji američki predsjednik Trump povukao svoju državu iz sporazuma.

Međunarodna agencija za atomsku energiju IAEA navodi kako je Iran značajno pojačao svoj nuklearni program i sada ima dovoljno materijala za izradu više od tri atomske bombe.

Izrael je jedina država na Bliskom istoku sa nuklearnim naoružanjem, iako to nije objavila.