Šta stoji iza eskalacije tenzija između Kine i Filipina u Južnom kineskom moru?

Spor između Kine i Filipina u Južnom kineskom moru postao je sve nasilniji posljednjih mjeseci, a dvije strane razmjenjuju optužbe o namjernim napadima na plovila.

Dva broda kineske obalne straže viđena s pramca filipinskog broda u Sabina Shoalu krajem augusta [Jam Sta Rosa / AFP]

Filipinski predsjednik Ferdinand Marcos Jr pozvao je na veću hitnost u pregovorima o kodeksu ponašanja za sporno Južno kinesko more, istovremeno optužujući Kinu za “uznemiravanje i zastrašivanje” na tom plovnom putu.

Marcos Jr rekao je čelnicima Asocijacije država jugoistočne Azije (ASEAN) i kineskom premijeru Li Qiangu da je suštinski napredak u vezi s kodeksom neophodan i da sve strane moraju biti “iskreno otvorene za ozbiljno upravljanje razlikama” i smanjenje napetosti.

“Trebalo bi biti više hitnosti u tempu pregovora o kodeksu ponašanja ASEAN-a i Kine”, rekao je Marcos, prema saopćenju iz njegovog ureda.

Ideja o pomorskom zakoniku prvi put je dogovorena između Kine i ASEAN-a 2002. godine, ali suštinski pregovori o njegovom sadržaju počeli su tek 2017. godine.

“Žalosno je što cjelokupna situacija u Južnom kineskom moru ostaje napeta i nepromijenjena. I dalje smo izloženi uznemiravanju i zastrašivanju”, dodaje Marcos Jr.

Spor između Kine i Filipina u Južnom kineskom moru postao je sve nasilniji posljednjih mjeseci, a dvije strane razmjenjuju optužbe o namjernim napadima na plovila.

Samo u augustu, dvije su zemlje prijavile šest sukoba u zraku i na moru na spornom plovnom putu. Pet od njih dogodilo se na ili blizu Scarborough Shoala i Sabina Shoala na otočju Spratly, području koje se nalazi unutar filipinske ekskluzivne ekonomske zone (EEZ) od 200 nautičkih milja (oko 370 kilometara), ali gdje Kina polaže pravo na suverenitet.

Do sukoba je došlo uprkos obnovljenim naporima Pekinga i Manile da bolje upravljaju pomorskim sporom nakon nasilne tučnjave u junu, u kojoj je filipinski mornar izgubio prst.

Kina tvrdi da su Filipini krivi za sukobe, optužujući filipinske trupe za “ilegalni” upad na njenu teritoriju. U septembru je navela da su veze s Filipinima “na raskršću” i pozvala Manilu da “ozbiljno razmotri budućnost” njihovog odnosa.

Eskalacija napetosti prijetila je uvući Sjedinjene Američke Države, koje imaju sporazum o uzajamnoj odbrani s Filipinima i obećale su priskočiti u pomoć Manili u slučaju bilo kakvog oružanog napada treće strane na filipinske trupe. To uključuje osoblje obalne straže, avione ili javna plovila “bilo gdje” u Južnom kineskom moru.

Ko šta tvrdi?

Kina tvrdi da ima suverenitet nad gotovo cijelim Južnim kineskim morem, preko nejasne linije s devet crtica u obliku slova U koja se preklapa s isključivim ekonomskim zonama Bruneja, Indonezije, Malezije, Filipina, Tajvana i Vijetnama. EEZ su područja okeana, koja se protežu 200 nautičkih milja dalje od nacionalne obale, gdje ta država ima pravo istraživati ​​i iskorištavati resurse.

U sjevernim dijelovima Južnog kineskog mora, Kina, Tajvan i Vijetnam polažu pravo na suverenitet nad Paracelskim otocima, iako ih Peking kontrolira od 1974. U južnim područjima, Kina, Tajvan i Vijetnam polažu pravo na sva od gotovo 200 Spratly otoka, dok Bruneji, Malezija i Filipini polažu pravo na neke od njih.

U 2016. je sud Ujedinjenih naroda, nakon tužbe koju su podnijeli Filipini, presudio da kineska linija s devet crtica nema pravnu osnovu. Ali Peking je ignorirao presudu i nastavio vraćati i militarizirati grebene i potopljene plićake u plovnom putu kako bi unaprijedio svoje ekspanzivne zahtjeve.

Prema Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS), think tanku sa sjedištem u SAD-u, Kina ima 20 ispostava na Paracelskim otocima i sedam na Spratlyju.

U međuvremenu, Vijetnam ima 51 ispostavu na 27 područja, dok Filipini zauzimaju ukupno devet područja na otočju Spratly. Najveći otok Thitu, dom je jedinog filipinskog uzletišta u Spratlyju.

Kinesko vojno jačanje u Južnom kineskom moru

Opseg kineske izgradnje umjetnih otoka i militarizacije daleko je premašio onaj drugih zemalja. Od 2013. Kina je stvorila 1.290 hektara nove zemlje u Spratlyju, prema CSIS-u, i izgradila luke, svjetionike i piste na novoizgrađenim otocima.

Kina sada ima četiri velike ispostave s pistama od 3.050 metara u Južnom kineskom moru. To su Woody Island u Paracelsu i Fiery Cross Reef, Mischief Reef i Subi Reef u Spratlyju.

Prema CSIS-u, Kina je rasporedila znatnu vojnu imovinu na ove otoke, uključujući protuzračne i protubrodske projektile, senzore i komunikacijske objekte te hangare u koje se mogu smjestiti vojni transportni, patrolni i borbeni avioni.

Zašto je Južno kinesko more toliko važno?

Ovo more je jedan od ekonomski najvažnijih plovnih puteva na svijetu, s teretom u vrijednosti od procijenjenih 3.400 milijardi dolara koji se njime prevozi svake godine. Vode također sadrže bogata ribolovna područja koja osiguravaju sredstva za život milionima ljudi diljem regije.

Prema američkoj Upravi za energetske informacije, Južno kinesko more također sadrži oko 11 milijardi barela nafte ocijenjenih kao dokazane ili vjerovatne rezerve i 5.38o milijardi kubnih metara prirodnog plina. Ta neiskorištena ugljikovodična goriva mogla bi vrijediti 2.500 milijardi dolara.

Kineski brodovi sukobljavali su se s istraživačkim brodovima iz drugih zemalja, uključujući Vijetnam, Filipine i Maleziju, ometajući njihove pokušaje iskorištavanja tih resursa.

U septembru je malezijski premijer Anwar Ibrahim obećao da njegova zemlja neće pokleknuti pred kineskim zahtjevima da prekine istraživanje nafte i plina u vodama u kojima tvrdi da ima suverenitet u blizini malezijske države Sarawak. Časopis Diplomat izvijestio je 2020. da je Vijetnam otkazao ugovore s dvije španske i emiratske naftne kompanije pod pritiskom Kine i pristao platiti milijardu dolara odštete. A 2012. Vijetnam je upozorio Kinu da zaustavi napore u razvoju područja koja je već dodijelio kompanijama uključujući Exxon Mobil Corp i OAO Gazprom.

Sve u svemu, Kini bi kontrola nad Južnim kineskim morem omogućila da dominira glavnom trgovačkom rutom i poboljša svoju energetsku sigurnost. Također bi joj moglo omogućiti da uskrati pristup stranim vojnim snagama, posebno onim iz SAD-a.

Sve više sukoba

Posljednjih decenija, tenzije su najveće između Kine, Vijetnama i Filipina.

Kinezi su 1974. zauzeli Paracels od Vijetnama, ubivši više od 70 vijetnamskih vojnika, a 1988. su se dvije strane sukobile u Spratlysu, pri čemu je Hanoi ponovo izgubio 60-ak mornara.

Najveći sporovi Filipina sa Kinom bili su fokusirani na Scarborough Shoal, Second Thomas Shoal, a nedavno i na Sabina Shoal.

Kina je 2012. zauzela Scarborough Shoal od Filipina nakon dvomjesečnog zastoja, a posljednjih su godina kineska obalna straža i brodovi pomorske milicije pokušali blokirati brodove koji su opskrbljivali hranom i vodom trupe smještene na filipinskom brodu namjerno nasukanom na Second Thomas Shoalu 1999. godine.

Kineska strana koristila je taktike uključujući napade brodovima, vojne lasere i vodene topove, tvrde Filipini.

Izvor: Al Jazeera

Reklama